Da li će Izrael i Rusija imati još bliže veze pod Netanyahuom?

Ukrajina je izrazila razočarenje zbog signala da bi nova izraelska vlada mogla uspostaviti bliže veze sa Rusijom.

Za razliku od Evrope ili svog glavnog saveznika SAD-a, Izrael samo daje humanitarnu pomoć Ukrajini kao i neku opremu za odbranu (Reuters)

Otkako je došla na vlast krajem prošle godine, nova izraelska vlada pod vodstvom premijera Benjamina Netanyahua uglavnom je bila vijest u domaćim medijima i to zbog politike prema Palestincima.

Međutim, kada je u pitanju vanjska politika, pogotovo prema ruskom ratu u Ukrajini, neki tvrde da se ova, za sada najdesnija vlada u Izraelu odmiče od puta prethodnih vlasti.

Kada se pogleda prvi javni govor novog ministra vanjskih poslova Elija Cohena, primjećuje se da je on naveo da će nova vlada “govoriti manje” kada su u pitanju Rusija i Ukrajina, implicirajući da će vlada izbjegavati zauzimati javni stav o sukobu.

Cohen je također razgovarao prvo sa ruskim kolegom Sergejom Lavrovom a tek onda sa ukrajinskim šefom diplomatije Dmitrom Kulebom, što je uznemirilo mnoge Ukrajince, sa ambasadorom u Izraelu koji je rekao da je taj telefonski poziv dokaz da Izrael mijenja svoj kurs pod Netanyahuom.

“Razlika između dvije vlade je da je prethodna bila 100 posto ideološki naklonjena Ukrajini i pokušavala je da podrži Ukrajinu koliko god je to moguće, bez toga da potpuno odstrani Ruse”, kaže za Al Jazeeru Jonathan Rynhold, šef političkih nauka na Univerzitetu Bar-Ilan.

“Ova vlada je manje zabrinuta zbog ideoloških simpatija. Oni nisu zainteresovani da ulažu u to da demokratija nadvlada diktaturu, niti će biti posebno sretni da vide uspjeh međunarodnih sankcija, jer se boje presedana”, dodao je, misleći na globalni pokret koji zagovara sankcije Izraelu zbog okupacije palestinskih teritorija.

Sada se čini da nova izraelska vlada pokušava da pošalje pozitivnije signale Rusiji dok nastavlja svoje dugogodišnje vanjskopolitičke doktrine.

“Izrael ima dva ključna sigurnosna interesa što se tiče Rusije i Ukrajine, koja se prihvataju u zemlji – generalno održavanje dobrih odnosa sa SAD-om, te rusko prihvatanje izraelske slobode da vodi vojne operacije protiv iranskih sanga, upravlja mjestima za lansiranja raketa te operacijama krijumčarenja oružja u Siriju”, rekao je Rynhold.

“Ovo zahtijeva aktivnu koordinaciju sa Rusijom kako bi izbjegla sukob između ruskih i izraelskih snaga. Sadašnje i prethodne vlade pokušavale su da balansiraju ove ciljeve.”

Izraelski odnos sa Rusijom postao je veoma kompliciran, čak težak, zbog rata.

“Uoči rata, izraelska vanjska politka prema dvije zemlje povlačila je odnose na mnogim poljima i uvijek tražila da postane snažnija”, kaže Yonatan Freeman, stručnjak za međunarodne odnose na Univerzitetu Hebrew u Jerusalemu.

“Obje zemlje imaju velike populacije Jevreja, a stotine hiljada Izraelaca imaju porodične veze sa onima koji još žive tamo. Dodatno, postojala je snažna trgovina u poljoprivredi, povezanost putem turizma i čak u tehnološkoj industriji.”

Pomoć Ukrajini iza scene

Osim toga, Izrael i Rusija također koordiniraju sigurnosna pitanja vezana za Siriju.

Izrael je zbog toga, čak prije dolaska vlade Netanyahua, bio oprezan od početka rata u Ukrajini.

