Analiza: Šta je Turska dobila trgovinom sa švedskim članstvom u NATO-u?

Odgode, koje su trajale 18 mjeseci i među kojima je i ovomjesečno odgađanje glasanja na komisiji Parlamenta Turske, frustriraju saveznike, ali su dovele i do nekih ustupaka.

Reuters je napravio listu šta su sve Štokholm, Helsinki, Washington i druge članice NATO-a uradili kako bi umirili turske brige (Reuters)

Turska je poručila Švedskoj kako bi u narednim sedmicama mogla ratificirati njeno pristupanje u vojni Sjevernoatlantski savez (NATO), kazao je švedski ministar vanjskih poslova u srijedu, prenosi Reuters.

Odgode, koje su trajale 18 mjeseci i među kojima je i ovomjesečno odgađanje glasanja na komisiji Parlamenta Turske, frustriraju saveznike, ali su dovele i do nekih ustupaka.

Tako je maja 2022. turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan istakao zamjerke na zahtjev Švedske i Finske za prijem u Alijansu. Skandinavske države objavile su svoje kandidature nakon početka ruske invazije na Ukrajinu te godine. Turska je ratificirala u aprilu pristupanje Finske, ali je, zajedno sa članicom NATO-a Mađarskom, ostavila Švedsku da čeka.

Ankara je zahtijevala da Štokholm napravi više napora na rješavanju problema sa grupama koje smatra terorističkim, a nalaze se u ovoj sjevernoevropskoj državi.

Reuters je napravio listu šta su sve Štokholm, Helsinki, Washington i druge članice NATO-a uradili kako bi umirili turske brige, a politički analitičari tvrde kako su to sve geopolitičke pobjede Erdogana iako su dovele do napetosti sa zapadnim saveznicima.

Ustupci Švedske i Finske

Na sastanku članica Alijanse u Madridu prošle godine, Turska je osigurala sporazum sa Švedskom i Finskom po kojem ove dvije države ukidaju embargo na oružje i poduzimaju mjere protiv pripadnika Radničke partije Kurdistana (PKK) i takozvanog Gulenovog pokreta koga Ankara smatra odgovornim za pokušaj puča 2016. godine.

Prošle godine je Švedska ukinula zabranu za izvoz vojne opreme Turskoj, bez objave detalja o proizvođačima ili proizvoda. U junu je uvela novi protivteroristički zakon kojim se zabranjuje članstvo u organizacijama označenim kao „terorističke“, te navela kako je ispunila svoj dio dogovora.

Proteklih mjeseci je najviši švedski sud blokirao izručenje dva državljana Turske za koje Ankara tvrdi da su gulenisti, dok je apelacioni sud potvrdio presudu čovjeku za pokušaj finansiranja PKK koju kao terorističku tretiraju i Evropska unija i SAD.

U znak odgovora na kritike iz Turske i drugih većinski muslimanskih država, ministar pravde Gunnar Strommer je objavio kako Švedska provjerava da li može promijeniti zakon kako bi spriječila da ljudi u javnosti pale muslimansku svetu knjigu Kur'an, piše Reuters.

Finska je, sa svoje strane, prošle godine pristala razmotriti odobrenje izvoza naoružanja Turskoj uz provjeru svakog slučaja izvoza. Nakon skoro godinu dana čekanja, Ankara je objavila kako je dala odobrenje za Helsinki.

Šta su druge članice NATO-a uradile

Kada je Erdogan dao signal na konferenciji NATO-a u julu da će Švedska dobiti zeleno svjetlo, članica Alijanse Kanada je neprimjetno pristala ponovo otvoriti pregovore sa Turskom na ukidanju provjera izvoza dijelova za bespilotne letjelice, uključujući optičku opremu.

Nizozemska je ukinula ograničenja na isporuke oružja Turskoj.

Također u julu, nakon sastanka lidera Turske i Švedske, generalni sekretar Jens Stoltenberg je objavio kako će NATO imenovati specijalnog koordinatora za borbu protiv terorizma. U oktobru je na to mjesto postavio pomoćnika generalnog sekretara Thomasa Goffusa.

Ono što se često spominjalo je bilo i pitanje odobrenja SAD-a na zahtjev Ankare da kupi borbene avione F-16 i 79 kompleta za modernizaciju aviona, a što je sve vrijedno 20 milijardi američkih dolara.

Dan nakon što je Erdogan dao zeleno svjetlo za pridruženje Švedske NATO-u u julu, Bijela kuća je objavila kako nastavlja sa transferom aviona F-16 Turskoj u dogovoru sa Kongresom.

Erdogan je u oktobru poslao švedsku kandidaturu za članstvo u NATO na razmatranje u Parlament, te dodao kako Washington povezuje ratifikaciju prodaje F-16 sa ratifikacijom Švedske u Alijansu.

Ankara je objavila želju da kupi avione F-16 2021. godine, ali se suočila sa protivljenjem američkog Kongresa zbog turskog odgađanja širenja NATO-a i tamošnjeg stanja ljudskih prava. Ankara od tada često spominje mogućnost kupovine mlaznih aviona Eurofighter umjesto američkih.

Stanje švedske kandidature

Iako ni Mađarska nije još ratificirala švedsku kandidaturu, Turska se smatra najvećom preprekom.

Na samitu NATO-a u Briselu u srijedu, švedski ministar vanjskih poslova Tobias Billstrom je kazao kako turski šef diplomatije Hakan Fidan „nije govorio o tačnom datumu (kada će se desiti ratifikacija) ali je rekao da će se to desiti ‘narednih sedmica“.

Fidan je rekao kako bi se to moglo desiti prije kraja ove godine, objavio je neimenovani američki zvaničnik u drugoj izjavi.

Komisija za vanjske poslove Parlamenta Turske svakog dana bi mogla održati dodane razgovore o švedskom članstvu. Ukoliko na kraju podrži zakon, kao što se i očekuje, trebalo bi uslijediti glasanje Parlamenta Turske u punom sastavu.

Nakon što je proslijedio prijedlog zakona u Parlament ovog oktobra, Erdogan je naveo kako će pokušati ubrzati ratifikaciju, ali i da Štokholm nije dovoljno djelovao protiv kurdskih militanata.

Analitičari smatraju kako bi, kako navodi Reuters, izraelski rat protiv palestinske oružane grupe Hamas u Gazi mogao dovesti do tenzija između SAD-a i Turske, te zakomplicirati širenje NATO-a.

Nakon što je Erdogan izjavio da Hamas nije teroristička organizacije već oslobodilačka grupa koja se bori za zaštitu palestinskih zemalja, 47 članova Kongresa SAD-a pozvalo je administraciju da sankcionira Tursku zbog podrške Hamasu.

Izvor: Agencije

Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada