Čelnici EU na samitu u Granadi o migracijama i proširenju

Čelnici 27 zemalja članica Evropske unije sastaju se u Granadi u Španiji na neformalnom sastanku na kojem će razgovarati o načinima za izbjegavanje nove migracijske krize i o budućem proširenju Unije.

Italija i Španija izrazile su zabrinutost zbog porasta ilegalne imigracije ove godine, dok su grčke vode u junu bile mjesto najsmrtonosnijeg brodoloma u Evropi posljednjih godina u kojem su poginule stotine migranata, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.

Njemačka, odredišna zemlja za mnoge migrante koji stižu do Evrope, uvela je granične provjere, rekavši da su potrebne kako bi se suzbilo krijumčare koji dovode ljude na njenu teritoriju. Ta je odluka uslijedila nakon što je Njemačka izvijestila o porastu zahtjeva za azilom od gotovo 80 posto do sada ove godine, što je zabrinulo vladajuću koaliciju lijevog centra suočenu s izazovom krajnje desnice na lokalnim izborima u Bavarskoj 8. oktobra.

U susjednoj Poljskoj održat će se nacionalni izbori sedmicu kasnije, 15. oktobra. Varšava odbija primiti nove došljake s Bliskog istoka i Afrike, iako je Poljska pružila utočište nekoliko miliona Ukrajinaca koji su pobjegli od ruske invazije.

Druge zemlje EU-a također su postavile granične kontrole, navodeći potrebu za suzbijanjem krijumčara ljudi i migranata koji izbjegavaju redovne granične prelaze i procedure dolaska.

Porast antimigrantske retorike

Najviši dužnosnik za migracije u EU-u prošle je sedmice rekao da je do sada ove godine bilo 250.000 dolazaka migranata, što je još daleko ispod 2015. kada je u EU ušlo više od milion ljudi.

To je pitanje međutim politički osjetljivo, a antiimigrantska retorika i politika su u porastu u nekim zemljama EU-a uoči izbora za Evropski parlament na cijelom kontinentu sljedećeg juna.

Na sastanku u Granadi čelnici će također raspravljati o strateškom putu za EU nakon godina raznih kriza, od pandemije COVID-19, preko ruskog rata u Ukrajini, do energetske krize 2022, te drugih izazova poput klimatskih promjena i ekonomskog rivalstva s Kinom.

Zemlje koje se žele pridružiti bloku uključuju zemlje Zapadnog Balkana i istoka Evrope, među kojima je i Ukrajina. Sve one moraju ispuniti brojne uvjete da bi se kvalificirale za članstvo, a čelnici EU-a će razmotriti šta je potrebno promijeniti unutar Unije kako bi se omogućilo još jedno proširenje.

U nacrtu zajedničke izjave, u koji je Reuters dobio uvid, navodi se da “budućnost kandidata za članstvo i njihovih građana leži u Evropskoj uniji”.

“Proširenje je geostrateško ulaganje u mir, sigurnost, stabilnost i prosperitet… i EU i buduće države članice moraju biti spremne.”