Evropski parlament traži jačanje veza EU-a i SAD-a
Evropska unija i SAD se suočavaju s nizom globalnih kriza, od Ukrajine do Dalekog istoka, zbog čega je potrebna njihova veća saradnja, navodi se u izvještaju eurozastupnika Tonina Picule.
Globalne krize i jačanje unutarnjih političkih snaga koje ne dijele vrijednosti zapadnih demokratija traže snažnije povezivanje Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, poručili su zastupnici u Evropskom parlamentu, usvojivši izvještaj hrvatskog zastupnika Tonina Picule o odnosima EU-a i SAD-a.
Unija i SAD se suočavaju s nizom globalnih kriza, od Ukrajine do Dalekog istoka, u kojima se oblikuje multipolarni svijet, gdje više sila nastoji ostvariti interese koji su protivni interesima Washingtona i Brisela i vrijednostima zapadnih demokratija, prenosi Hina.
Picula ocjenjuje da su “geopolitčki suparnici” EU-a i SAD-a sve odlučniji i kaže da je to bio motiv koji ga je “usmjerio prema drugom izvještaju o odnosima EU-a i SAD-a u ovom mandatu”.
Korona i Putinov napad na Ukrajinu
“Krajem 2021. godine je EP usvojio moje prvo izvješće o odnosima EU-a i SAD-a. To je bilo vrijeme u kojem smo mislili da je nakon pobjede Joea Bidena na predsjedničkim izborima i nakon što je svijet počeo izlaziti iz krize koju mu je nametnula korona [virus], da je pred nama područje u kojem će suradnja [u svijetu] iz dana u dan biti sve bolja i sve tješnja”, kazao je.
“Međutim, pokazalo se da je to očekivanje bilo nerealno jer je, nekoliko mjeseci nakon usvajanja mog izvješća, svijet je upao u veliku [krizu], pošto je [ruski predsjednik Vladimir] Putin odlučio realizirati svoje vjerojatno davno zamišljene planove invazijom na Ukrajinu”, objasnio je Picula.
“Poredak koji su 70 godina zajedno gradili SAD i EU u različitim formama pod snažnim je pritiskom” kaže on.
Dodaje kako je drugi motiv izvještaja bio pritisak unuatrnjih političkih opcija sklonijih autoritarnim politikama, što je suprtono liberalnim zapadnim tradicijama s jasnom podjelom vlasti i slobodama.
Dokument, koji su eurozastupnici usvojili sa 485 glasova za i 77 protiv, predstavlja skup preporuka EP-a za nastavak transatlantskog saveza “u odbrani demokratskih vrijednosti, koje su pod pritiskom posvuda, uključujući i unutar naših društava”.
‘Solidarnost s nevinim žrtvama s obje strane’
U izvještaju se traži još snažnije partnerstvo, kako bi se “učinkovito odbranio multilateralizam, uhvatilo ukoštac s globalnim izazovima i novom i opasnom geopolitičkom realnošću, koja utječe na zajedničke transatlantske vrijednosti, interese, sigurnost i prosperitet”.
EP traži da EU značajno ojača saradnju na zajedničke odgovoru na geopolitička kretanja i eskalirajuće situacije, kao što je ruski agresorski rat protiv Ukrajine, posebno zajedničkim radom na jačanju istočnog krila NATO saveza, kako bi se osigurala sigurnost i stabilnost crnomorske regije, pripremila obnova Ukrajine i spriječilo bilo kakve značajne poremećaje u globalnom slobodnom protoku robe.
U vezi krize na Bliskom istoku, izvještaj pozdravlja zajedničku osudu napada Hamasa na Izrael i podršku pravu Izraela da se brani, u skladu s humanitarnim i međunarodnim pravom, te “izražava najdublju tugu i punu solidarnost s nevinim žrtvama s obje strane”.
Također traže produbljivanje partnerstva u područjima predviđenim Strateškim konceptom NATO-a i Strateškim kompasom EU-a, posebno u područjima vojne mobilnosti, kibernetičke sigurnosti, odbrambenih istraživanja, infrastrukture dvojne namjene, otpornosti i uključivih zajedničkih vježbi.
Izvještaj EP-a stoga preporučuje koordinaciju sa SAD-om i drugim istomišljenicima o pitanjima u kojima su kineske radnje suprotne euroatlantskim sigurnosnim interesima.
Uplitanje i hibridne prijetnje iz trećih zemalja
“Putinova invazija na Ukrajinu kao da je u mnogome konsolidirala pozicije različitih autoritarnih politika, ali i država koje su odlučile raditi jednu vrstu kontraporetka na globalnoj razini. Prije svega mislim na Moskvu, ali i Peking”, kaže Picula.
Glede Zapadnog Balkana izvještaj poziva na nastavak strateške saradnje EU-a i SAD-a i pružanje podrške zemljama na njihovom putu ka evropskim integracijama i članstvu u NATO-u te “pružanjem podrške u rješavanju pitanja u regiji, kao što su izborna i ustavna reforma u Bosni i Hercegovini i dijalog Kosova i Srbije, uz posredovanje EU-a”.
Od EU-a i NATO-a eurozastupnici očekuju više podrške zemljama Zapadnog Balkana u suprotstavljanju zlonamjernom stranom uplitanju i hibridnim prijetnjama iz trećih zemalja.