Katastrofa u tvornici Zaporožje bila bi problem za cijelu Evropu

U posljednja dva dana objekt je dvaput pogođen tokom borbi između ruskih i ukrajinskih snaga, rekao je novinar Al Jazeere John Hendren, koji izvještava iz Kijeva.

Ruski vojnik čuva stražu u blizini nuklearne elektrane Zaporožje [Alexander Ermochenko/Reuters]
  • Zelenski isključuje pregovore ako Rusija održi referendume.
  • Proruski čelnik Zaporožja otvorio put referendumu o pridruženju Rusiji.
  • Isplovila još dva broda s ukrajinskim žitom iz crnomorskih luka.
  • SAD: Novi paket vojne pomoći Ukrajini vrijedan milijardu dolara
  • Više od 450 stanih komponenti pronađeno je u ruskom naoružanju u Ukrajini, što je dokaz da je Moskva u godinama prije invazije ključnu tehnologiju nabavila od američkih, evropskih i azijskih kompanija.

Više najvažnijih vijesti u nastavku:


Između Kijeva i Moskve nema otvorenih kanala za mirovne pregovore

Savjetnik predsjednika Ukrajine Mihailo Podoljak izjavio je danas da između Kijeva i Moskve nema otvorenih diplomatskih kanala za mirovne pregovore, javio je BBC.

“Postoje samo kanali za razmjenu tijela (poginulih) i ratnih zarobljenika”, rekao je Podoljak i dodao da Ukrajina nakon šest mjeseci rata ne vjeruje da će Rusija “ispuniti bilo kakav dogovor”.

On je naveo da će Kijev učestvovati u pregovorima sa Moskvom samo kada bude postojala realistična polazna tačka, umjesto onoga što je nazvao “ruskim ultimatumom” o aneksiji svih okupiranih ukrajinskih teritorija.

Podoljak je rekao da je cilj Ukrajine da državne granice vrati na stanje prije marta 2014. godine, uključujući i Krim, koji je Rusija ranije anektirala.

U suprotnom, smatra Podoljak, neće biti trajnog mira između dvije države.


Svjetska banka odobrila dodatnih 4,5 milijardi dolara pomoći Ukrajini

Grupacija Svjetske banke odobrila je 4,5 milijardi dolara dodatnog finansiranja za Ukrajinu, u okviru Projekta javnih rashoda za održivost administrativnih kapaciteta u Ukrajini (PEACE).

Projekat ima za cilj da pomogne vladi Ukrajine u ispunjavanju hitnih potreba koje je stvorio rat Rusije protiv te zemlje, prenosi Anadolija.

Finansijski paket je grant koji osiguravaju Sjedinjene Američke Države, navodi Grupacija Svjetske banke, u čijem sastavu je pet institucija.

Pomoć ima za cilj da pomogne vladi Ukrajine da izvrši svoje administrativne funkcije i funkcije pružanja usluga na nacionalnom i regionalnom nivou, da pokrije socijalna i zdravstvene usluge i penzije, kako bi ublažila društvene i ekonomske posljedice rata.


SAD: Novi paket vojne pomoći Ukrajini vrijedan milijardu dolara

SAD najavio novi paket vojne pomoći Ukrajini vrijedan milijardu dolara, koji uključuje HIMARS municiju, 1.000 raketnih bacača Javelin i stotine AT4 protivoklopnih sistema, izvijestila je novinska agencija Anadolija.


Putin dopušta ruskim bankama pod sankcijama da zaustave neke devizne operacije

Ruske banke kojima su zamrznuta sredstva u stranoj valuti zbog zapadnih sankcija mogu obustaviti poslovanje u takvim valutama sa svojim korporativnim klijentima, prema dekretu koji je potpisao predsjednik Vladimir Putin.

Ruske vlasti su ubrzale proces smanjenja upotrebe valuta zemalja koje su označene kao “neprijateljske” zemlje otkako su zapadne zemlje uvele opsežne sankcije nakon što je Rusija poslala desetke hiljada vojnika u Ukrajinu.

Putinov dekret navodi da nove mjere mogu ostati na snazi dok se ne ukinu sankcije koje su narušile transakcije u stranim valutama.

Sankcije su ograničile devizne transfere koje ruske banke mogu obavljati od jedne do druge.


Hrvatski predsjednik protiv zapadnih sankcija Rusiji

Zapadne sankcije uvedene Moskvi zbog napada na Ukrajinu ne funkcioniraju i Rusiji to neće naškoditi, ali je naškodilo nama, rekao je u ponedjeljak hrvatski predsjednik Zoran Milanović prilikom posjete otoku Hvaru.

Opisujući situaciju u svijetu kao “nestabilnu” i ustvrdivši da se “polako gubi kompas”, šef države je upozorio da “sve to skupa izgleda kao proljetni maslačak i samo moliš Boga da nitko ne kihne i sve skupa ne odleti”.

Odgovor zapada je, rekao je Milanović “nikakav, baš nikakav”, dodavši da “imamo sankcije koje ne funkcioniraju”.

Naglasio je da je to “govorio od prvog dana” i da mu je žao što je bio u pravu.

