Američke snage bi branile Tajvan od kineske invazije

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden rekao je da bi američke snage branile Tajvan od kineske invazije, što je do sada najjači pokazatelj odstupanja od višedecenijske politike strateške dvosmislenosti Washingtona prema ostrvskoj demokratiji.

Upitan u televizijskom intervjuu da li će američka vojska braniti samoupravni otok u slučaju da Kina izvrši invaziju, Biden je rekao da hoće ako “dođe do napada bez presedana”, piše Al Jazeera English.

Zamoljen da dalje pojasni, Biden je potvrdio da će američka vojska stati u odbranu Tajvana, za razliku od Ukrajine, kojoj je Washington dao materijalnu podršku i vojnu opremu da odbije Rusiju bez angažovanja američkih trupa.

Bidenovi komentari su posljednji koji dovode u sumnju dugogodišnju američku politiku prema Tajvanu sadržanu u Zakonu o odnosima s Tajvanom iz 1979. godine, koji obavezuje Washington da pomogne Tajpeju da se odbrani, ali ne obećava da će obezbijediti trupe ili direktno učestvovati u bilo kakvom sukobu.

Bijela kuća: Američka politika se nije promijenila

Tokom putovanja u Japan u maju, činilo se da je Biden potvrdio da će upotrijebiti silu da odbrani Tajvan ako ga napadne Kina, opisujući odbranu ostrva kao “obavezu koju smo preuzeli”.

Iako su mnogi posmatrači shvatili da su Bidenovi komentari signalizirali kraj strateške dvosmislenosti prema Tajvanu, zvaničnici Bijele kuće su u više navrata insistirali da američka politika prema otoku ostaje nepromijenjena.

Glasnogovornik Bijele kuće rekao je da se američka politika nije promijenila uprkos Bidenovim posljednjim opaskama.

“Predsjednik je to rekao i ranije, uključujući u Tokiju ranije ove godine”, rekao je portparol. Tada je jasno stavio do znanja da se naša politika o Tajvanu nije promijenila. To ostaje istina.”

U svom intervjuu za CBS 60 minuta, Biden je ponovio da Washington ne podržava nezavisnost Tajvana i da je posvećen politici “jedne Kine”, prema kojoj SAD službeno priznaje Peking, ali ne i Tajpej.

Uprkos tome što nije zvanično priznao Tajpej, Washington je bio među najjačim međunarodnim podržavaocima Tajvana. Ranije ovog mjeseca, američki State Department odobrio je prodaju oružja otoku u iznosu od 1,1 milijardu dolara, dok je senatski odbor izglasao unapređenje zakona koji bi obezbijedio dodatnih 4,5 milijardi dolara sigurnosne pomoći i uveo sankcije Pekingu za svaki pokušaj zauzimanja otoka silom.

‘Amerika ima stomak za tu borbu’

Kina tvrdi da je Tajvan provincija koja se mora “ponovno ujediniti” s kopnom, silom ako je potrebno, i optužila je SAD za narušavanje regionalne stabilnosti i ohrabrivanje tajvanskog separatizma.

Nakon Bidenovih komentara u maju, kinesko ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je da “niko ne bi trebao potcijeniti čvrstu odlučnost, čvrstu volju i snažnu sposobnost kineskog naroda u odbrani nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta”.

Matthew Kroenig, zamjenik direktora Scowcroft centra za strategiju i sigurnost Atlantskog vijeća, rekao je da je Bidenov stav o odbrani Tajvana “kristalno jasan”.

“Sve dok je on predsjednik, američka politika je da brani Tajvan. Ovo je ispravna politika jer doprinosi odvraćanju Kine i pomaže u vođenju američkog vojnog planiranja”, rekao je Kroenig za Al Jazeeru.

“Mislim da Amerika ima stomak za tu borbu. Hitler i imperijalni Japan su se kladili da Amerika nema želuca za borbu uoči Drugog svjetskog rata. Kako je to ispalo za njih? Washington ima ogroman strateški interes u održavanju mira i stabilnosti, te slobodnog i otvorenog poretka u Indo-Pacifiku.”