Kriminalizira li Izrael i propalestinski stav usred rata u Gazi?

Ono što Palestinci u Izraelu čitaju ili gledaju na društvenim mrežama moglo bi ih dovesti u pravne probleme.

Demonstranti u Izraelu smiju pozivati na oslobađanje zarobljenika koje Hamas drži u Gazi, ali su propalestinski protesti zabranjeni (Al Jazeera)

Nakon napada Hamasa 7. oktobra, Izrael je suzbijao propalestinske stavove unutar svojih granica, uključujući usvajanje amandmana na zakon o borbi protiv terorizma koji je kritiziran zbog kršenja građanskih i ljudskih prava.

Mnogo se promijenilo za Jevreje i Palestince koji žive u Izraelu od napada Hamasa, u kojem je ubijeno oko 1.200 osoba, te kasnijeg razaranja koje je Izrael izazvao u Gazi, u kojem je ubijeno više od 15.200 Palestinaca, uglavnom žena i djece.

Evo pogleda na amandman i kako će utjecati na ljude koji žive u Izraelu:

Šta je amandman o ‘terorističkom sadržaju’?

Izraelski političari započeli su raspravu o privremenom amandmanu na zakon o borbi protiv terorizma kojim se “korištenje terorističkih materijala” dodaje kao novo kazneno djelo nedugo nakon početka rata.

Knesset, izraelski Parlament, donio je 8. novembra amandman na zakon koji kriminalizira “identificiranje” s Hamasom i ISIL-om (ISIS) i određuje maksimalnu kaznu od godinu dana zatvora. Izmjena će biti na snazi dvije godine, s mogućnošću produženja i dodavanja drugih grupa na listu.

Prijedlog zakona ocrtava cilj borbe protiv fenomena “terorizma vuka samotnjaka”, odnosno radikalizacije pojedinaca koji nisu povezani ni s jednom grupom korištenjem sadržaja na internetu.

Koje su kritike na amandman?

Nareman Shehade Zoabi, advokatica u organizaciji za ljudska prava i pravnom centru Adalah sa sjedištem u Izraelu, rekla je za Al Jazeeru da je teško govoriti o ozbiljnosti implikacija novog zakona, obzirom na njegovu nejasnu prirodu i poteškoće u razumijevanju šta tačno prema zakonu znači “korištenje”.

“Međutim, ova nejasnoća, zajedno s izuzecima propisanim u zakonu, jasno otkriva namjeru da se ciljaju posebno Palestinci”, rekla je. “Ono što je jako zabrinjavajuće je da smo posljednjih dana vidjeli kako tijela za provođenje zakona u Izraelu neprestano umanjuju standarde za ono što se može definirati kao ‘poticanje na teror’ – jedan oblik sadržaja zabranjenog zakonom – što je rezultiralo desecima nečuvenih optužnica.”

Kaznene istrage za takva djela obično uključuju korištenje “nametljivih alata za nadzor nad pojedincima”, dodala je Zoabi. “Bojimo se da je ovaj potez namijenjen daljnjem proširenju mogućnosti države da zatvori Palestince kao sredstvo i da ih ušutka.”

I drugi su kritizirali amandman.

Udruženje za građanska prava u Izraelu ACRI sa sjedištem u Tel Avivu navodi kako je zakon “i dalje bez presedana u demokratskim zemljama i da bi mogao imati jeziv učinak na slobodu izražavanja”.

Iz Adalaha, sa sjedištem u Haifi, nazvaju to “jednom od najnametljivijih i najdrakonskijih zakonskih mjera koje je ikada usvojio izraelski Knesset, budući da misli podliježu kaznenom kažnjavanju”.

Ima li u novom zakonu zaštitnih mjera?

Gur Bligh, pravni savjetnik Knesseta, rekao je da zakon nije tako drakonski kao što kritičari tvrde. Uključuje odredbu kojom se od službenika za provođenje zakona zahtijeva da utvrde kako se optuženi identificira sa zabranjenim grupama. To će, rekao je Bligh, pomoći u izbjegavanju “pretjerane kriminalizacije”.

Ali drugi se ne slažu.

Hoće li amandman promijeniti odgovor Izraela na propalestinske aktivnosti?

Bilo je navoda o ljudima koji su uhapšeni – i maltretirani dok su bili zatvoreni – zbog svojih online aktivnosti, uključujući objavljivanje na Instagramu i lajkanje sadržaja na Facebooku, ubrzo nakon početka rata, pa čak i prije nego što je ovaj amandman usvojen.

Ali izraelsko slamanje propalestinskih stavova otišlo je mnogo dalje.

Bilo je izvještaja o desecima slučajeva palestinskih studenata, upisanih na izraelske univerzitete i fakultete, suočenih s disciplinskim mjerama – a ponekad i izbacivanjem – zbog bilo kakvog izražavanja podrške Gazi ili podizanja svijesti o palestinskoj djeci ubijenoj u izraelskim operacijama.

Grupe za ljudska prava također su prijavile slučajeve kada su Palestinci tamo izgubili posao i bili pogođeni degradacijama ili suspenzijama u raznim sektorima, uključujući maloprodaju, tehnologiju, bolnice i privatne kompanije, a zbog podrške drugim Palestincima.

