Lula položio zakletvu za novog predsjednika

Ljevičarski čelnik Luiz Inacio Lula da Silva položio je u nedjelju zakletvu za predsjednika Brazila na početku svog trećeg predsjedničkog mandata, javlja Hina.

Lula, koji je vladao Brazilom u dva mandata od 2003. do 2010., pobijedio je krajnje desničarskog predsjednika na odlasku Jaira Bolsonara na izborima u listopadu, pomičući tu  južnoameričku naciju ulijevo.

Lula, 77-godišnjak, tijesno je u pobijedio Bolsonara na izborima u oktobru i tako osvojio svoj treći predsjednički mandat nakon stanke tokom koje je čak završio u zatvoru nakon presude za korupciju da bi naposljetku sve optužbe bile odbačene.

Izazovi stagnirajuće ekonomije

Prethodnih godina kao predsjednik Radničke stranke od 2003. do 2010. taj je sindikalni vođa tokom procvata tržišta roba koje je osnažilo ekonomiju digao iz siromaštva milione Brazilaca.

Sada je suočen s teškim izazovom oporavka stagnirajuće ekonomije i istovremeno ujedinjenja stubokom podijeljene zemlje, ostavštine svog prethodnika Bolsonara.

“Od Lule se puno očekuje. Imat će tešak zadatak da u Brazil vrati normalnost i predvidljivost, a li prije svega će morati brzo polučiti rezultate svoje politike poboljšanja kvalitete života sunarodnjaka”, rekao je analitičar Creomar de Souza.

Bolsonaro je u petak otišao iz Brazila i izbjegao primopredaju vlasti svom suparniku čiju pobjedu tek treba priznati.

Njegovi pristalice već dva mjeseca protestuju i tvrde da su izbori pokradeni te pozivaju na vojni udar kako bi se spriječio povratak Lule na čelo države.

Raspoređeno 10.000 policajaca

U atmosferi vandalizma i nasilja jedan je Bolsonarov pristalica uhapšen zbog postavljanja bombe u kamion s kerozinom na ulazu zračnu luku u Braziliji.

Stoga je zbog nedjeljne inaguracije u gradu raspoređeno 10.000 policajaca i vojnika.

Bolsonaro je u petak, pred odlaska na Floridu, osudio postavljanje bombe kao “teroristički čin”, ali je pohvalio demonstrante okupljene ispred kasarni diljem zemlje.

Prema organizatorima, na svečanost inauguracije Lule stižu izaslanstva 50 zemalja te 19 šefova država i vlada, među kojima je i španjolski kralj.