Otpor članica EU-a da pošalje 20 milijardi eura Ukrajini

Plan Evropske unije da uloži do 20 milijardi eura na vojnu pomoć Ukrajini nailazi na otpor članica EU-a i možda neće preživjeti u sadašnjoj formi, kažu diplomate.

Josep Borrell, visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku, predložio je u julu da blok stvori fond sa po pet milijardi eura godišnje tokom četiri godine, u okviru širih sigurnosnih obaveza Zapada za jačanje Ukrajine u borbi protiv ruske invazije.

Dok se ministri odbrane EU-a pripremaju da razgovaraju o planu u Briselu u utorak, diplomate kažu da je više zemalja – uključujući i Njemačku, kao vodeću silu Unije – izrazilo rezerve u pogledu izdvajanja tako velikih iznosa godinama unaprijed, prenosi Fena, pozivajući se na Reuters.

Među najvećim donatorima pomoći Ukrajini

Unije i njene članice među najvećim su donatorima vojne pomoći Ukrajini od kako je Rusija pokrenula invaziju u februaru 2022. godine, osiguravajući oružje i opremu u vrijednosti od gotovo 25 milijardi eura, navodi diplomatska služba bloka.

Borrellov prijedlog nastojanje je da se podrška stavi na dugoročne osnove, stvaranjem gotovine za pomoć Ukrajini unutar većeg fonda, Evropskog mirovnog fonda, koji se koristi za nadoknadu sredstava članicama EU-a za vojnu pomoć drugim zemljama.

“U ovom trenutku još ga neću proglasiti mrtvim, ali poboljšanja se uvijek mogu napraviti”, kazao je visoki diplomata EU-a, govoreći pod uvjetom da ostane anoniman.

“Njemačka je imala mnogo pitanja, i to s pravom. Govorimo o puno novca”, izjavio je on.

Debata o vojnoj pomoći dolazi u vrijeme dok zemlje EU-a također razgovaraju o prijedlogu da se Ukrajini da 50 milijardi eura ekonomske pomoći.

Mađarska zadržava 500 miliona eura

Unija se, također, suočava s izazovima u pogledu drugih aspekata vojne pomoći Ukrajini.

Brojni zvaničnici i diplomate kažu da će se blok boriti da ispuni cilj snabdijevanja Kijevu s milion artiljerijskih granata i projektila do marta iduće godine.

Mađarska već mjesecima zadržava 500 miliona eura u isplatama iz Mirovnog fonda članicama EU-a za pomoć Ukrajini, zbog toga što je Kijev stavio mađarsku banku OTP na crnu listu.

Od kako je banka skinuta sa crne liste, Mađarska je insistirala kako želi garancije da se tamo neće vratiti.

Vlade članica EU-a naglasile su da dugoročna vojna pomoć EU-a mora biti koordinirana sa sigurnosnim paketima o kojima pojedine zemlje EU-a pregovaraju s Kijevom, što otežava postizanje cijene dok ti razgovori traju.

Pritisnuti domaći budžeti članica

Na samitu EU-a prošlog mjeseca njemački kancelar Olaf Scholz kazao je da bi fokus za sada trebao biti na takvim bilateralnim paketima.

Neke članice EU-a također tvrde da će se boriti da daju veliko dugoročno obećanje jer su domaći budžeti pritisnuti.

“Za neke zemlje članice postoji realnost javnih finansija”, rekao je drugi diplomata EU-a.

Treći evropski diplomata kazao je kako vjerovatnoća da će Borrellov prvobitni prijedlog biti usvojen opada, ali brojne zemlje i dalje žele da se opredijele na nivou Unije.