FP: Rat u Gazi je prekretnica, svijet nikada neće biti isti

Rat koji je u toku na Bliskom istoku nije dobra vijest za Tajvan, Japan, Filipine ili bilo koju drugu zemlju koja je pod sve većim pritiskom Kine.

Pogled iz zraka na demonstrante na Trgu slobode u Washingtonu 4. novembra (Celal Gunes/Anadolija via Getty Images) (Anadolu)

Američki časopis Foreign Policy (FP) objavio je članak u kojem je autor izrazio uvjerenje da svijet nakon rata između Izraela i Islamskog pokreta otpora Hamas neće biti isti, dodajući da će on imati široke geopolitičke reperkusije.

Kolumnista magazina Stephen M. Walt počeo je članak pitanjem da li će posljedice rata u Pojasu Gaze biti dalekosežne?

Odgovorio je da se u geopolitičkim sukobima – što je opće pravilo, obično sudaraju različite strane te da događaji i sukobi u manjim regijama svijeta nemaju tendenciju prenošenja na druge dijelove svijeta.

Prema autoru, krize i ratovi izbijaju, ali obično u njima preovlada racionalnost koja ograniči njihove posljedice.

Moguće posljedice po cijeli svijet

No, to se ne dešava uvijek, a rat u Gazi možda je jedan od tih izuzetaka.

‘Autor kaže da ne misli da je treći svjetski rat na pomolu, ali ne bi bio iznenađen da borbe koje se sada vode dovedu do većeg regionalnog sukoba.’

Iako ne misli da je treći svjetski rat na pomolu, dodaje da ga ne bi iznenadilo da trenutne borbe dovedu do većeg regionalnog sukoba.

Ne isključuje u potpunosti ovu mogućnost, jer nijedna od zemalja i zainteresiranih za ovaj sukob (poput Hezbolaha, Irana, Rusije, Turske…) ne želi biti direktno u njega uključena te da američki zvaničnici pokušavaju zadržati sukob na lokalnoj ravni.

Ali, ako ovaj rat ostane i ograničen na Pojas Gaze i uskoro završi, imat će “velike” posljedice po cijeli svijet.

Da bismo razmotrili koliko bi posljedice mogle biti velike, važno je, prema Waltu, podsjetiti se na opće stanje geopolitike prije Hamasovog napada na Izrael 7. oktobra.

Prije tog napada su SAD i saveznici vodili “proxy” rat protiv Rusije u Ukrajini.

Cilj mu je bio pomoći Ukrajini da protjera Rusiju sa teritorija koje je zauzela nakon februara 2022. godine te da je oslabi kako ubuduće ne bi bila u stanju izvoditi slične akcije.

Američka administracija se ‘okreće’ Kini

Ovaj rat ne ide u dobrom smjeru; ukrajinska kontraofanziva tokom ljeta je stala, omjer snaga, čini se, ide u korist Moskve, a nade da će Kijev moći vratiti izgubljenu teritoriju – silom ili kroz pregovore – su se raspršile.

Sjedinjene Američke Države su, također, vodile virtuelni ekonomski rat protiv Kine, s ciljem da spriječe Peking u kontroli strateških sektora kod proizvodnje poluprovodnika, vještačke inteligencije, kvantnog računarstva i drugih oblasti visoke tehnologije.

Članak Foreign Policyja pojašnjava da administracija američkog predsjednika Joea Bidena namjerava posvetiti više pažnje ljutom rivalu (Kini).

Na Bliskom istoku Bajdenova administracija je pokušavala – kako kaže američki kolumnista i akademik – provesti složen diplomatski plan.

Nastojala je obeshrabriti Saudijsku Arabiju u približavanju Kini i pozivala je na normalizaciju odnosa s Izraelom.

Međutim, njeni kritičari su je upozoravali da ne ignorira palestinsko pitanje.

Zatim je uslijedio napad 7. oktobra, sa svim reperkusijama po geopolitiku i vanjsku politiku Washingtona.

Saudijsko-izraelska normalizacija odnosa

Prije svega, rat je postavio prepreku saudijsko-izraelskim nastojanjima normalizacije odnosa, a autor članka tvrdi da je zaustavljanje tih nastojanja, ustvari, bio jedan od ciljeva Hamasa.

Rat je, također, onemogućio napore SAD-a da ne rasipa dragocijeno vrijeme na Bliski istok i, umjesto prema njemu, pažnju i snagu usmjeri ka Dalekom istoku u Aziji, smatra Walt.

Ukratko, dodaje autor, rat koji je u toku na Bliskom istoku nije dobra vijest za Tajvan, Japan, Filipine ili bilo koju drugu zemlju koja je pod sve većim pritiskom Kine.

U zaključku, Walt vjeruje da se rat u Gazi neće proširiti na Liban ili Iran, koji bi tada od SAD-a i drugih zahtijevao mnogo više fokusa te trošenja vremena i resursa.

Izvor: Foreign policy