Macron ustrajava na penzionoj reformi

Unatoč upozorenjima saveznika da riskira neuspjeh, francuski predsjednik zadužio je vladu da povisi dob za penziju sa trenutnih 62 na 64 ili 65 godina.

Emmanuel Macron se suočava s velikim poteškoćama u donošenju zakona (EPA)

Francuski predsjednik Emmanuel Macron ove sedmice suočit će se s javnim otporom svom programu reformi na prvom nacionalnom štrajku od njegovog ponovnog izbora u aprilu.

Šef države (44) ponovo je obećao da će povećati dob za odlazak u penziju, nakon što mu je pružen otpor zbog tog vrućeg pitanja u prvih pet godina na vlasti, prenosi Hina.

No, s gubitkom parlamentarne većine u junu, pro-poslovni centrist suočava se s velikim poteškoćama u donošenju zakona, dok galopirajuća inflacija urušava nacionalno raspoloženje.

Unatoč upozorenjima saveznika da riskira neuspjeh, Macron je zadužio vladu da povisi dob za penziju sa trenutnih 62 na 64 ili 65 godina, a promjene bi trebale stupiti na snagu iduće godine.

Sindikat: Argumenti vlade nemaju smisla

“Uvjeren sam da je to nužnost”, rekao je on prošlog četvrtka.

Uz rastući deficit i javni dug na historijski visokim nivoima, bivši investicijski bankar tvrdi da su povećanje dobi za penzioniranje i zapošljavanje više ljudi jedini načini da država poveća prihode bez povećanja poreza.

Francuski ljevičarski sindikat CGT, uz podršku lijevih političkih stranaka, organizirat će u četvrtak nacionalni dan štrajkova, što je prvi udarac u, kako se očekuje, višemjesečnim previranjima.

Iako su protesti prvo planirani radi povećanja plata, sad im je namjera signalizirati široko protivljenje vladinim planovima.

“Protivimo se podizanju dobi za odlazak u penziju”, rekao je čelnik CGT-a Philippe Martinez.

“Argumenti vlade nemaju smisla”, dodao je.

Odustao od reformi 2020. godine

Javno mnijenje o penzionoj reformi te štrajkovi vjerovatno će presuditi hoće li Macron uspjeti progurati reformu od koje je odustao 2020. godine, suočen s protestima i COVID-19.

Anketa koju je provela Odoxa pokazala je da se 55 posto ispitanika protivi reformi, a 67 posto ih je navelo da su spremni podržati proteste protiv nje.

No, odvojeno istraživanje Elabe pružilo je nijansiraniju sliku.

Samo manjina, njih 21 posto, želi povećanje dobi za odlazak u penziju, ali ukupno 56 posto ispitanih smatra da sadašnji sistem više ne funkcionira, a 60 posto smatra da je finansijski neodrživ.

Izvor: Agencije