S jedne strane, smatra sebe dijelom Zapada, te je zbog toga pod pritiskom da odbaci i osudi ruski rat i navodne zločine. S druge strane, kategorično odbija da zauzme jasan stav i odbacio je svaki zahtjev da isporuči oružje Ukrajini.

Za razliku od Evrope ili svog glavnog saveznika SAD-a, Izrael samo daje humanitarnu pomoć kao i neku opremu za odbranu, kao što su šljemovi i panciri.

Kijev je izrazio frustraciju u decembru kada Izrael nije prihvatio poziv za konferenciju posvećenu Ukrajini u Parizu.

Izrael je uvijek oprezan kad je u pitanju Rusija, bez obzira koji premijer je na vlasti. Međutim, neki stručnjaci kažu da je uradio mnogo više nego što to javno pokazuje.

“Kako se rat nastavlja, Izrael je poduzeo akcije, uglavnom iza scene, kako bi se pridružio ili razmotrio neke od finansijskih ograničenja koje je Zapad uveo Rusiji. Dodatno, Izrael je povećao pomoć Ukrajini, a nedavno je osigurao električne generatore te liječenje ukrajinskih vojnika u Izraelu”, rekao je Freeman.

“Prema nekim izvještajima, Izrael možda pomaže Ukrajini da nauči kako da presretne, koristeći elektroniku, iranske dronove, a također dozvoljava da izraelska teritorija bude korištena kao tranzitna tačka za isporuke drugih država Ukrajini, ili svoj zračni prostor kako bi drugi avioni mogli letjeti prema ratnoj zoni.”

Iran kao prioritet

Primarna briga i za novu vladu ostaje Iran. Tu Izrael ostaje zavisan od ruske podrške, jer izraelske zračne racije u Siriji moraju biti koordinirane sa Kremljom.

Međutim, rat u Ukrajini natjerao je Izrael da sagleda novu realnost, a to je da Iran daje podršku Rusiji u vidu dronova.

SAD s druge strane optužuje Rusiju da šalje oružje Iranu te upozorava da Moskva i Teheran idu ka potpunom odbrambenom partnerstvu, što bi moglo direktno ugroziti Izrael.

Iako bi to prirodno trebalo udaljiti Izrael od Rusije, također daje i izraelskoj vladi šansu da bude posrednik i možda čak okonča rat.

“Mislim da nije samo u interesu Izraela da održi dobre odnose sa Rusijom sve dok može, nego i u interesu Zapada i SAD-a. Razlog za to je očekivanje da Izrael sada može imati čak značajniju posredničku ulogu između Zapada i Rusije, jer Netanyahu ima čak veće iskustvo sa Putinom nego raniji premijeri, a i Moskva ga poštuje”, objašnjava Freeman.

Netanyahu se smatrao bliskim Putinu tokom prethodnih mandata a u oktobru je najavio da će ponuditi da posreduje između Rusije i Ukrajine ako pobijedi na izborima.

“Zaista, Netanyahu je historijski gledao na bliske odnose sa Putinom kao na koristan alat za njegov imidž snažnog lidera sa globalnim utjecajem. Trenutna vlada nada se da može udaljiti Rusiju od dalje saradnje sa Iranom što se tiče preciznih raketa, tako što će se malo udaljiti od Ukrajine”, kaže Rynhold.

Ruski predsjednik nazvao je Netayahua u decembru i čestitao mu na izbornoj pobjedi.

“Međutim, s obzirom na rastuće tenizije u odnosima sa Bidenovom administracijom na različitim frontovima, sumnjam da ćemo vidjeti značajne promjene u pristupu Rusiji”, dodaje Rynhold.

“Novi ministar vanjskih poslova neće imati puno utjecaja na važne aspekte izraelske vanjske politike, koju će voditi sam premijer u korodinaciji sa minstrom za strateške poslove Ronom Dermerom.”

Izvor: Al Jazeera