Uvedena je zabrana propalestinskih i antiratnih demonstracija. Izraelska advokatska komora upozorila je advokate da ne objavljuju sadržaj na internetu koji bi se mogao shvatiti kao “poticanje na nasilje”. Na članove Knesseta koji predstavljaju palestinske političke stranke vrši se pritisak i prijeti im se izbacivanjem.

Ranije u novembru Izrael je deportirao hiljade palestinskih radnika iz Pojasa Gaze koji su radili unutar Izraela nazad u opkoljenu enklavu. Iznenada su privedeni bez sudskog procesa, oduzete su im radne dozvole, a rekli su da su u zatvoru mučeni i vrijeđani.

Utječe li amandman samo na Palestince?

Ogromna većina represija koje su se odvijale u Izraelu nakon rata bila je usmjerena protiv Arapa, posebno Palestinaca, koji žive u Izraelu. Ali jevrejski građani Izraela nisu bili pošteđeni.

Bilo je izvještaja o jevrejskim izraelskim aktivistima koji su bili na meti desničarskih grupa uz, čini se, barem prešutno odobrenje države. Shabak, izraelska sigurnosna služba, vodi takozvane razgovore upozorenja sa izraelskim građanima koji su govorili ili objavljivali na internetu o bilo čemu što bi se moglo protumačiti kao podrška Gazi ili kritika rata.

Koje su druge zakonske mjere koje utječu na Palestince uvedene?

Od početka rata, Izrael je više nego udvostručio broj palestinskih zatvorenika, a uvjeti u izraelskim zatvorima značajno su se pogoršali. Izvještaji i svjedočanstva pokazuju da su palestinski zatvorenici izgubili niz ograničenih privilegija – poput televizije, knjiga, porodičnih fotografija i ploča za kuhanje – koje su stekli tokom decenija borbe, uključujući i štrajkove glađu.

Organizacije za zaštitu ljudskih prava objavile su da je Izraelska zatvorska služba (IPS) znatno ograničila pristup vodi, hrani, medicinskoj njezi, posjetama porodica i advokata te komunalnim stvarima, naređuje više upada koje rezultiraju premlaćivanjem zatvorenika i prenatrpanosti zatvora povećanjem kapaciteta ćelija.

Knesset je 18. oktobra odobrio amandman na svoju “zatvorsku uredbu” koja dopušta prenatrpanost zatvorskih ćelija jer izraelska Vlada hapsi sve više Palestinaca.

Amandman zakonski dopušta osobama osumnjičenima ili osuđenima za kaznena djela povezana s nacionalnom sigurnošću da budu smješteni na madracima na podovima zatvora. To je doneseno kao privremena mjera i trebalo bi ostati na snazi tri mjeseca ako se ne produži. To zapravo omogućava izraelskim zatvorima da prime više zatvorenika čak i ako su već popunjeni.

Ranije ovog mjeseca, izraelsko Ministarstvo unutrašnjih poslova saopćilo je kako namjerava uvesti izmjene i dopune protivterorističkog zakona i zakona o državljanstvu kako bi se odobrilo oduzimanje stalnog boravka ili državljanstva pojedincu koji je osuđen za kazneno djelo “povezano s terorizmom”.

Izraelski mediji objavili su u utorak da je ministar sporta Miki Zohar zatražio oduzimanje državljanstva za Ataa Jabera, izraelskog nogometaša koji igra za palestinsku reprezentaciju, jer je održao minutu šutnje tokom utakmice protiv Libana prošle sedmice.

Ko stoji iza amandmana i napada?

Vjeruje se kako je izraelski ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir, jedna od najtvrdokornijih osoba u već najekstremnijoj izraelskoj administraciji pod premijerom Benjaminom Netanyahuom čak i prije rata, glavna pokretačka snaga iza ovih mjera.

Ben-Gvira je 2007. godine – dok je bio krajnje desničarski aktivist – osudio sud u Jerusalemu za “poticanje na rasizam” jer je tokom demonstracija nosio natpise na kojima je, između ostalog, pisalo “protjerajte arapskog neprijatelja”.

Zajedno s drugim zvaničnicima, ovaj ministar je bio pokretač politike značajnog povećanja broja izraelskih civila koji su naoružani. Nekoliko dana nakon napada Hamasa, najavio je popuštanje kontrole oružja kako bi se omogućilo dijeljenje hiljada jurišnih pušaka civilnim timovima, posebno u pograničnim gradovima.

Zoabi iz Adalaha je primijetila da, otkako je rat počeo, “najekstremniji desničarski ministri i zastupnici iskorištavaju kolektivne osjećaje straha i osvetoljubivosti za promicanje raznih mjera koje učvršćuju jevrejsku nadmoć u Izraelu”.

“Takve mjere uključuju napore da se naprave značajne promjene na terenu, poput prisilnog raseljavanja Palestinaca na okupiranoj Zapadnoj obali, naoružavanja jevrejskih civila i redefiniranja granica prava i sloboda Palestinaca kroz zakonodavstvo i politike Vlade”, rekla je.

“Ovi koraci su posebno alarmantni kada se sudovi ne pretvaraju da suzbijaju napade na prava Palestinaca.”

Izvor: Al Jazeera

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada