‘Le Monde’: Ili zapadna pomoć, ili da se Ukrajina preda

Nakon što je rat postao egzistencijalno pitanje za vladara Kremlja, sada ugrožava vojni i politički kredibilitet saveznika Ukrajine, pišu francuske novine.

Eskalacija se nastavlja, a inicijator rata nije učinio ništa da je spriječi (EPA)

Iskustvo govori da se ratovi rijetko odvijaju po planu. Dimenzije rata koje je odabrao ruski predsjednik Vladimir Putin mijenjale su se više puta u roku od godinu. Nakon što je rat postao egzistencijalno pitanje za vladara Kremlja, sada ugrožava vojni i politički kredibilitet saveznika Ukrajine.

Ovako je Gilles Paris počeo svoj uvodnik u francuskim novinama Le Monde, čime je jasno stavio do znanja da planovi sastavljeni prije hladno započetog sukoba kako bi se ispunili zahtjevi vojne pobjede ne garantiraju uspjeh, kao što je pokazao dvostruki neuspjeh SAD-a, vodeće vojne sile u svijetu, u Afganistanu i Iraku. Intervencija nije dovela do zadovoljavajućih rezultata za interese Washingtona i saveznika.

S ulaskom rata koji je Rusija nametnula u Ukrajini u 12. mjesec, kako piše autor, pomiču se granice koje su sebi postavili zapadni podupiratelji Kijeva, eksplicitno i implicitno, u smislu vojne pomoći. Najnoviji prelazak tih granica tiče se isporuke teških tenkova njemačke proizvodnje, što je postalo neizbježno.

Ostaju crvene linije

Sve ukazuje na to, smatra Paris, da će se u narednim mjesecima preći i druge crvene linije, osim ako ne dođe do iznenadnog i malo vjerovatnog ruskog kolapsa, posebno uz ustrajne ukrajinske apele i improvizacije, bez adekvatnog obrazloženja takvih odluka javnosti u dotičnim zemljama.

Međutim, rasprava koja se pokrenula o legitimnosti i značaju ove zapadne pomoći prevaziđena je na početkum zahvaljujući neočekivanom ukrajinskom otporu, pogotovo jer je agresorovo nepoštivanje najosnovnijih zakona ratovanja dovelo do stalnog rasta te pomoći. Relativno zatišje primijećeno u Kijevu u posljednje vrijeme ponovno je oživjelo te rasprave.

Ta polemika se uvijek na kraju, kako kaže autor, sudari s činjenicom da je jedina alternativa za nastavak zapadne pomoći predaja Kijeva, što je vidljivo iz službene ruske retorike i puta kojim Putin tvrdoglavo ide. Međutim, dovođenje u pitanje te ogromne pomoći podsjeća na dvije činjenice skrivene ratnom maglom.

Eskalacija se nastavlja

Prva činjenica se odnosi na opasnost od učešća u ratu, koja se redovno spominje kako bi se upozorilo na neželjene posljedice, a time se misli na nepredvidivu prirodu ratne dinamike i slijepu eskalaciju, koja bi mogla dovesti do eksplozije koja nadilazi granice rata u Ukrajini.

Druga činjenica je da je ruska procjena ovog pitanja čisto politička, prema autoru, jer crvene linije koje bi saveznike Kijeva pretvorile u ratnike zbog isporuka oružja nisu jasne, osim uspostave zone zabrane leta kako bi se ruski avioni spriječili da prelijeću, ili ofanzivna ili odbrambena priroda naoružanja.

Dakle, eskalacija se nastavlja, a inicijator rata nije učinio ništa da je spriječi.

Izvor: Agencije