EK predlaže zabranu proizvoda dobijenih prisilnim radom

Evropska komisija navodi da je 27,6 miliona ljudi podvrgnuto prisilnom radu u raznim industrijama u cijelom svijetu.

Berači pamuka u Hamiju u regiji Xinjiang, na sjeverozapadu Kine (EPA)

Evropska komisija predložila je zabranu stavljanja na tržište Evropske unije proizvoda koji su dobijeni prisilnim radom, jednim od oblika modernog ropstva.

“Ovim prijedlogom činimo važan pomak u borbi protiv modernog ropstva, kojem su podvrgnuti milioni ljudi u cijelom svijetu. Želimo sa tržišta EU-a ukloniti sve proizvode dobijene prisilnim radom, bez obzira na to gdje su proizvedeni”, izjavio je potpredsjednik EK-a i komesar za trgovinu Valdis Dombrovskis.

Za razliku od Sjedinjenih Američkih Država, koje izričito zabranjuju uvoz iz kineske regije Xinjiang, u kojoj su žrtve prisilnog rada često pripadnici muslimanske manjine Ujguri, EU predlaže sveobuhvatnu zabranu bez obzira odakle dolaze proizvodi dobijeni prisilnim radom.

Većina prisilnog rada u privatnom sektoru

Zabrana će se jednako primjenjivati na domaće proizvode, proizvode za izvoz i proizvode iz uvoza, prenosi Hina.

Komisija navodi da je 27,6 miliona ljudi podvrgnuto prisilnom radu u raznim industrijama u cijelom svijetu.

Većina prisilnog rada odvija se u privatnom sektoru, a za manji dio odgovorne su i države.

“Potrebni su nam sigurni i održivi lanci opskrbe. Ne možemo zadržati model potrošnje u kojem proizvodi nisu proizvedeni na održiv način. Kao predvodnici u industriji i tehnologiji, moramo odlučnije štititi svoje vrijednosti i utvrđivati svoja pravila i standarde”, izjavio je komesar za unutrašnje tržište Thierry Breton.

Nacionalna tijela provodit će mjere zabrane u državama članicama na osnovu procjene rizika.

U pripremnoj će fazi procjenjivati rizike prisilnog rada na osnovu niza izvora informacija, što bi trebalo olakšati identifikaciju rizika i usmjeravanje njihovih aktivnosti.

Izvori informacija mogu biti podnesci organizacija civilnog društva, baze podataka o rizicima od upotrebe prisilnog rada u proizvodnji određenih proizvoda i na određenim zemljopisnim područjima te druge analize.

Tijela će pokretati istrage o proizvodima za koje postoje osnovane sumnje da su dobijeni prisilnim radom.

Moći će zatražiti informacije od preduzeća i provoditi provjere i inspekcije, čak i u trećim zemljama.

Moraju se usaglasiti EP i Vijeće EU-a

Ako nacionalna tijela budu otkrila prisilni rad, naložit će povlačenje proizvoda koji su već na tržištu, zabraniti stavljanje proizvoda na tržište i njihov izvoz, a od poduzeća će zatražiti da te proizvode uklone iz opticaja.

Carinska tijela država članica bit će zadužena za provođenje mjera na granicama EU-a.

Ako nacionalna tijela ne mogu prikupiti potrebne dokaze, naprimjer zato što preduzeće ili tijelo treće zemlje nije sarađivalo, odluke mogu donositi na osnovu dostupnih podataka.

O prijedlogu uredbe moraju se usaglasiti Evropski parlament i Vijeće EU-a, a počet će se primjenjivati 24 mjeseca od stupanja na snagu.

Izvor: Agencije