“Sankcije ne funkcioniraju, Rusiji to neće naškoditi, ako je to cilj (…) i što se dogodilo, naškodilo je nama”, rekao je hrvatski predsjednik.

Hrvatska je članica EU-a i NATO a njen predsjednik jedan je od rijetkih zapadnih lidera koji se protivi sankcijama Rusiji uvedene zbog njene invazije na Ukrajinu.

Zoran Milanović: Sankcije ne funkcioniraju (EPA)

Dopisnik Al Jazeere: Katastrofa u tvornici Zaporožje ‘bila bi problem za cijelu Evropu’

Novinar Al Jazeere John Hendren, koji izvještava iz Kijeva, rekao je da bi izvještaji o spremnosti Rusije da omogući posjetu UN-ovog nuklearnog kontrolora nuklearnoj elektrani Zaporožje mogli predstavljati “korak naprijed” usred rastuće međunarodne zabrinutosti zbog moguće katastrofe u tom postrojenju.

“Ono što se do sada dogodilo je da je u posljednja dva dana objekt dvaput pogođen tokom borbi između ruskih i ukrajinskih snaga”, rekao je Hendren.

“Rusija i Ukrajina krive jedna drugu za napade, ali međunarodna zajednica je zabrinuta da bi katastrofa u najvećem nuklearnom postrojenju u Evropi bila problem ne samo za Ukrajinu, već i za cijelu Evropu”, dodao je.

Nuklearna tvornica Zaporižje (EPA)

Proruski čelnik Zaporožja otvorio put referendumu o pridruženju Rusiji

Čelnik južne ukrajinske oblasti Zaporižje, kojeg je postavila Rusija, potpisao je u ponedjeljak uredbu kojom se omogućuje referendum o pridruženju Rusiji, izvijestila je novinska agencija RIA.

Južni dio te oblasti je pod ruskom kontrolom od same invazije u februaru, a tamošnja istoimena nuklearna centrala trpi teška granatiranje, za što se Ukrajina i Rusija međusobno optužuju.


U ruskom naoružanju pronađeno više od 450 stranih komponenti

Više od 450 inozemnih komponenti pronađeno je u ruskom naoružanju u Ukrajini, što je dokaz da je Moskva u godinama prije invazije ključnu tehnologiju nabavila od američkih, evropskih i azijskih kompanija, objavio je u ponedjeljak britanski odbrambeni think tank Royal United Services (RUSI).

Ukrajinske snage od početka napada na liniji dolaze u posjed ruskog naoružanja, ispravnog ili djelimično oštećenog. Nakon što je rastavljeno ukupno 27 vrsta naoružanja, od krstarećih raketa do protuzračne odbrane, pokazalo se da ono pretežno ovisi o zapadnim komponentama.

To je dosad najdetaljniji prikaz ovisnosti ruske vojske o zapadnim komponentama za napad na Ukrajinu. Oko dvije trećine komponenti proizvedeno je u američkim kompanijama. Gotovo četvrtinu svih pronađenih komponenti proizvode američki Analog Devices i Texas Instruments.

Dijelovi stižu i iz Japana, Južne Koreje, Velike Britanije, Njemačke, Švicarske i Nizozemske.

„Rusko naoružanje koje kritično ovisi o zapadnoj elektronici dovelo je do smrti hiljada Ukrajinaca”, rekao je Jack Waitling, stručnjak za kopneno ratovanje u RUSI-ju.


Ukaz o referendumu u Zaporoškoj oblasti

Načelnik separatističke vojno-civilne administracije Zaporoške oblasti Jevgenij Balicki izjavio je danas kako je potpisao ukaz o održavanju referenduma o prisajedinjenju te regije Rusiji, prenosi agencija Tanjug pozivajući se na TASS.

„Potpisujem nalog Centralnoj izbornoj komisiji za početak priprema za referendum o ujedinjenju Zaporoške oblasti sa Rusijom“, poručio je Balicki na forumu “Zajedno sa Rusijom”.

Odluka vojno-civilne uprave o održavanju referenduma izazvao je aplauz prisutnih na forumu, a na kraju događaja odsvirana je himna Rusije, navodi ruska agencija.

Ruske snage su na početku invazije, koja je lansirana 24. februara, zauzele dio regije Zaporožje, dok je veći dio ovog dijela Ukrajine kao i istoimeni grad pod ukrajinskom kontrolom.


Rusija pokušava omesti investitore iz “neprijateljskih zemalja”

Ruska središnja banka u ponedjeljak je objavila mjere usmjerene sprječavanju investitora iz “neprijateljskih” zemalja, u iskorištavanju pogodnosti kojima se onima iz “prijateljskih” zemalja omogućuje nastavak trgovanja na moskovskoj burzi, prenosi Hina.

Moskovska berza saopćila je u petak da će omogućiti klijentima iz prijateljskih zemalja, ili onih koje nisu sankcionirale Rusiju zbog rata u Ukrajini, da počnu trgovati nakon gotovo pola godine pauze.

No, kasnije je rečeno da će se to odnositi samo na tržište derivata, a ne glavno tržište dionica te nije rečeno kada će širi pristup biti dozvoljen.

