SAD traži od suda UN-a da odbaci slučaj iranske zamrznute imovine

Vođa američkog pravnog tima kaže kako bi se Međunarodni sud pravde trebao pozvati prvi put na pravno načelo prema kojem nacija ne može pokrenuti slučaj zbog vlastitih kriminalnih radnji povezanih sa slučajem.

Sud u Hagu presudio je da je nadležan za saslušanje u slučaju 2019. godine (Reuters)

Sjedinjene Američke Države zatražile su od Međunarodnog suda pravde (ICJ) da odbaci tužbu koju je pokrenuo Iran tražeći povrat zamrznute iranske imovine u vrijednosti od oko dvije milijarde dolara koju je Vrhovni sud SAD-a dodijelio žrtvama bombaškog napada u Libanu 1983. godine i drugim napadima povezanim s Teheranom.

Vođa američkog pravnog tima Richard Visek rekao je da bi se sud Ujedinjenih naroda trebao pozvati prvi put na pravno načelo prema kojem nacija ne može pokrenuti slučaj zbog vlastitih kriminalnih radnji povezanih sa slučajem, prenosi Fena, pozivajući se na AP.

“Iranski slučaj treba u cijelosti odbaciti na temelju načela ‘nečistih ruku'”, kazao je Visek sudijama ICJ-a koji su sjedili u Velikoj dvorani ovog suda.

Doktrina “nečistih ruku” pravni je kodeks koji dopušta sudu da odbije saslušanje slučaja ako je strana koja pokreće slučaj počinila nezakonito djelo.

“Bit ove odbrane je da je nečuveno ponašanje Irana, njegovo sponzoriranje terorističkih djela usmjerenih protiv SAD-a i američkih državljana, u samoj srži njegovih tvrdnji”, rekao je Visek.

Doktrina ‘nečistih ruku’

Visek je poručio da sud sa sjedištem u Hagu nikada nije upotrijebio doktrinu “nečistih ruku” kao razlog za odbacivanje slučaja, ali je uspješno citiran u slučajevima međunarodne arbitraže.

“SAD tvrdi da ako je ikada postojao slučaj za primjenu načela ‘nečistih ruku’ – onaj za koji priznajemo da bi se trebao razmatrati samo u okolnostima – to je ovaj slučaj”, kazao je Visek.

Iran je u ponedjeljak saopćio da je američka konfiskacija imovine pokušaj destabilizacije vlasti u Teheranu i kršenje međunarodnog prava.

Iran je tužbu podnio ICJ-u 2016. godine, nakon što je Vrhovni sud SAD-a presudio da se novac koji se drži u iranskoj centralnoj banci može koristiti za naknadu 241 žrtvi bombaškog napada 1983. godine – za koji se vjeruje da je povezan s Teheranom – na američku vojnu bazu u Libanu.

Sud u Hagu presudio je da je nadležan za saslušanje u slučaju 2019. godine, odbacivši argument SAD-a da su njegovi nacionalni sigurnosni interesi nadjačali Ugovor o prijateljstvu iz 1955. godine, koji je obećavao prijateljstvo i saradnju između dvije zemlje.

Izvor: Agencije