Šta Biden može postići posjetom Izraelu nakon bombardovanja bolnice u Gazi?

Nekoliko sati nakon što je izraelski zračni napad pogodio bolnicu Al-Ahli u gradu Gazi, usmrtivši najmanje 500 ljudi prema zdravstvenim vlastima, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden sletjet će u Izrael.

U bolnici su bile smještene hiljade pacijenata i drugih civila koji su tražili zaklon od neprekidnog izraelskog bombardovanja Pojasa Gaze, od napada palestinske oružane grupe Hamas 7. oktobra na južni Izrael.

Bidenovo putovanje najbližem savezniku Washingtona na Bliskom istoku planirano je prije smrtonosnog udara na bolnicu u utorak i predstavlja posjetu s visokim ulozima, dok Izrael nastavlja udare na Gazu uoči najavljene kopnene ofanzive.

Ali napad Izraela na bolnicu već je imao diplomatske posljedice za Bidena. Jordan, koji je također trebao ugostiti Bidena na samitu s kraljem Abdullahom II, egipatskim predsjednikom Abdelom Fattahom el-Sisijem i predsjednikom Palestinske samouprave Mahmoudom Abbasom, otkazao je sastanke. Biden trenutno više nije dobrodošao u Aman.

Biden je u objavi na X-u, platformi ranije poznatoj kao Twitter, rekao da je “ogorčen i duboko ožalošćen” zbog napada na Arapsku bolnicu Al-Ahli, ali nije kritikovao Izrael.

Dakle, što može postići tokom svog putovanja u Izrael?

Kakva je pozadina Bidenove posjete Izraelu?

Od 7. oktobra do utorka, više od 3.000 Palestinaca, od kojih su trećina djeca, ubijeno je u izraelskom bombardovanju, i to prije napada na bolnicu Al-Ahli.

Bidenov put dolazi nakon što se njegov visoki diplomata, državni sekretar Antony Blinken, prošle sedmice sastao s arapskim liderima, od kojih je većina odbila osuditi Hamas zbog njegovih napada u kojima je ubijeno 1.400 ljudi u Izraelu, uključujući i neke strance.

Očekuje se da će Biden sletjeti u Tel Aviv u srijedu u 10 sati po lokalnom vremenu (07:00 GMT), gdje će se sastati s premijerom Benjaminom Netanyahuom i drugim visokim zvaničnicima.

Prema riječima američkog čelnika, on će dobiti sveobuhvatan izvještaj o izraelskim ratnim ciljevima i strategiji i potvrditi posvećenost Washingtona sigurnosti Izraela.

Bilo šta, ako išta, Biden kaže u javnosti dok je u Izraelu, o napadu na Arapsku bolnicu Al-Ahli, pomno će se pratiti zbog znakova mijenja li SAD svoje stajalište o sukobu, usred rastućeg međunarodnog bijesa zbog izraelske razorne kampanje bombardovanja Gaze.

Blinken je prvi put najavio Bidenovu posjetu na kraju više od sedam sati dugog razgovora s Netanyahuom i drugim zvaničnicima u ponedjeljak navečer, tokom kojih je rekao da se izraelski premijer složio da izađe s planom za dostavljanje humanitarne pomoći civilima Gaze.

Izrael drži Gazu u potpunoj blokadi, zarobivši njenih 2,3 miliona stanovnika u opkoljenoj enklavi bez vode, hrane, goriva i struje.

Može li Biden ubrzati dolazak humanitarne pomoći?

Blinken je rekao da je plan da se “omogući priliv humanitarne pomoći civilima u Gazi na način koji ne koristi Hamasu”, koji je pokrenuo jedan od najsmrtonosnijih napada na Izrael u posljednjih nekoliko decenija.

Ipak, iako je nejasno kakav su uticaj izraelski zračni udari imali na Hamas, bombardovanje uništava blok za blokom stambenih zgrada u opkoljenoj enklavi. Nisu pošteđene ni škole ni bolnice, što je dodatno pogoršalo humanitarnu krizu u Gazi.

Iako je Blinken govorio o sporazumu o humanitarnoj pomoći, nije najavio nikakve konkretne detalje i nema naznaka da bi se uskoro mogli uspostaviti sigurni koridori.

U nedjelju je izjavio da će ključni prelaz Rafah, jedini put iz Gaze koji nije pod kontrolom Izraela, uskoro biti otvoren za strane državljane.

Međutim, prelaz je i dalje zatvoren i za desetine kamiona napunjenih humanitarnom pomoći iz nekoliko zemalja koji su se nakupili s druge strane granice, u Egiptu.

Umjesto toga, Izrael je od tada četiri puta bombardovao prelaz.

Da li Biden može pomoći u ubrzanju planova za dobijanje humanitarne pomoći za 2,3 miliona Palestinaca u Gazi, moglo bi odrediti kako se na njegovu posjetu gleda izvan Izraela.

Šta to znači za rat?

Biden i drugi zvaničnici u njegovoj administraciji više puta su isticali pravo Izraela da se “brani” i podržavali su njegov cilj uništenja palestinske oružane grupe Hamas.

Biden do sada nije eksplicitno pozvao Izrael da pokaže suzdržanost ili da prestane bombardovati civile, vozila hitne pomoći, ili da dozvoli civilima pristup hrani i vodi, iako je upozorio Izrael da ne pokreće kopnenu invaziju i okupaciju Gaze.

Glavni izraelski vojni glasnogovornik Daniel Hagari rekao je novinarima u utorak da Izrael ima u opticaju “sve vrste mogućih ishoda” i da će budućnost Gaze biti “globalno pitanje”.

Ali izgleda da je Izrael spreman da uskoro pokrene kopnenu ofanzivu na enklavu. Mnogi analitičari smatraju da bi to moglo biti odgođeno barem dok Biden ne napusti Izrael kako bi se izbjeglo sramoćenje američkog predsjednika.

Međutim, postoje znakovi da bi Bidenovo putovanje moglo imati za cilj razvijanje zajedničkog razumijevanja između SAD-a i Izraela o tome kako nastaviti rat u Gazi.

Načelnik američke Centralne komande general Michael “Erik” Kurilla stigao je u utorak u Tel Aviv i očekuje se da će se sastati sa najvišim izraelskim vojnim zvaničnicima.

Šta je sa iranskim upozorenjima?

Iran je danima upozoravao da bi se u ratu mogli otvoriti novi frontovi, a ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian izričito je u ponedjeljak navečer rekao da Izrael može očekivati “preventivnu” akciju “u narednim satima” ako nastavi svojim sadašnjim putem.

Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei rekao je u utorak da bombardovanje Gaze mora odmah da se zaustavi i da Washington treba da snosi odgovornost za trenutnu situaciju.

Nejasno je da li će se i kada, ili tačno kako, Teheran uključiti u akciju, ali Izrael i SAD su pokazali da su oprezni.

Izrael je već nekoliko puta bombardovao aerodrome u Siriji kako bi riješio zabrinutost da bi Iran mogao krenuti odatle, a Izrael i libanski Hezbollah već su razmjenjivali vatru na granici, iako ta borba tek treba dalje eskalirati.

U međuvremenu, Washington je premjestio drugi nosač aviona u regiji, što je viđeno kao upozorenje Iranu, kao i oružanim grupama i kampanjama koje podržava širom regije.