Izbori u Poljskoj: Pobjeda PiS-a, no opozicija blizu formiranja vlade

Poljska vladajuća stranka Pravo i pravda (PiS) osvojila je najviše glasova na parlamentarnim izborima, ali nije uspjela dobiti većinu, pokazuju konačni službeni rezultati objavljeni u utorak koji su potvrdili da bi liberalna opozicija mogla formirati iduću vladu, prenosi agencija Hina pozivajući se na Reuters.

Nacionalistička i socijalno konzervativna stranka PiS osvojila je u nedjelju 35,38 posto glasova, a liberalna Građanska koalicija (KO) na drugom je mjestu s 30,70 posto. Stranka Treći put s desnog centra zauzela je treće mjesto s 14,40 posto glasova, Nova ljevica dobila je 8,61 posto, a za krajnje desnu Konfederaciju glasovalo 7,16 posto birača.

Građanska koalicija, Nova ljevica i Treći način rekli su da su spremni formirati koalicijsku vladu i početi razgovore nakon objave službenih rezultata.

Predsjednik Andrzej Duda, saveznik PiS-a, rekao je prije glasanja da će dati prvu priliku za formiranje nove vlade pobjedničkoj stranci. No, PiS će se mučiti kako pronaći partnere, a Konfederacija će vjerovatno dobiti premalo mjesta da pomogne.

Građanska koalicija i njeni saveznici također bi trebali osvojiti jasnu većinu u gornjem domu parlamenta od 100 mjesta, odnosno Senatu.

Tri opozicione stranke predstavile su jednu listu kandidata za gornji dom.

Izlaznost je dostigla rekordnih 73,66 posto, a izborna komisija će prebrojavanje glasova završiti tokom današnjeg dana.

Oštra kampanja

Više od 29 miliona Poljaka moglo je glasati u nedjelju na parlamentarnim izborima za koje su mnogi smatrali kako će odlučiti o demokratskoj budućnosti države i njenom mjestu u EU nakon oštre kampanje kojom su dominirala pitanja suvereniteta i sigurnosti. Od dolaska na vlast 2015. godine, nacionalistički PiS sukobljava se s Briselom zbog reforme pravosudnog sistema koje zadire u nezavisnost sudstva ili zakona o medijima skrojenog po mjeri vladajućih, piše Reuters a prenosi Hina.

Izbori su zadnja šansa da se zaustavi udaljavanje Poljske od evropskih vrijednosti i njeno približavanje poluautoritarnom sistmu, tvrdi poljska opozicija.

“Znam… da oni planiraju sistemsko, hladnokrvno, izvesti Poljsku iz Evropske unije”, poručio je svojim pristalicama Tusk, čelnik najveće opozicione stranke Građanska koalicija (KO), a iz PiS-a su negirali kako im je na umu takav plan.

S ratom u susjednoj Ukrajini i migrantskom krizom na granici, upravo su nacionalna sigurnost i migracije dominirale kampanjom koja se poklopila s narušavanjem donedavno sjajnih odnosa s Kijevom zbog nastojanja Poljske da zaštiti svoje poljoprivrednike od uvoza jeftinijeg ukrajinskog žita.

“Za Njemačku”

Ove je izbore PiS predstavljao kao izbor između opozicije podložne stranim interesima, posebno Njemačke koja je blaga prema migraciji, te Vlade koja čvrsto brani suverenitet Poljske i njene granice.

“Fuer Deutschland, dakle za Njemačku, te je riječi vrlo često ponavljao”, poručio je čelnik PiS-a Jaroslaw Kaczynski tokom kampanje ponavljajući poruku svoje stranke da je Tusk njemačka marioneta.

“On vas sigurno neće zaštiti od priljeva ukrajinskog žita, jer za tako nešto treba imati hrabrosti – usprotiviti se Njemačkoj, usprotiviti se Evropskoj uniji”, poručio je Kaczynski.

PiS je u kampanji isticao svoje brigu za građane, socijalne programe koje je proveo te povećanje minimalne plaće što je povoljno utjecalo na životni standard i plašio je birače tvrdnjama da će Tusk, koji je bio premijer od 2007. do 2014, prije nego što je postao predsjednik Evropskog vijeća, ugroziti sve te naknade ako dođe na vlast.

Dva doma, Sejm i Senat

Tusk je u kampanji obećao da neće ukinuti nijedan od tih programa te je najavio da će brzo povećati dječje doplatke.

Nadalje, dolaskom na vlast KO će, ustvrdio je Tusk, već dan nakon izbora deblokirati milijarde eura iz fondova koje je Evropska unija zamrznula Poljskoj zbog nepoštivanja vladavine prava.

Dužnosnici Evropske unije kažu da to nije sasvim izvjesno jer sve promjene koje je PiS izglasao zahtijevaju, prema poljskom ustavu, potpis predsjednika Andrza Dude, saveznika PiS-a.

Poljsko biračko tijelo treba odabrati 460 zastupnika donjeg doma parlamenta (Sejm) te 100 zastupnika gornjeg doma (Senat).