Zapadna obala, mogući ‘treći front’ za Izrael

Nasilje na okupiranoj Zapadnoj obali poraslo je otkako je Izrael počeo bombardirati Pojas Gaze i sukobljavati s Hezbollahom na granici s Libanom, što je potaklo zabrinutost da bi palestinska teritorija mogla postati treći front u širem ratu, prenosi agencija Reuters.

Izrael vodi rat protiv grupe Hamas u palestinskoj enklavi Gaza iz koje su se izraelski vojnici i doseljenici povukli 2005. godine. Izrael još uvijek drži pod okupacijom Zapadnu obalu, zauzetu zajedno s Gazom u bliskoistočnom ratu 1967. godine.

Pripadnici Hamasa, koji kontroliraju Gazu, ubili su više od 1.400 ljudi u iznenadnom napadu u Izraelu 7. oktobra, što je izazvalo izraelsko bombardiranje u kojem je ubijeno više od 4.100 ljudi u Gazi, navodi britanska agencija koja dodaje kako Izrael priprema sveobuhvatni kopneni napad na Gazu kako bi uništio Hamas.

Zapadne zemlje koje podržavaju Izrael strahuju od šireg rata koji bi otvorio Liban, s njegovom grupom Hezbollah koju podržava Iran, kao drugi front, i Zapadnu obalu kao ono što izraelski mediji nazivaju potencijalnim trećim frontom.

Sukobi između izraelskih vojnika i doseljenika sa Palestincima već su postali smrtonosni. Više od 80 Palestinaca ubijeno je u nasilju na Zapadnoj obali od 7. oktobra, a Izrael je uhapsio više od 900 ljudi. Proveo je nove racije tokom noći i u zoru u petak i uhapsio još desetine.

Izraelske snage izvršile su u četvrtak napad i zračni napad na palestinski izbjeglički kamp na Zapadnoj obali, usmrtivši najmanje 12 ljudi, rekli su palestinski zvaničnici, a izraelska policija je rekla da je jedan policajac ubijen tokom napada.

Nasilje predstavlja izazov i za Izrael i za Palestinsku samoupravu (PA), jedino međunarodno priznato palestinsko tijelo čije je sjedište tamo.

Izraelska vojska saopćila je da je u stanju pripravnosti i da se priprema za napade, uključujući napade pripadnika Hamasa na Zapadnoj obali.

Hamas je pokušavao “progutati Izrael u ratu na dva ili tri fronta”, uključujući libansku granicu i Zapadnu obalu, rekao je Reutersu vojni glasnogovornik potpukovnik Jonathan Conricus. “Prijetnja je povećana”, rekao je.

‘Dajte ljudima oružje, nek se bore’

U Ramallahu, rijetki povici ove sedmice koji podržavaju vojno krilo Hamasa – suparnika vladajuće stranke Fatah u PA – pokazali su rastući apetit za oružanim otporom.

“Dajte ljudima oružje. Pustite ih da se bore. Pokazat ćemo što možemo učiniti”, rekao je Salah, 20-godišnji demonstrant koji je naveo samo svoje ime.

Zvaničnik Fataha Mowafaq Sehweel rekao je Reutersu: “Trebali bismo pustiti uzde i upotrijebiti sva sredstva za borbu protiv okupacije.”

Drugi su manje spremni za borbu. Nizar Mughrabi, vlasnik arhitektonske firme, rekao je da je zgađen izraelskim napadom na Gazu, ali da nije spreman uzeti oružje u ruke.

“Netanyahu se želi boriti, Haniyeh se želi boriti – stavite ih u pustinju s oružjem i neka pucaju jedni na druge”, rekao je, misleći na izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i vođu Hamasa Ismaila Haniyeha.

Palestinski zvaničnici i izraelski analitičari kažu da brojni faktori za sada pomažu rasplamsavanju napetosti, ali obrnuto i ograničavaju njihov opseg.

