Ekonomija eurozone pala i u septembru

Poslovna aktivnost u eurozoni ponovo je pala u septembru, treći mjesec zaredom, u okruženju sve izraženijih cjenovnih pritisaka na ekonomiju i standard građana, pokazao je u petak mjesečni izvještaj S&P Globala.

Indeks menadžera nabave (PMI) u privatnom sektoru eurozone pao je u septembru za 0,7 bodova u odnosu na august, na 48,2 boda, i na najnižem je nivou u 20 mjeseci, objavila je istraživačka kompanija, prenosi Hina.

Vrijednosti indeksa niže od 50 bodova pokazuju pad aktivnosti.

Kada se isključe brojke iz razdoblja kada su aktivnosti bile obustavljene zbog strogih pandemijskih ograničenja, septembarsko slabljenje PMI-ja najveće je od 2013. godine, ističu u S&P Globalu.

Recesija u eurozoni vrlo izgledna

Pad je produbljen i u proizvodnom i uslužnom sektoru, a dodatno je oslabila i potražnja, treći mjesec zaredom, pritisnuta većim troškova života i sve izraženijim pesimizmom.

Najteže je u Njemačkoj, čiji je PMI u septembru bio na najnižem nivou od maja 2020. godine, uz najveći pad aktivnosti u uslužnom sektoru u nešto više od 13 godina.

Pala je i aktivnost u industriji, žili kucavici njemačke ekonomije, iako nešto blaže nego u augustu, zahvaljujući ublaženim poremećajima u opskrbnim lancima, navodi se u izvještaju.

Na nivou eurozone nagli rast cijena energije dodatno je povećao troškove kompanija i ograničio proizvodnju u nekim slučajevima, pa indeksi koji iskazuju kretanje cijena signaliziraju opetovano pojačavanje inflatornih pritisaka.

“Recesija u eurozoni vrlo je izgledna, budući da kompanije izvještavaju o sve lošijim uvjetima poslovanja i o jačanju cjenovnih pritisaka povezanih s naglim rastom troškova energije”, rekao je Chris Williamson, glavni poslovni ekonomist u S&P Global Market Intelligenceu.

Najveće pogoršanje u Njemačkoj

“Prva procjena PMI-ja ukazuje na pad ekonomije od 0,1 posto u trećem kvartalu”, dodaje Williamson.

Zaposlenost je porasla istim tempom kao i u augustu, kada je rast bio najslabiji u 17 mjeseci, što, prema tumačenju S&P Globala, odražava sve veću suzdržanost poslodavaca u zapošljavanju.

U takvim su uvjetima očekivanja poslovnih čelnika za idućih dvanaest mjeseci naglo pogoršana, kliznuvši na najniži nivo od maja 2020. godine.

Kada se isključi pandemijsko razdoblje, na najnižem je nivou od novembra 2012. godine.

Daleko najveće pogoršanje zabilježeno je u Njemačkoj, dok su u Francuskoj očekivanja blago poboljšana, pokazuje izvještaj.