Šta je izraelski odbrambeni sistem Željezna kupola i koliko je efikasan

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden rekao je u utorak da je njegova administracija već počela slati Izraelu dodatnu vojnu pomoć, uključujući presretače za dopunu odbrambenog sistema Željezna kupola (Iron Dome).

Godinama se Izrael uveliko oslanjao na sistem Željezna kupola za otkrivanje nadolazećih raketa u napadima Hamasa i njihovo presretanje i uništavanje.

Evo šta sve trebate znate o sistemu i njegovoj efikasnosti:

Šta je izraelski sistem Željezna kupola?

Željezna kupola je izraelski odbrambeni sistem koji detektira nadolazeću raketu, određuje njenu putanju i presreće je.

Kako radi?

Sistem je opremljen radarom koji detektira nadolazeću raketu, njenu brzinu i smjer. Kontrolni centar tada izračunava predstavlja li raketa prijetnju izraelskim gradovima ili ne.

Rakete koje ne predstavljaju prijetnju smiju pasti na neseljena i prazna područja. Ako rakete predstavljaju prijetnju, specijalna jedinica lansira projektile kako bi ih oborila. Lanser sadrži 20 projektila presretača.

Željezna kupola je izvorno napravljena da pokrije područje veličine grada i uništi rakete s dometima između četiri i 70 km, ali stručnjaci kažu da je to u međuvremenu prošireno.

Zašto je razvijen?

Sistem je razvila izraelska kompanija za odbrambenu tehnologiju Rafael Advanced Defense Systems. Sjedinjene Američke Države podržale su projekat s 200 miliona dolara bespovratnih sredstava.

Projekat je razvijen za suprotstavljanje raketnim napadima tokom rata s Hezbollahom 2006. godine. Proradio je 2011. godine.

Mornarička inačica Željezne kupole raspoređena je 2017. kako bi zaštitila brodove i imovinu na moru.

Izraelski sistemi presretanja koštaju između desetaka hiljada i miliona dolara za obaranje raketa. Zemlja trenutno razvija laserski sistem za neutralizaciju raketa i dronova po procijenjenoj cijeni od dva dolara po presretanju.

Je li Željezna kupola efikasna?

Izrael tvrdi da je Željezna kupola 90 posto efikasna. Dužnosnici američkog Ministarstva odbrane ponovili su ovu izjavu.

U prošlosti je sistem uspješno presreo prethodne raketne napade, prema Institutu za savremeno ratovanje.

Međutim, subotnji iznenadni napad Hamasa, vrsta napada za koji je Željezna kupola osmišljena da ga presretne, uspio je nadvladati sistem zato što je ranije ispaljen manji broj raketa.

Čak i kada je Hamas znatno povećao broj raketnih napada u borbama u maju 2021, prvog dana ispaljeno je samo 470 raketa. Njih je presreo odbrambeni sistem.

Nedavni napad bio je bitno drugačiji. Hamas je rekao da je lansirao 5.000 raketa u početnom baražnom napadu. Izraelska vojska uzvratila je rekavši da je ispaljeno 2.500 raketa.

“Ta je količina bila jednostavno prevelika za Željeznu kupolu da bi je mogla izdržati”, stoji u izvještaju Instituta za savremeno ratovanje.

To znači da Željezna kupola ima nepoznatu tačku zasićenja. Može presresti samo određeni broj raketa. Ako se taj broj premaši, ostatak raketa će probiti sistem, prema Forbesovom izvještaju iz 2021. godine.

Prethodno je ukazano na tehničke nedostatke Željezne kupole. Godine 2014, fizičar s MIT-a Theodore Postol rekao je za Al Jazeeru da se presretač ponaša nepravilno i da umjesto glatkog susreta s metom, oštro zaokreće.

Koriste li druge zemlje Željeznu kupolu?

Željezna kupola je privukla međunarodnu pažnju.

Rafael Advanced Defence Systems kaže da je 2020. američkoj vojsci isporučio dvije baterije Željezne kupole.

Ukrajina također traži sistem u ratu s Rusijom, iako je Izrael Kijevu dosad pružao samo humanitarnu podršku i civilnu odbranu.