Elias Hanna: Izrael spreman za ograničenu kopnenu operaciju s limitiranim ciljevima

Piše: Ahmed Hafez

Vojni i strateški stručnjak Elias Hanna kaže da je Izrael, nakon operacije Potop Al-Aksa, odlučio izvesti kopnenu operaciju u Pojasu Gaze. Tokom te operacije bi preuzeo kontrolu nad ograničenim dijelom Pojasa, ali kaže da ostvarivanje tog cilja zavisi od nekoliko faktora.

U ekskluzivnim izjavama za Al Jazeeru dodaje da je ”invazija” prejaka riječ za operaciju koju Izrael namjerava pokrenuti na Pojas Gaze. To je najbolje nazvati ograničenom kopnenom operacijom, jer “invazija” ima vojni cilj, političke dimenzije i zahtijeva sredstva, političku odluku, međunarodno pokriće, te iziskuje dosta vremena i veoma veliku žrtvu.

Što se tiče spremnosti Izraela za takvu operaciju, vojni ekspert je rekao: “Prema mom mišljenju, ako se to desi, to će biti geografski ograničena kopnena operacija s ograničenim ciljevima”.

‘Uništenje Hamasa’ prvi cilj

Ova operacija mora biti srazmjerna rezultatima “Potopa Al-Aksa”, u skladu s izraelskim mentalitetom i kako to logika nalaže, kako u političkom tako i u vojnom smislu. Odnosno na način koji će navesti Izrael da kaže: „Postignuto je ono što se trebalo postići, a ne kako se to desilo 2014. ili 2009. Mora postojati ravnoteža između akcije i reakcije, inače izraelska operacija neće dobiti svoj vojni smisao”.

Hanna naglašava da je priča o kopnenoj operaciji postala aktuelna nakon operacije Potop Al-Aksa. O njoj je govorio izraelski premijer Benjamin Netanyahu dva dana nakon početka eskalacije. Nedavno je i izraelska vojska govorila o detaljima te operacije, navodeći da će se odvijati u tri faze. Prva je uništenje Islamskog pokreta otpora (Hamas), odnosno ljudstva i vojne infrastrukture sa kojom raspolaže.

U drugoj fazi dolazi do čišćenja zauzetih oblasti i područja kroz eliminiranje takozvanih preostalih džepova i uspavanih ćelija. Što se tiče treće faze, nastupa uspostava sigurnosnog i političkog sistema u kojem Izrael nije odgovoran za sigurnost Gaze, pa čak ni za njene ekonomske i socijalne aspekte.

Na pitanje o koordinaciji između Izraela i Palestinske uprave kako bi se potonjoj predalo pitanje upravljanja Pojasom Gaze nakon kopnene operacije, Hanna je rekao: “Isključujem tako nešto jer Palestinska uprava nije prihvaćena na Zapadnoj obali, a kamoli u Gazi. Ovo je prva stvar. Drugo, ne postoji vlast koja bi unaprijed koordinirala s Izraelom kako bi se ubijao palestinski narod, jer je ona izgubila apsolutni legitimitet. Treće, Palestinska uprava nije u stanju upravljati palestinskim pitanjem na Zapadnoj obali, pa kako da upravlja tim pitanjem na razorenom području?”.

Sudbina snaga otpora

Dodao je da Palestinska uprava “može biti pomoćni faktor ili određeni igrač unutar multilateralnog sistema pod nadzorom Ujedinjenih naroda ili Arapske lige“.

Što se tiče detalja upravljanja Pojasom, rekao je: “Gaza će imati specifičan okvir unutar političkog, sigurnosnog, ekonomskog i društvenog sistema, a Hamas neće biti jedan od aktera u svemu tome. Moguće je da će ovaj proces, koji ima izraelski cilj i na američki zahtjev, biti uvod u političko rješenje koje bi moglo doći u formi rješenja s dvije ili jednom državom. Arapi će, također, imati ulogu u ovom političkom procesu. Upravo iz tog razloga dolaze stalna američka upozorenja Izraelu da ne okupira cijelu Gazu”.

Vojni i strateški analitičar kaže da sudbina snaga otpora zavisi od ishoda kopnene vojne operacije. Postavlja se pitanje: hoće li zaista doći do uništavanja svih stubova države?

Hamas u vojnom vrhu ima Mohammeda al-Deifa, a u političkom vodstvu Yahyaa al-Sinwara i druge. Hamas je organizacija i struktura koja liči na državu, ima vojni sistem i vojnu industriju, ima vojne snage koje su raspoređene, ima komandu i kontrolu, a ima i budžet.

Uloga Hamasa u budućnosti zavisi od toga kakav će uspjeh Izrael ostvariti, kako kaže Hanna. Uvijek postoji princip: Izrael gubi ako ne pobijedi, a Hamas, također, pobjeđuje ako ne izgubi. Odnosno, dovoljno je da Hamas općenito nastavi djelovati kako bi uspio i obnovio svoje kapacitete na dugoročnom planu. Hamasovi borci odlažu vojne uniforme i miješaju se među civile, a s vremenom se i sami reorganiziraju.

Koliki će biti troškovi kontrole Pojasa Gaze?

Elias Hanna je rekao: „Izrael neće nužno kontrolirati cijeli Pojas, jer ga smatra podijeljenim na dva dijela: sjeverni i južni. Zato je i zatražio od Palestinaca da odu na jug. Jug ne predstavlja prijetnju za Izrael, jer važnim područjem smatra oblast Wadi Gaze i njeno okruženje. Izrael vjeruje da se ispod bolnice Al-Shifa nalaze tuneli i da pruža utočište ključnim Hamasovim liderima“.

Vojni ekspert napominje da postoji nekoliko prepreka pred Izraelom, od kojih je najvažniji ljudski element, s obzirom na ogromnu gustinu naseljenosti Gaze. Tu je i pitanje vremena koje je Izraelu potrebno da ostvari svoje ciljeve u ovoj operaciji, kao i razmjeri gubitaka koje ima, te koliko dugo će Izrael imati međunarodno pokriće da nastaviti sprovoditi ovu operaciju?

Ovo su sve važni faktori, ali ono što je još važnije, prema vojnom konceptu, jeste kako se Hamas pripremio? Da li je uzeo u obzir scenarij vojnog upada? Kako se pripremio za ovaj dan?

Elias Hanna je svoju analizu za Al Jazeeru zaključio riječima da je kopnena operacija urbani rat, kako se to kaže, a urbano ratovanje se uvijek veže za tri važne dimenzije: geografiju, demografiju i vojne sposobnosti. Izrael u pustinji Negev ima grad po uzoru na palestinske gradove u kojem provodi vojnu obuku za urbano ratovanje. No, jedno je obuka, a drugo stvarna borba.

Kada Izrael najavljuje da će u potpunosti uništiti Hamas, to znači da indirektno poručuje Hamasu: nemate izlaza osim da vas uništimo. To je kao da ste stjerali svog neprijatelja u ćošak iz kojeg nema izlaza. Time tjeraju Hamas da se bori do posljednjeg daha, a to se zove maksimum u ostvarivanju ciljeva, smatra vojni i strateški stručnjak Elias Hanna.