NATO i EU potpisali novu zajedničku deklaraciju o saradnji

NATO pakt i Evropska unija potpisali su u utorak novu zajedničku deklaraciju, s ciljem daljeg jačanja bilateralne saradnje u jeku ruske invazije na Ukrajinu, kao i novih izazova koje postavlja Kina.

Zajedničku deklaraciju potpisali su generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel na ceremoniji održanoj u sjedištu NATO-a u Briselu.

U novom tekstu, pripremljenom na osnovu deklaracija prethodno potpisanih 2016. i 2018. godine, navedeno je da je saradnja NATO-a i EU-a zasnovana na zajedničkim vrijednostima, da se danas euroatlantska regija suočava s najvećom prijetnjom posljednjih godina te da ruski rat u Ukrajini predstavlja kršenje međunarodnog prava.

‘Moskva želi drugačiju Evropu’

Von der Leyen je izjavila da zajednička deklaracija pokazuje da su jedinstvo i odlučnost NATO-a ojačali od početka ruskog rata protiv Ukrajine u februaru prošle godine.

“Evropska sigurnost je ugrožena i suočava se s izazovom, što se ogleda u želji Finske i Švedske da se pridruže NATO-u. Svjesni smo izazova, ali smo u mogućnosti da im se suprotstavimo”, rekla je ona, prenosi Anadolija.

Istakla je da ruska prijetnja, iako važna, nije jedina na koju se treba osvrtati te je spomenula “sve veće pokušaje Kine da preoblikuje globalni poredak u svoju korist”.

Stoltenberg se složio da su NATO i EU zajedno podržavali Ukrajinu te dodao da bi ojačana vojna sposobnost unije bila korisna i za Alijansu i pozvao članice bloka koje nisu dio NATO-a da podrže zajedničke inicijative s njom.

“Moskva želi drugačiju Evropu. Ona želi kontrolirati svoje susjede, demokratiju i slobodu vidi kao prijetnju. To će imati dugoročne posljedice po našu sigurnost”, rekao je on.

‘Turska sarađuje s Finskom i Švedskom’

Upitan o stavu Turske u vezi s kandidaturama Švedske i Finske za članstvo u NATO-u, Stoltenberg je istakao da se Ankara suočava s legitimnim sigurnosnim prijetnjama koje potiču od terorizma.

Stoltenberg je ponovio da Turska blisko sarađuje s Finskom i Švedskom na rješavanju zabrinutosti Ankare.

Troje lidera su se također složili da je neophodno rješavati pitanje rastuće geostrateške konkurencije, pitanja otpornosti i zaštite kritične infrastrukture.

Ostale prioritetne oblasti saradnje će uključivati nove tehnologije, zajednički prostor, sigurnosne implikacije klimatskih promjena, strano uplitanje i manipulaciju informacijama.