Zašto Palestina ne može glasati o rezolucijama UN-a
Kao zemlja nečlanica koja ima status posmatrača, Palestina može iznositi stavove na sastancima UN-a, ali ne može glasati o rezolucijama o situaciji u Gazi.
Očekuje se da će 193 članice Generalne skupštine Ujedinjenih naroda glasati o ratu između Izraela i Gaze u petak, ali kao zemlja koja ima status posmatrača, ali koja nije članica, Palestina neće imati pravo glasa.
Jordan je, djelujući u ime arapskih zemalja, predložio rezoluciju Generalne skupštine kojom se, između ostalog, poziva na humanitarni prekid vatre nakon što manje, moćnije Vijeće sigurnosti UN-a nije poduzelo akciju, uprkos rastu broja ubijenih u kontinuiranom izraelskom bombardiranju.
“Pozivam sve vas da glasate za zaustavljanje ubijanja. Glasajte da humanitarna pomoć stigne do onih čiji opstanak ovisi o tome. Glasujte da zaustavite ovo ludilo”, rekao je ambasador Palestine u UN-u Riyad Mansour u emotivnom govoru pred Generalnom skupštinom UN-a u četvrtak.
Palestinski ministar vanjskih poslova također se obratio Vijeću sigurnosti UN-a na posebnoj sjednici ove sedmice, ali kao država posmatrač koja nije članica, Palestina ne može sudjelovati na isti način kao punopravne države članice UN-a.
Dok članice UN-a nastavljaju raspravljati o tome kako će odgovoriti na humanitarnu krizu u Gazi, evo kratkog vodiča o statusu Palestine u UN-u.
Posmatrač nečlanica
Godine 2012. većina od 193 članice Generalne skupštine glasalo je da se Palestini dodijeli status posmatrača nečlanice.
Ukupno 138 od 193 članice Generalne skupštine UN-a glasalo je za, dok je devet glasalo protiv, a 46 je bilo suzdržano ili nije glasalo.
Među zemljama koje su glasale protiv bile su Sjedinjene Američke Države, Izrael i Kanada, kao i pacifičke otočke nacije uključujući Nauru i Palau.
Status posmatrača države nečlanice nije službeno priznat u Povelji UN-a, ali ima dugu historije. Prvo ga je imala Švicarska, a trenutno ga imaju samo Palestina i Sveta Stolica, također poznata kao Vatikan.
Odluka da se Palestini dodijeli status nečlanice daleko je od prvog ili posljednjeg puta da je Generalna skupština glasala o Palestini.
Godine 1947. tadašnji članovi Generalne skupštine UN-a izglasali su rezoluciju pod nazivom buduće upravljanje Palestinom.
Rezolucijom je odlučeno da će Palestina biti “podijeljena u dvije države” sa stvaranjem “nezavisnih arapskih i jevrejskih država” kao i “posebnog međunarodnog režima za grad Jerusalem”.
Za rezoluciju su glasale 33 od tadašnjih 57 članica Generalne skupštine UN-a.
Broj članica UN-a u to je vrijeme bio značajno manji nego danas, budući da su deseci sadašnjih država članica tek trebali steći nezavisnost od evropskih kolonijalnih sila.
Dvije godine kasnije, 1949, Država Izrael primljena je u UN kao njegova 59. članica.
Ko predstavlja Palestinu?
U utorak ove sedmice palestinski ministar vanjskih poslova Riyad al-Maliki obratio se otvorenoj raspravi Vijeća sigurnosti UN-a.
Al-Maliki je dio Palestinske samouprave, koju vodi drugačija politička grupacija od Hamasa, koji kontrolira Gazu.
Palestinska samouprava nastavlja predstavljati Palestince u UN-u iako su kod kuće njihove ovlasti da upravljaju u ime svih Palestinaca komplicirane.
Može li Palestina postati punopravna članica UN-a?
Godine 2019. Generalna skupština UN-a izglasala je da se Palestini dopusti privremeno korištenje ograničenih dodatnih ovlasti dok predsjedava Grupom 77, grupom u UN-u koja je izvorno imala 77 članica, ali sada ima više od 130.
Jedna od zemalja koja se usprotivila privremenoj mjeri bila je Australija.
Gillian Bird, australska ambasadorica pri UN-u u to vrijeme, rekla je Generalnoj skupštini da je Australija glasala protiv jer je smatrala “pokušaje Palestinaca da traže priznanje kao države na međunarodnim forumima [kao] duboko beskorisne za napore prema rješenju s dvije države.”
I dok Generalna skupština glasa o novim predloženim članicama, Vijeće sigurnosti je to koje odlučuje koji će kandidati biti uzeti u obzir.
Vijeće ima 15 članova, ali pet stalnih članica – Kina, Francuska, Rusija, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD – imaju pravo veta. SAD su ga koristile gotovo 34 puta da blokiraju rezolucije koje kritiziraju Izrael.
Ko može glasati?
“Kad Vijeće sigurnosti ne može djelovati, Generalna skupština mora preuzeti vodstvo”, rekao je Dennis Francis, predsjednik Generalne skupštine, kada je ove sedmice sazvao poseban sastanak Generalne skupštine na zahtjev Jordana, Mauricijusa i nekoliko drugih zemalja.
Za razliku od Vijeća sigurnosti, koje ima samo 15 članica, Generalna skupština UN-a uključuje sve 193 države članice UN-a.
Glasanje u Generalnoj skupštini UN-a također je manje komplicirano nego u Vijeću sigurnosti, gdje se rezolucije često blokiraju stalnim vetom. Kina, Rusija i Sjedinjene Američke Države upotrijebile su svoje pravo veta kako bi blokirale rezolucije Vijeća sigurnosti o Izraelu i Gazi u posljednje dvije sedmice.
No, dok članice Generalne skupštine UN-a ponekad imaju drugačiji pristup Palestini od Vijeća sigurnosti UN-a, rezolucije Generalne skupštine UN-a smatraju se manje pravno obavezujućim od rezolucija Vijeća sigurnosti, posebno kada je riječ o trenutno znatno osporavanim pozivima na prekid vatre.
Dok oba tijela UN-a nastavljaju razmatrati svoje pažljivo formulirane rezolucije, Mansour je podsjetio članove UN-a da “zapamte da se sastajemo ovdje dok su Palestinci u Gazi pod bombama“.