Posljedica Hamasovog napada: Jesu li Netanyahuovi dani odbrojani?

Benjamin Netanyahu dominirao je Izraelom više od dva desetljeća, a danas, gotovo godinu dana otkako je ponovno preuzeo premijersku dužnost, napad palestinskog pokreta Hamasa možda će biti početak njegova kraja, ocjenjuju analitičari.

Hamasov iznenadni napad 7. oktobra proglašen je izraelskim ‘11. septembrom’ jer je izazvao nacionalnu traumu kakvu su u američkom narodu polučili napadi Al Kaide na New York i postali okidač za globalni rat “protiv terorista” predvođen Sjedinjenim Američkim Državama.

U izraelskom odgovoru na Hamasove napade ubijeno je više od hiljadu Palestinaca u Pojasu Gaze, uskom komadiću zemlje s 2,3 miliona ljudi kojim vlada Hamas, a sve govori da se broj žrtava neće na tome zaustaviti.

Kako stravične pojedinosti subotnjeg Hamasovog upada na izraelski teritoriji prodiru u javnost, tako u Izrael šok prerasta u “opipljiv bijes”, kaže Clive Jones, profesor za regionalnu sigurnost na Univerzitetu u Durhamu, prenosi Hina.

Najveća količina bijesa usmjerena je na Hamas, “ali gnjev se širi i prema vladi premijera Netanyahu kojega javnost krivi za sigurnosne propuste”.

“Sve su učestaliji komentari u novinama da je aktualna vlada najgora koju je Izrael imao u svojoj historiji i da je naštetila nacionalnoj sigurnosti”, kaže Jones.

Političke podjele

Odavna je na političkoj izraelskoj sceni Netanyahu smatran političarom koji ljude dijeli, a ne spaja, posebno otkako je ponovno izabran za premijera 2022.

Njegov povratak na vlast  – na dužnost koju je ranije obnašao čitavo desetljeće – praćen je optužbama za korupciju i on ih je nastojao izbjeći pravosudnim reformama da bi sebe zaštitio od zatvora.

Takve reforme ograničile bi pravosudni nadzor nad vladom što bi vodilo zemlju u ustavnu krizu. Duboko nepopularni amandmani raspirili su val nezadovoljstva i masovni sedmični protesti trajali su više od devet mjeseci na ulicama izraelskih gradova.

Reforme po Netanyahuovom modelu pretvorile bi Izrael u neliberalnu demokratiju u stilu mađarskog premijera Viktora Orbana, upozoravaju protivnici reforme.

U proteste su se uključile i hiljade pripadnika rezervnog sastava izraelske vojske prijeteći neodazivom na dužnost budu li se provele sporne izmjene, a neposluh bi naštetio spremnosti vojske u slučaju napada velikih razmjera.

Pod Netanyahuovim vodstvom, “Izrael je duboko, duboko podijeljen kako nikada nije bio u svojoj historiji od osnivanja države 1948.”, ocjenjuje Jones.

Međutim, na Netanyahuovu reakciju nakon subotnjih napada svi su se spremno odazvali.

Nakon Hamasovih napada vladali su haos i zbrka – činilo se da Netanyahu izbjegava javnost, osim prethodno snimljenog govora na društvenoj mreži X u kojem kaže da je zemlja u ratu.

“Vidjeli smo zapanjujući, historijski i gotovo neshvatljiv nedostatak vodstva… Izraelci još čekaju da neko od njihovih lidera stane pred kameru i obrati im se uživo”, rekla je novinarka Noga Tarnopolsky za FRANCE 24 iz Jeruzalema u subotu poslije podne.

Skretanje pozornosti vojske

S jedne strane ispituju se propusti u radu izraelskih tajnih službi koje nisu uočile planiranje Hamasovih napada, s s druge krivnja za prespor vojni odgovor usmjerena je na premijera i njegovu vladu.

Nastojeći sastaviti vladu koja će ga vratiti na vlast i progurati njegove sporne pravosudne reforme, Netanyahu je sklopio savezništvo s političarima krajnje desnice. Dužnost ministra za nacionalnu sigurnost povjerio je Itamaru Ben-Gviru, provokativnom zagovorniku širenja židovskih naselja na Zapadnoj obali.

