Šta stoji iza njemačke neodlučnosti da pošalje tenkove Leopard 2 Ukrajini

Ukrajinski vojnici sada na terenu koriste njemačke protuavionske topove Gepard kako bi odbranili svoje nebo, njemačko protutenkovsko oružje kojim gađaju ruska oklopna vozila te njemačke haubice protiv neprijateljskih snaga.

Međutim, nagrada koju Ukrajina hitno traži da povrati teritoriju prije očekivane ruske ofanzive na proljeće, njemačke tenkove Leopard 2, ostaje im izvan dometa.

Njemačka je jedan od najvećih donatora vojne opreme Ukrajini, ali tokom 11 mjeseci rata, Berlin je povećavao isporuke jedino pod pritiskom i samo nakon što su saveznici pravili prvi korak.

Ako osigura tenkove, ili čak dozvoli ponovni izvoz Leoparda iz drugih zemalja, to će biti prvi put da je Berlin bio predvodnik u izvozu oružja otkako je rat počeo.

Taj korak je za sada bio previše za kancelara Olafa Scholza i njegove saveznike u Socijaldemokratskoj partiji (SPD), koji su insistirali na opreznom pristupu, smatrajući da je to u skladu sa djelovanjem drugih NATO saveznika, te se vodili skeptičnim njemačkim javnim mnijenjem i strahom od eskalacije rata u Ukrajini.

Ovakva neodlučnost udaljila je SPD od njegovih koalicionih partnera i dovela do toga da pojedini međunarodni saveznici, pogotovo u Istočnoj Evropi, optužuju Njemačku da umanjuje svoju odgovornost kao velike evropske sile.

“Moderni tenkovi napravljeni na Zapadu postali su neka vrsta simbola spremnosti da se podrži Ukrajina, simbola volje da se preuzmu rizici, simbola volje da se ustane protiv ruske agresije”, kaže Matthias Dembinski, istraživač na Peace Research Institute Frankfurt.

“Ako Njemačka nastavi da odbija isporuku tenkova, reputacijska šteta će biti značajna.”

Zbunjenost u Evropi

Oba koaliciona partnera SPD-a, Zelena partija i Slobodne demokrate, trebala bi podržati slanje tenkova Ukrajini.

Konačnu odluku mora odobriti Scholz, koji je izgradio reputaciju trvdoglavog lidera koji izbjegava rizike, i čija vlastita stranka se protivi pokazivanju njemačke vojne moći.

Scholz je branio njemačku podršku Ukrajini tokom press konferencije sa francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom u Parizu u nedjelju, te je naglasio važnost zajedničkog djelovanja sa SAD-om.

“Kao što smo radili u prošlosti, uvijek usklađujući politiku sa našim prijateljima i saveznicima u određenoj situaciju, nastavit ćemo to raditi u budućnosti”, rekao je novinarima.

Nakon nekoliko dana zbunjenosti da li je ijedna od 14 zemalja koje su kupile Leopard 2 podnijela formalni zahtjev za ponovni izvoz ovih tenkova, Njemačka je potvrdila u utorak da je Poljska zvanično tražila zeleno svjetlo za to.

Ranije je Varšava navela da će, bez obzira na poziciju Berlina, donijeti vlastite odluke.

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock rekla je da neće stajati na putu bilo koje zemlje koja želi da pošalje tenkove.

U međuvremenu, rastu kritike Scholza i u Njemačkoj i u inostranstvu.

“Da li ga iko razumije?”, napisao je urednik liberalnih novina Die Zeit, koji je uporedio transparentnost kancelara, odnosno nedostatak iste, sa onim u Kremlju.

“Ne koordinira komunikaciju, i to stvara na kraju ovu kakofoniju. On, koji je ključni donositelj odluka o snabdijevanju oružjem, ništa ne govori”, kaže Stefan Meister iz Njemačkog vijeća za vanjske odnose.

Raspoloženje javnosti

SPD je dugo favorizirao praktične odnose sa Rusijom i bio ponosan na svoje naslijeđe Ostpolitika, pod kojim je kancelar Will Brandt tražio više otvorene odnose sa Istočnom Njemačkom i Sovjetskim savezom.

“Decenijama su socijaldemokrate imale neku vrstu dogme da mir u Evropi može jedino biti postignut zajedno sa Rusijom, i uložili su dosta kapitala u takvu politiku”, kaže Dembinski za Al Jazeeru. Međutim, rat u Ukrajini je doveo do skretanja od te politike.

Prošle godine je Scholz obećao 100 milijardi eura za modernizaciju njemačkih oružanih snaga te je rekao da će imati više aktivnu ulogu u oblikovanju međunarodne sigurnosne politike.

Progres je bio spor, a utjecajni lijevi blok je manje oduševljen ovim projektom.

Ipak, mnogi u SPD, uključujući Scholza, uzimaju za ozbiljno strah od toga da Rusija ispuni svoju nuklearnu prijetnju ako Zapad poveća svoju vojnu uključenost u rat.

Njegov glasnogovornik je rekao da je kancelar primio pisma i mailove građana koji su pohvalili njegov pristup da se izbjegne eksalacija rata.

Iako je Njemačka jedna od najvećih svjetskih izvoznica oružja, zemlja ima podijeljeno mišljenje o sebi kao o vojnoj sili. Pacifizam je uobičajen, i mnogi vjeruju da bi Njemačka trebala imati diplomatsku, posredničku ulogu u međunarodnoj politici.

Također, postoji i nelagoda kada je u pitanju slanje oružja u regije Istočne Evrope na koje je Njemačka izvršila invaziju tokom Drugog svjetskog rata.

Istraživanja pokazuju da 46 posto Nijemaca podržava slanje tenkova Ukrajini, 43 posto je protiv, a 11 posto neodlučno.

Podrška je najmanja među mladim ljudima koji žive u dijelovima koji su bili dio Istočne Njemačke.

Također, ispitavanja javnog mijenja pokazala su da 54 posto građana podržava ponovni izvoz Leoparda u Ukrajinu iz drugih zemalja, ali je 58 posto protiv korištenja tih tenkova u ponovnom sticanju kontrole nad ukrajinskom teritorijom.

S druge strane, ukrajinska vlada se čini sigurna da će Njemačka uskoro poslati tenkove.