Jedan od tih faktora su stotine hapšenja koje je izvršio Izrael. Hamas je naveo napade na Palestince na Zapadnoj obali i hapšenja ove godine kao dio razloga za napad 7. oktobra. Ali hapšenja su također ograničila nasilje na Zapadnoj obali, rekao je Salah al-Khawaja, 52-godišnji aktivist protiv naseljavanja.

“U Gazi ima dovoljno vremena (za Hamas) da se vojno organizira”, rekao je. “Ovdje okupacija (Izrael) može vršiti pritisak na dnevnoj bazi. Ne ostavlja prostora za izgradnju vojnih ili političkih snaga.”

Kompleksna situacija

Dok Hamas čvrsto kontrolira opkoljenu Gazu, Zapadna obala složen je mozaik gradova na padinama, izraelskih naselja i vojnih kontrolnih tačaka koje dijele palestinske zajednice.

Izrael je okupirao teritoriju 1967. godine i podijelio ga na velika područja koja kontrolira, mala područja u kojima Palestinci imaju punu kontrolu i područja u kojima Palestinci i izraelske snage dijele civilne i sigurnosne dužnosti.

Između sjedišta moći u Ramallahu i siromašnijih perifernih područja, postoji više stavova o prednostima nasilja. Očajni mladići u izbjegličkim kampovima spremniji su na borbu od onih u Ramallahu, gdje poslovni ljudi i visoki palestinski zvaničnici mogu dosta toga izgubiti u spirali nasilja.

“Moj posao već trpi zbog nemira”, rekao je Mughrabi.

Drugi ključni faktor u zaustavljanju nasilja je sigurnosni sporazum između Izraela i PA na čijem je čelu 87-godišnji predsjednik Mahmoud Abbas. Abbas je osudio izraelski napad na Gazu dok su njegove snage sigurnosti gušile demonstracije. Fatah nije javno pozivao na oružani otpor.

“PA želi održati mir i zabrinut je da bi se marševi hiljada ljudi mogli brzo pretvoriti u stotine hiljada”, rekao je palestinski politički analitičar Hani al-Masri, te dodao kako službenici PA dobro finansijski stoje i da se oslanjaju na aranžmane s Izraelom kako bi bili plaćeni.

Ako Abbas izgubi kontrolu ili se razboli u starosti, situacija bi se mogla pogoršati, rekao je.

Vukovi samotnjaci

Lior Akerman, bivši oficir izraelske unutrašnje sigurnosne službe Shin Bet, rekao je da su strahovi zbog nemira na Zapadnoj obali postojali prije rata s Hamasom.

Hamas je godinama pokušavao “učiniti sve što može da aktivira teroriste na Zapadnoj obali”, rekao je.

Akerman je, međutim, priznao da su sigurnosne mjere pooštrene od početka bombardiranja Gaze, rekavši da se posljednja runda hapšenja možda ne bi dogodila u normalnim okolnostima.

“Sinoć je vojska … uhapsila oko 100 terorista na Zapadnoj obali. Normalnim danima… Shin Bet bi uhapsio samo one za koje je znao da pripremaju terorističke napade”, rekao je.

Jedna od briga za Izrael na Zapadnoj obali su napadi “vukova samotnjaka” među Palestincima koji imaju različitu lokalnu lojalnost, ali opći prezir prema izraelskoj okupaciji, kažu analitičari.

Nedavna istraživanja pokazala su ogromnu javnu podršku među Palestincima naoružanim grupama, uključujući lokalne milicije koje uključuju pripadnike tradicionalno odvojenih frakcija. Čak i prije sadašnje krize u Gazi, Zapadna obala je doživjela val nasilja.

Izrael je pojačao vojne napade i niz palestinskih napada usmjeren je na Izraelce. Broj palestinskih smrtnih slučajeva 2023. godine do 7. oktobra bio je veći od 220, a najmanje 29 ljudi u Izraelu je ubijeno, prema podacima UN-a.