“Mnogi će ljudi ustvrditi da naseljenici uživaju veliku podršku aktualne vlade i gotovo da im je uručen bianco ček da čine što hoće na Zapadnoj obali”, ocjenjuje Jones.

Usporedo s planovima gradnje hiljada novih stanova za židovske doseljenike, raste i nasilje na Zapadnoj obali pa su upravo na to područje bila preusmjeremena vojna pojačanja iz Pojasa Gaze.

“Pozornost je bila skrenuta na Zapadnu obalu zbog širenja naselja”, kaže Melanie Garson, vanredna profesorica na studijima za međunarodnu sigurnost na University College London.

U međuvremenu, mjesecima je izraelska vojska upozoravala “na prijetnju višefrontalnog napada na izraelske civile, no izraelska vlada ih je ignorisala”, kaže Tarnopolsky.

Egipatski dužnosnik u ponedjeljak rekao je za agenciju AFP da je obavještajna služba upozorila Izrael da Hamas planira operaciju velikih razmjera, a direktnu obavijest premijeru Netanyahuu uputio je ministar obavještajnih službi iz Kaira. Zbog događaja na Zapadnoj obali, Izrael je “ignorisao” upozorenja, kaže obavještajni dužnosnik.

Netanyahovi su dani odbrojani

Netanyahu je zanijekao da je iz Egipta primio bilo kakvo prethodno upozorenje o skorašnjem Hamasovom napadu.

Nakon tragedije, izraelski lider odmah je poručio da će Hamas platiti “golemu cijenu”.

Zasad, čini se da je malo volje za kažnjavanje premijera, uprkos bijesu javnosti.

“Narod i vlada sada će biti kao jedno jer teško je ratovati na domaćem terenu ako se morate boriti protiv vanjskog neprijatelja”, kaže Garson.

Netanyahu je u srijedu objavio uspostavu vlade nacionalnog jedinstva i ratnu vladu koja će uključiti i umjerene političare s dokazanim stručnjacima za sigurnost na ključnim dužnostima.

Da je takva vlada bila formirana mjesecima prije, mogla je ublažiti političke podjele u Izraelu. Ali, stručnjaci se slažu da će trenutačno jedinstvo teško potrajati nakon rata.

“Netanyahu će jako teško izbjeći odogvornost jer nije imao spremne mehanizme kojima će zaštiti narod nastanjen uz granicu Gaze, kaže Garson.

“Netanyahu je bio izabran kako bi osigurao ključnu stvar koju u konačnici većina Izraelaca želi – sigurnost. A baš to je propustio učiniti”, kaže  Jones.

Službene istrage Hamasovih napada vjerojatno će razotkriti propuste u sigurnosti, strategiji i vodstvu i sve će to pasti na Netanyahuova leđa.

“Iznenadilo bi me da za godinu dana još bude na dužnosti”, predviđa Jones.

No u zemlji koja će vjerovatno birati novog lidera nakon nacionalne traume i rata, Garson ne vjeruje da će Netanyahu ikome nedostajati.

“Ulazak Bennyja Gantza u vladu nacionalnog jedinstva malo će smanjiti pritisak na premijera”, ocjenjuje Daniel Bensimon, stručnjak za izraelsku politiku.

“No u konačnici neće se ništa promijeniti: Netanyahovi su dani odbrojani. Neće preživjeti ovu krizu. Karijera mu je gotova”.

A protesti koji su podijelili izraelsko društvo i traju mjesecima zbog pravosudne reforme, e pa oni će biti još gori kada topovi utihnu.

Reuven Hazan, profesor Političkih nuka na Univerzitetu Jeruzalem sažima da je cjelokupan tradicionalni Netanyahuov pristup prema Hamasu doživio poraz.

“Javnost će mu to skupo naplati kad rat završi”.

Netanyahuova koncepcija je loša. “Hamas je na vlasti u Gazi” od 2007, a on je bio izabran 2009. Imali su uzde vlasti gotovo istodobno. I upravo u tom razdoblju Hamas je toliko ojačao.

“Nakon rata uspostavit će se istražno povjerenstvo. To će biti strašno. Nakon toga Netanyahu će pasti sa svojim ministrima u ropotarnicu historije i usto s najsramnijom mrljom na čelu: najveći politički vojni fijasko Izraela”, kaže Bensimon i poručuje: “On to zna. Stjeran je uza zid”.