Poljska pred odlučujućim izborima o svojoj budućnosti u EU

Više od 29 miliona Poljaka pozvano je u nedjelju na parlamentarne izbore koji će odlučiti o demokratskoj budućnosti zemlje i njenom mjestu u Evropskoj uniji nakon oštre kampanje kojom su dominirala pitanja suvereniteta i sigurnosti.

Od dolaska na vlast 2015. godine, nacionalistička stranka Pravo i pravda (PiS) koja se sada bori za treći mandat, sukobljavala se s Briselom zbog reforme pravosudnog sistema koje zadire u nezavisnost sudstva ili zakona o medijima skrojenog po mjeri vladajućih, piše Reuters a prenosi Hina.

Izbori su zadnja šansa da se zaustavi udaljavanje Poljske od evropskih vrijednosti i njeno približavanje poluautoritarnom sistmu, tvrdi poljska opozicija.

“Znam… da oni planiraju sistemsko, hladnokrvno, izvesti Poljsku iz Evropske unije”, poručio je svojim pristašama Donald Tusk, čelnik najveće opozicione stranke Građanska koalicija (KO).

PiS negira da mu je na umu takav plan.

S ratom u susjednoj Ukrajini i migrantskom krizom na granici, upravo su nacionalna sigurnost i migracije dominirale kampanjom koja se poklopila s narušavanjem donedavno sjajnih odnosa s Kijevom zbog nastojanja Poljske da zaštiti svoje poljoprivrednike od uvoza jeftinijeg ukrajinskog žita.

PiS ove parlamentarne izbore predstavlja kao izbor između opozicije podložne stranim interesima, posebno Njemačke koja je blaga prema migraciji, i vlade koja čvrsto brani suverenitet Poljske i njene granice.

“Für Deutschland, dakle za Njemačku, te je riječi vrlo često ponavljao”, poručio je čelnik PiS-a Jaroslaw Kaczynski tokom kampanje ponavljajući poruku svoje stranke da je Tusk njemačka marioneta.

“On vas sigurno neće zaštiti od priljeva ukrajinskog žita, jer za tako nešto treba imati hrabrosti – usprotiviti se Njemačkoj, usprotiviti se Evropskoj uniji”, poručio je Kaczynski.

PiS je u kampanji isticao svoje brigu za građane, socijalne programe koje je proveo te povećanje minimalne plaće što je povoljno utjecalo na životni standard i plašio je birače tvrdnjama da će Tusk, koji je bio premijer od 2007. do 2014, prije nego što je postao predsjednik Evropskog vijeća, ugroziti sve te naknade ako dođe na vlast.

Tusk je u kampanji obećao da neće ukinuti nijedan od tih programa te je najavio da će brzo povećati dječje doplatke.

Nadalje, dolaskom na vlast KO će, ustvrdio je Tusk, već dan nakon izbora deblokirati milijarde eura iz fondova koje je Evropska unija zamrznula Poljskoj zbog nepoštivanja vladavine prava.

Dužnosnici Evropske unije kažu da to nije sasvim izvjesno jer sve promjene koje je PiS izglasao zahtijevaju, prema poljskom ustavu, potpis predsjednika Andrza Dude, saveznika PiS-a.

Neizvjesnost

Poljsko biračko tijelo treba odabrati 460 zastupnika donjeg doma parlamenta (Sejm) te 100 zastupnika gornjeg doma (Senat).

Na dan parlamentarnih izbora Poljaci se izjašnjavaju i o četiri referendumska pitanja: privatizaciji državnih kompanija, podizanju dobne granice za odlazak u penziju, gradnji ograde na granici s Bjelorusijom te prihvatanju migranata prema sporazumu Evropske unije.

Ankete predviđaju da će PiS ostati najjača stranka u parlamentu, ali neće moći ostvariti većinu.

Neriješen rezultat mogao bi izazvati paralizu rada parlamenta u državi koja je važna članica NATO-a i ključna za nastavak pomoći Ukrajini u odbrani od ruske agresije.

PiS-ova vlada koja bi se oslonila na glasove Konfederacije (krajnja desnica), stranke koja je pokušala u eksploatirati protuukrajinsko raspoloženje u birača, vjerovatno bi bila mnogo manje spremna pomagati Kijevu, smatraju analitičari.

Ključni igrač za konačni ishod izbora bit će treća stranka, koalicija Treći put (desni centar).

Međutim, da bi ušle u parlament koalicije moraju osvojiti najmanje osam posto glasova, a neke ankete predviđaju da će Trećem putu malo nedostajati da pređe taj prag.