FA: Izraelski kopneni napad zahtijeva ogromne količine vojnika i oružja

Članak u američkom časopisu Foreign Affairs navodi da će izraelska borba protiv Islamskog pokreta otpora (Hamas) u Gazi biti teška i skupa.

David Kilcullen, australski autor, stručnjak za borbu protiv pobunjenika i profesor na američkom Državnom univerzitetu u Arizoni, u svom članku sažima aspekte borbi u urbanim područjima i poteškoće s kojima će se Izrael suočiti ako odluči da izvede invaziju na Gazu.

Kilcullen kaže da borba u urbanim sredinama podrazumijeva teške taktičke uslove za napadače, gdje svaka soba, ugao, ulica i krov kuće moraju biti osigurani prije nego što se pređe na sljedeće područje. To zahtijeva ogromne količine vojske i oružja na terenu, u zraku i na moru, a rezultati ove invazije će testirati podršku međunarodne zajednice Izraelu.

Zastrašujući taktički uslovi

U ratovima koji su vođeni u ovom stoljeću u urbanim sredinama, kao što su irački gradovi Faludža, Mosul i Ramadi; filipinski grad Marawi; ukrajinski gradovi Bahmut i Mariupolj, te na mnogim drugim mjestima, vojne snage su se suočile s teškim taktičkim uslovima, uključujući žestoke borbe od sobe do sobe i tunelski rat, što je dovelo do ogromnih žrtava, navodi se u članku.

Kilcullen dodaje da će izraelski napad, ako bude izveden na Gazu, podrazumijevati kopnene, zračne i morske napade, kao i preciznu koordinaciju vremena, te kaže kako će borba biti spora i oštra.

Budući da vojne snage koriste oružje dugog dometa, kopnena područja su sve izloženija napadima s mora, dok se oružjem s kopna mogu gađati brodovi na moru. U tom smislu, cijeli istočni Mediteran čini jednu regionalnu arenu, koja će utjecati i na koju će utjecati ono što se događa na terenu u Gazi.

Borbe s bliže udaljenosti

U članku se naglašava da se urbani ratovi dešavaju na kopnu, zraku i moru. Vojnici i civili koji učestvuju u borbama suočavaju se sa teškim fizičkim i psihičkim izazovima, gdje osjećaj stalne opasnosti, umor, konstantne prijetnje sa svih strana i strah od borbe što utječe na psihofizičku sposobnost boraca. Borbe su obično konfuzne i sa bliže udaljenosti, a često uključuju i sukobe sa ciljevima bližim od 45 metara.

Naglašava da Hamas i Izrael imaju neke pomorske sisteme, pa tako izraelska mornarica ima brze jurišne čamce, kao i ratne brodove i specijalne snage. Izraelska vojska ima iskustvo u urbanom ratovanju stečeno u Jeninu na Zapadnoj obali 2002. godine, u južnom Libanu tokom rata s Hezbollahom 2006. godine, i na palestinskim teritorijama. Hamas, također, ima elitne jedinice, a to su komandosi, koje su predvodile pomorski napad na plažu Zikim u Izraelu 7. oktobra i zauzele vojnu bazu južno od Askalana.

Izrael strahuje od uključivanja regionalnih igrača

Autor kaže da je napad Hamasa 7. oktobra počeo kao šokirajući i iznenadni napad te kako se nije očekivalo da će eskalirati u skupu i dugoročnu borbu. Dodaje da će složeno i gusto urbano okruženje u Gazi otežati kopnenim snagama da shvate šta se dešava. Planere izraelske vojske zabrinjava mogućnost uključivanja ostalih regionalnih igrača, kao što su Hezbollah u Libanu ili milicije u Siriji koje imaju iransku podršku. To bi moglo otvoriti rat na više frontova, te potaknuti Izrael da pokrene preventivni napad na regionalne igrače prije ulaska u Gazu. Međutim, takav napad bi bio kockanje s visokim ulozima.

U članku se dodaje da kopnena operacija u Gazi nosi i strateške rizike. Uništavanje imovine, ubijanje civila i protjerivanje stanovništva, što mnogi smatraju etničkim čišćenjem, mogu naštetiti moralnom legitimitetu i ugledu Izraela, te dovodi do političkog zaustavljanja, bez obzira na vojni napredak na terenu. To se dogodilo tokom prve bitke za Faludžu u Iraku 2004. godine, kada je donesena politička odluka da se zaustave američki vojnici i marinci, uprkos značajnom napretku. Strateški učinak gubitka moralnog legitimiteta mogao bi biti izuzetno ozbiljan za Izrael i njegove saveznike, uključujući Sjedinjene Američke Države.

Izrael neće uspjeti razdvojiti civile od boraca

Kilcullen predviđa da izraelski napori usmjereni na ohrabrivanje civila da napuste Gazu preko zvaničnih prelaza ili određenih humanitarnih koridora neće biti uspješni, pozivajući se na iskustva u Marawiju na Filipinima i Mosulu u Iraku. U oba grada borci su ometali pokušaje uspostave humanitarnih koridora i sprečavali su odlazak civila.

U članku se također ističe da je Hamas razvio gustu mrežu odbrane u Gazi, uključujući sistem tunela dug oko 483 kilometara. Ovo podzemno ratovanje, posebno u tunelima blizu obale, bit će težak dio bitke. Moguće je da će robotski i autonomni sistemi poput dronova pomoći u čišćenju podzemnih prolaza. Intervencije vojnika sa oružjem, senzorima i uređajima za noćno osmatranje bit će neophodna kako bi se očistili takvi tuneli.