Švedska kaže da Turska traži previše za članstvo u NATO-u
Turska se usprotivila prijemu Finske i Švedske u NATO optuživši ih da pružaju utočište militantima.
Švedska i Finska bi se mogle pridružiti NATO-u već 2023, ocijenio je u nedjelju glavni sekretar te organizacije, podsjećajući ipak da odluka ovisi o turskom i o mađarskom parlamentu.
“Očekujem (da će pristupiti u 2023.), ali ne mogu garantovati tačan datum jer je to suverena odluka turskog i mađarskog parlamenta koji još nisu ratificirali ugovor”, rekao je Jens Stoltenberg u razgovoru za AFP.
Mađarska, a posebno Turska od maja blokiraju ulazak dvije nordijske zemlje u NATO.
“Imali smo pregovore, i oni su bili prilično zahtjevni, u maju prošle godine, kada su se Turska, Finska i Švedska dogovorile o zajedničkom memorandumu u kojem su opisale kako mogu pojačati saradnju, kako u vezi s izvozom oružja, tako, primjerice, i u suzbijanju terorizma”, rekao je Stoltenberg.
“Finska i Švedska poštuju taj ugovor i jasno su se opredijelile za dugoročnu saradnju s Turskom u vezi s tim pitanjima. Stoga je došlo vrijeme da se završi pristupni proces i ratificirala protokol o članstvu”, dodao je.
Zahtjevi Ankare
Švedska je nešto ranije u nedjelju rekla kako je uvjerena da će Turska odobriti njen zahtjev za pridruživanje NATO-u, ali ne može ispuniti sve uvjete koje traži Ankara.
“Turska potvrđuje da smo učinili ono što smo rekli da ćemo učiniti, ali također kaže da želi stvari koje im mi ne možemo ili ne želimo dati”, rekao je švedski premijer Ulf Kristersson na konferenciji vojnog think-tanka u Švedskoj, prenosi Hina pozivajući se na Reuters.
Finska i Švedska potpisale su trostrani sporazum s Turskom prošle godine sa ciljem prevladavanja primjedbi Ankare na njihovo članstvo u NATO-u.
Te dvije zemlje podnijele su zahtjev za pridruženje NATO-u nakon ruske invazije na Ukrajinu, ali se Turska usprotivila optuživši spomenute zemlje da pružaju utočište militantima, uključujući pripadnicima u Turskoj zabranjene Radničke partije Kurdistana.
Problematičan je i turski zahtjev za izručenjem osoba koje smatra teroristima.
Ankara je izrazila razočarenje odlukom švedskog vrhovnog suda krajem prošle godine kojom je obustavljen zahtjev za izručenjem novinara navodno povezanog s islamskim učenjakom Fetullahom Gulenom kojega Turska drži odgovornim za pokušaj državnog udara.