Ko je ‘superšpijun’ kojeg je Iran osudio na smrt?

Piše: Rasul Al Haij

Često se mogu čuti vijesti o hapšenju dvojnih državljana u Iranu pod optužbama za špijunažu u korist stranih obavještajnih službi. Međutim, saopćenje o smrtnoj presudi Aliju Rezi Akbariju, bivšem zamjeniku iranskog ministra odbrane, odjeknulo je kao grom iz vedra neba. Mišljenje iranskog javnog mnijenja je podijeljeno po ovom pitanju; dok jedni hvale sposobnost sigurnosnih službi da uhvate “superšpijuna”, drugi su zabrinuti da bi to mogao biti samo vrh ledenog brijega.

Nekoliko dana nakon što je vijest procurila u društvene medije i pokrenula nagađanja o identitetu osumnjičenog, novinska agencija Mizan, povezana s pravosuđem, okončala je rasprave objavom da je smrtna kazna izrečena Akbariju pod optužbom da je špijunirao za MI6, britansku obavještajnu službu za djelovanje u inostranstvu. Agencija je ovu presudu opisala kao pravomoćnu, ističući da su “Apelacioni i Vrhovni sud potvrdili tu presudu”.

Britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly opisao je Akbarijevo hapšenje kao “politički motiviran čin barbarskog režima koji potpuno ignorira ljudski život.” U tvitu je objavio: “Iran mora zaustaviti pogubljenje britansko-iranskog državljanina Alija Reze Akbarija i odmah ga osloboditi.”

Prodro u osjetljive strateške centre

Saopćenje o presudi Akbariju koincidira s povratkom napetosti u iransko-zapadnim odnosima nakon što su nuklearni pregovori zapali u ”slijepu ulicu” te razmjene optužbi između Teherana i evropskih prijestolnica povodom nedavnih demonstracija u Iranu, budući da Islamska Republika optužuje Zapad za uplitanje u njena unutrašnja pitanja.

Iransko Ministarstvo sigurnosti otkrilo je u saopćenju da je osuđenik, koji je bio na visokim položajima te prodro u osjetljive strateške centre, upao u njihovu zamku kroz dug i složen proces obavještajnog praćenja, potvrđujući da je odavao osjetljive informacije britanskoj obavještajnoj agenciji.

U saopćenju se navodi da je Akbari upao u zamku britanskih obavještajaca zbog veza s britanskom ambasadom u Teheranu, u koju je išao radi dobivanja ulazne vize, što je otvorilo put za njegovu angažiranost u punom kapacitetu u britanskoj špijunskoj službi, tokom njegovih posjeta evropskim zemljama. U saopćenju se dodaje da su visokorangirani oficiri nadgledali izvlačenje informacija od Akbarija tokom posljednjeg razdoblja.

Medijski centar iranskog pravosuđa naveo je da je Akbari već osuđivan za “korupciju i brojne radnje protiv nacionalne sigurnosti”, jer je svjesno dopuštao curenje povjerljivih informacija u inostranstvo u više navrata.

Akbari, koji je uhapšen 2019. godine, smatra se jednom od osoba bliskih Aliju Shamkhaniju, glavnom sekretaru iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost. Obavljao je dužnost njegovog zamjenika između 1997. i 2005. godine, kada je Shamkhani bio ministar odbrane, za vrijeme mandata predsjednika reformiste Mohammad Khatamija.

Atentati na brojne nuklearne naučnike

Novinska agencija Tasnim, koja je bliska iranskoj Revolucionarnoj gardi, navela je pozicije na kojima se Akbari nalazio u proteklim desetljećima: pomoćnik Ministarstva odbrane za vanjske odnose; savjetnik komandanta pomorskih snaga iranske vojske; pomoćnik za poslove obrane i sigurnosti u Institutu za strategijska istraživanja Ministarstva odbrane; pomoćnik čelnika vojne organizacije koja je nadzirala provedbu Rezolucije Ujedinjenih naroda 598 kojom je okončan Iransko-irački rat (1980-88).

Agencija je citirala svoje izvore, koji navode da je Akbari prenio informacije o nuklearnim pregovorima i utjecajnim osobama u Islamskoj Republici, uključujući Mohsena Fakhrizadeha, šefa tajnog vojnog programa u zemlji, koji je ubijen 2020. godine u okrugu Damavand, na istoku glavnog grada Teherana, te kako je otkrio metode koje Teheran koristi da zaobiđe zapadne sankcije.

Iranski posmatrači vjeruju da je razotkrivanje takvog špijuna dokaz obavještajnog prodora drugih država te da atentati na brojne nuklearne naučnike i osjetljive informacije koje cure o iranskom nuklearnom programu upućuju na to da postoje brojni špijuni, dok je pitanje Akbarija samo vrh ledenog brijega.

Pojedini Iranci pokušavaju čitati između redova izjavu Ministarstva sigurnosti u kojoj se ističe da “britanska obavještajna služba ne zna jesu li informacije koje je dobila od špijuna krivotvorene i upućene od iranske sigurnosne službe”.

Iranske sigurnosne službe su 2008. godine uhapsile Akbarija pod optužbom za špijunažu za strane obavještajne službe. Potom je pušten na slobodu uz jamčevinu, nakon čega je otišao u Veliku Britaniju, što otvara vrata špekulacijama da je sarađivao s iranskom stranom u prenošenju lažnih informacija Londonu.

Poređenje s izraelskim špijunom Eli Cohenom

U međuvremenu, iranski kolumnista Farhad Farzad upoređuje iranskog superšpijuna s izraelskim špijunom Elijem Cohenom, koji je otkriven u Siriji 1965. godine. Akbarija je opisao je kao “važnu i utjecajnu ličnost u protekla dva desetljeća”, nadvodeći da je bio član iranskog pregovaračkog tima na čelu s Alijem Larijanijem.

U komentaru, koji je objavio informativni portal Roydad 24, Farzad se pita je li Akbarijevo hapšenje projekat čiji je cilj svrgavanje sekretara iranskog Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost Shamkhanija. Farzad naglašava da je Shamkhani jedini reformista koji je i dalje na čelu važne ustavne institucije, dok druga struja kontrolira ostale državne institucije.

Iranski mediji su prije nekoliko mjeseci prenijeli vijest o Shamkhanievoj ostavci na mjesto sekretara Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost, da bi tu glasinu ubrzo demantirala novinska agencija Nour News, bliska iranskom Vrhovnom vijeću za nacionalnu sigurnost.