Švedska otkrila četvrto curenje plina na Sjevernom toku

Curenje plinovoda Sjeverni tok zagađuje kao trećina Danske, upozoravaju stručnjaci.

Sumnja se da je curenje plina izazvala sabotaža (EPA)

Švedska je ranije ove sedmice otkrila četvrto curenje plina na oštećenim plinovodima Sjeverni tok, saopćila je obalna straža.

“Dva od ova četiri curenja su u ekskluzivnoj ekonomskoj zoni Švedske“, rekla je glasnogovornica obalne straže za novine Svenska Dagbladet.

Druga dva oštećenja su u danskoj ekskluzivnoj ekonomskoj zoni, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuterse.

Curenja plina iz sistema plinovoda Sjeverni tok u švedskim i danskim vodama Baltičkog mora otkrivena su u ponedjeljak, a Evropska unija i NATO su izrazili uverenje da je incident rezultat sabotaže.

Curenje zagađuje kao trećina Danske

EU je obećao “snažan“ odgovor na svako namjerno prekidanje njene energetske infrastrukture.

Uprkos strahovanjima američkih saveznika da su curenja izazvana namjerno, SAD vjeruje da je preuranjeno za zaključak da je riječ o “sabotaži”, izjavio je visoki američki vojni zvaničnik, koji nije želio biti imenovan.

“Mnogi naši partneri, kako mi se čini, zaključili su ili vjeruju da je u pitanju sabotaža. Ja još nisam u poziciji da mogu reći da li je to tako ili nije”, dodao je zvaničnik.

Na pitanje može li se isključiti bilo kakva umiješanost SAD-a u curenja plina, vojni zvaničnik je odgovorio da “SAD apsolutno nije uključen u to”.

Curenje plinovoda Sjeverni tok, koji pumpa ogromne količine prirodnog plina po dnu Baltičkog mora, moglo bi emitirati zagađenje jednako trećini ukupne godišnje emisije plinova staklene bašte u Danskoj, upozorio je šef danske Agencije za energetiku Kristoffer Bottzauw.

Kazao je kako curenje plina iz plinovoda Sjeverni tok 1 i 2 približno dostiže 32 posto godišnje danske emisije ugljen-dioksida.

Registrirane eksplozije u moru

Danska emisija ugljen-dioksida 2020. godine računa se da je bila 45 miliona tona, prenijela je Beta, pozivajući se na AP.

“Sve dok ima plina u plinovodu, opasno je biti tamo“, rekao je Bottzauw, koji nije kazao kada će se tamo moći zaroniti i vidjeti u kakvom su stanju cijevi, koje su napravljene od čelika debljine 12 centimetara i obložene betonom.

Cjevovodi leže relativno plitko na morskom dnu, na 70 do 90 metara dubine, odakle plin kulja i izbija na površinu.

Seizmolozi su u utorak rekli kako su u Baltičkom moru registrirane eksplozije i da je potom otkriveno neobično curenje dva podmorska plinovoda.

Sumnja se na sabotažu, a neki evropski zvaničnici i stručnjaci za energetiku kažu kako je Rusija vjerovatno kriva jer ima direktne koristi od viših cijena energije i ekonomske zabrinutosti širom Evrope.

Zvanična Moskva to demantira.

 

Izvor: Agencije