Erdogan podnio Parlamentu nacrt zakona o kandidaturi Švedske u NATO

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan podnio je danas Parlamentu ove euroazijske države na ratifikaciju nacrt zakona o kandidaturi Švedske za članstvo u Sjevernoatlantsku alijansu (NATO), saopćila je kancelarija turskog predsjednika, prenosi agencija Tanjug pozivajući se na Reuters.

Britanska agencija navodi kako tursko Predsjedništvo nije objavilo druge detalje.

Reakcije Štokholma i NATO-a

Švedski premijer Ulf Kirstersson u ponedjeljak je pozdravio odluku Erdogana.

“Sada je na (turskom) Parlamentu da odlučuje o ovom pitanju. Radujemo se članstvu u NATO”, napisao je on na mreži X, prenosi Reuters.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozdravio je potez turskog lidera i dodao kako se raduje što će se “brzo glasati” o članstvu Švedske.

U saopćenju objavljenom na društvenim mrežama, navodi se kako je Erdogan potpisao protokol o pristupanju Švedske NATO-u i da ga je proslijedio Parlamentu na usvajanje, prenijela je Anadolija.

“Predsjednik Recep Tayyip Erdogan potpisao je Protokol o pristupanju Švedske NATO-u 23. oktobra 2023. godine i proslijedio ga Velikoj narodnoj skupštini Republike Turske“, navodi se u saopćenju Direkcije za komunikacije pri Predsjedništvu.

Julski samit

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je 10. jula navečer kazao kako je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan pristao podržati kandidaturu Švedske za pridruživanje NATO-u, te kako je Erdogan pristao proslijediti zahtjev Švedske za članstvo u Savezu turskom Parlamentu.

Nakon razgovora u Vilniusu, u Litvaniji, s Erdoganom i švedskim premijerom Kristerssonom, Stoltenberg je rekao da je Turska pristala krenuti naprijed. Pristupanje Švedske NATO-u usporavaju prigovori Turske od prošle godine, dok ga nije podržala niti Mađarska koja čeka da to prvo učini Ankara.

“Drago mi je objaviti… predsjednik Erdogan pristao je proslijediti protokol o pristupanju Švedske Velikoj narodnoj skupštini što je prije moguće i blisko sarađivati s Parlamentom kako bi se osigurala ratifikacija”, kazao je Stoltenberg na konferenciji za novinare.

Erdoganove optužbe

Švedska i Finska podnijele su zahtjev za članstvo u NATO-u prošle godine, odbacivši politiku vojne neutralnosti koja je trajala kroz decenije Hladnog rata, zbog ruske invazije na Ukrajinu.

Prijave za članstvo u Alijansi moraju odobriti sve članice NATO-a. Dok je Finska dobila zeleno svjetlo u aprilu, Turska i Mađarska odugovlače su s odobrenjem švedske kandidature.

Erdogan je optuživao Švedsku da pruža utočište pripadnicima “militantnih grupa”, uglavnom pristalica Radničke partije Kurdistana (PKK), koju optužuje za organiziranje demonstracija i finansiranje “terorističkih grupa”.

U međuvremenu je Štokholm saopćio kako je ispunio sve zahtjeve dogovorene u prošlogodišnjim pregovorima s Turskom, uključujući uvođenje novog zakona koji proglašava članstvo u terorističkoj organizaciji ilegalnim, te istakla da je sloboda govora zaštićena njenim Ustavom.

Stav Budimpešte

Šef kabineta mađarskog premijera Viktora Orbana rekao je tada da Budimpešta neće blokirati ratifikaciju članstva Švedske u NATO-u, da bi došlo do nagovještaja promjene.

U septembru je predsjednik Parlamenta Mađarske Laszlo Kover rekao kako “nije sigurno” da Mađarska treba odobriti ratifikaciju švedskog pristupanja NATO-u, tako signalizirajući moguću daljnju odgodu u procesu.

Mađarski proces ratifikacije stoji u Parlamentu od jula 2022., a Budimpešta je izrazila zabrinutost oko švedskog članstva u NATO-u zbog kritika švedskih političara o demokratskom nazadovanju Mađarske.

“Ne trebamo saveznika koji ima takvo mišljenje o nama”, rekao je Kover. “Nije sigurno da ćemo glasati za Švedsku u NATO-u”, naglasio je.

Referirao se na kratki švedski obrazovni film za učenike koji kritizira stanje demokratije u Mađarskoj.