Sve o ruskim referendumima: Ukrajina bi izgubila teritoriju veličine Portugala

Proruski separatisti planiraju održati referendume u okupiranim dijelovima istočne Ukrajine, što je izazvalo snažne osude zapadnih lidera.

Glasanje bi otvorilo vrata formalnoj aneksiji dijelova ukrajinske teritorije od strane Rusije, sedam mjeseci nakon početka invazije.

Ko želi referendum?

Samoproglašene narodne republike Lugansk (LPR) i Donjeck (DPR), koje je ruski predsjednik Vladimir Putin priznao kao nezavisne države neposredno pred početak invazije, tvrde da će od 23. do 27. septembra održati referendume o pripajanju Rusiji.

Regije Herson i Zaporožje, koje Rusija još nije priznala kao nezavisne države, također tvrde da će organizirati svoje referendume.

Rusija ne kontrolira potpuno nijednu od četiri regije, a svega 60 posto regije Donjeck je u njenim rukama.

Koliko bi teritorije Ukrajina izgubila?

Rusija kontrolira više od 90.000 kilometara kvadratnih, ili oko 15 posto teritorije Ukrajine, što je otprilike kao površina Mađarske ili Portugala.

Kremlj je anektirao Krim 2014. godine.

S tom teritorijom, i još četiri spomenute regije, Rusija bi dobila teritoriju veličine američke savezne države Pennsylvania.

Kakav je značaj referenduma?

Ako Rusija nastavi s planovima za referendume i sebi priključi četiri regije, Ukrajina bi se, kao i njeni saveznici, iz ruske perspektive, borila protiv same Rusije.

To bi izazvalo rizik od direktne vojne konfrontacije Rusije i NATO-a, što je scenario za koji je američki predsjednik Joe Biden rekao da bi vodio u treći svjetski rat, jer članice NATO-a Ukrajinu snabdijevaju oružjem i osiguravaju joj obavještajne podatke.

Samim tim, užurbano nastojanje Rusije da formalno anektira još jedan veliki komad ukrajinske teritorije moglo bi dovesti do daljnje eskalacije, samo nekoliko dana nakon velikog ruskog vojnog poraza na sjeveroistoku Ukrajine.

Ruska nuklearna doktrina dozvoljava upotrebu nuklearnog oružja ako se zemlja nađe pod udarom nuklearnim ili drugim oružjem za masovno uništenje, ili ako se postojanje države Rusije nađe u opasnosti zbog napada konvencionalni oružjem.

Ukoliko Ukrajina ne pristane prekinuti borbu za svoju izgubljenu teritoriju, Rusija bi morala angažirati značajne vojne snage za odbranu novopripojenih regija, koje još uvijek nisu u potpunosti pod ruskom kontrolom.

“Sva ova priča o trenutnim referendumima je apsolutno nedvosmislen ultimatum Rusije Ukrajini i Zapadu“, tvrdi Tatjana Stanovaja, osnivačica firme za političke analize R. Politik.

Šta kaže Ukrajina?

Ukrajina tvrdi da je prijetnja referendumima “naivna ucjena“ i znak da strah Rusije raste.

“Ovako izgleda strah od poraza. Neprijatelj strahuje i reagira primitivno“, mišljenja je Andrij Jerak, šef osoblja ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba kaže: “Rusi mogu raditi šta god hoće, ali to neće promijeniti ništa.“.

Ukrajina navodi da neće stati sve dok i posljednji ruski vojnik ne bude izbačen sa njene teritorije.

Kijev kaže da nikada neće prihvatiti da Rusija kontrolira njenu teritoriju i poziva Zapad da joj isporuči više oružja, i bolje oružje, kako bi se borila protiv ruskih snaga.

Šta se desilo na Krimu?

Konflikt na istoku Ukrajine počeo je 2014. godine, nakon što u revoluciji zbačen proruski predsjednik Ukrajine Viktor Janukovič.

Nakon što su ruske snage 27. februara 2014. godine preuzele kontrolu nad Krimom, na kojem je rusko stanovništvo većinsko, a koji je u doba bivšeg SSSR-a ustupljen Ukrajini, 6. marta tamo je održan referendum o pripajanju Rusiji.

Lideri Krima saopćili su da je 97 posto glasača izrazilo želju da se odvoje od Ukrajine i pripoje Rusiji.

Dana 21. marta, manje od mjesec nakon invazije, Rusija je formalno pripojila poluotok.

Kijev i Zapad tvrde da su održavanjem referenduma prekršeni ukrajinski Ustav i međunarodni zakoni.