Analitičari smatraju da je odgoda djelomično posljedica brige da bi ulagači iz EU-a, SAD-a i Velike Britanije, kojima je trenutno zabranjeno trgovanje u Moskvi, mogli iskoristiti nastavak trgovanja  investitora iz zemalja koje Rusija smatra prijateljskima, kao stražnji ulaz za trgovanje ruskim dionicama koje su u njihovom vlasništvu.

Središnja banka u ponedjeljak je saopćila da na šest mjeseci blokira ruske depozitorije i registre u izvršavanju transakcija vezanih uz vrijednosne papire dobivene od inozemnih partnera, uključujući i prijateljske zemlje.

Regulator je saopćio da je primijetio kako brokeri nude opciju kupnje vrijednosnih papira od stanovnika stranih zemalja te ih potom prenose u ruski depozitorij, što je potez opisan kao rizičan i “bez garancija očekivanog financijskog ishoda”.

Zapadne sankcije ograničile su pristup Rusa globalnim tržištima dionica, dok su protumjere iz Moskve također blokirale većinu stranaca u kupnji i prodaji ruskih dionica.


Ukrajinska nuklearna agencija: Rusija ucjenjuje cijeli svijet

Ukrajinska nuklearna agencija Enerhoatom saopštila je da Rusi “ucjenjuju cijeli svijet” prijetnjama da će dići u vazduh elektranu u Zaporožju.

Enerhoatom je na Telegramu objavio da je šef ruskih snaga odbrane od radijacije general-major Valerij Vasiljev rekao da će “postojati ili ruska zemlja ili spaljena pustinja”, prenosi BBC

“Mi smo minirali sve važne objekte Zaporoške nuklearne elektrane”, rekao je Vasiljev, prenosi Enerhoatom.

BBC nije uspio da potvrdi ove tvrdnje.


Brod sa ukrajinskim kukuruzom stigao u Istanbul

Brod Polarnet koji je pod turskom zastavom iz ukrajinske luke Černomorsk isplovio natovaren kukuruzom, uplovio je danas u luku Derindže, u Turskoj.

Brod je iz Černomorska isplovio u skladu sa sporazumom koji su 22. jula potpisali Turska, Rusija, Ukrajina i Ujedinjene nacije (UN) kako bi se pomoglo u rješavanju globalne krize sa žitaricama, prenosi agencija Anadolija.

Polarnet je iz Černomorska prema Turskoj isplovio 5. augusta. Nakon inspekcije u Istanbulu prošao je kroz Istanbulski moreuz, a nakon što je bio usidren na otvorenom, nastavio je put.

Brod s 12.000 tona kukuruza prolaskom kroz zaliv u Izmitu, usidrio se u luci Derindže.

Očekuje se da nakon obavljenih procedura, uskoro počne istovar kukuruza.

Brod s 12.000 tona kukuruza prolaskom kroz zaliv u Izmitu, usidrio se u luci Derindže (EPA)

Medvedev: Rusija će postići svoje ciljeve u Ukrajini

Jedan od najbližih saveznika predsjednika Vladimira Putina rekao je da će Rusija postići svoje ciljeve u sukobu u Ukrajini pod vlastitim uslovima te upozorio da Zapad ima dugoročni plan da uništi Rusiju.

“Rusija provodi specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini i postiže mir pod svojim uslovima”, rekao je bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, koji obnaša dužnost potpredsjednika ruskog vijeća sigurnosti, u intervjuu za TASS.

Medvedev je rat u Gruziji 2008., proširenje NATO-a i rat u Ukrajini opisao kao dio pokušaja Sjedinjenih Država i njihovih saveznika da unište Rusiju.

“Cilj je isti: uništiti Rusiju”, rekao je Medvedev, prenosi list.

(EPA)

Ukrajinci granatirali jedini most preko Dnjepra u Hersonu

Ukrajinske snage ponovo su gađale Antonovski most u Hersonu koji je pod kontrolom ruskih snaga, rekao je danas zamjenik načelnika proruske administracije Hersonske oblasti Kiril Stremousov, prenosi Tanjug pozivajući se na Interfaks.

Prema njegovim riječima, oštećena je oprema koja se koristi za rekonstrukciju nakon prethodnog raketiranja, pa je ponovno otvaranje mosta odgođeno.

Antonovski most je jedini preko Dnjepra u Hersonu i povezuje taj grad sa lijevom obalom Dnjepra, posebno sa gradom Aljoški.

Tokom ljeta most više puta granatiran, a proruska uprava Hersonske oblasti saopćila je da je granatiranje izvedeno iz američkih višecjevnih raketnih sistema HIMARS.


Isplovila još dva broda s ukrajinskim žitom iz crnomorskih luka

Još dva broda natovarena ukrajinskim žitom isplovila su danas iz crnomorskih luka, u skladu sa sporazumom o deblokadi ukrajinskog pomorskog izvoza, saopštilo je tursko ministarstvo odbrane.

Brod Sakura, koji je krenuo iz luke Južni, nosi 11.000 tona soje u Italiju, navodi se u saopštenju, prenosi Reuters.

Drugo plovilo, Arizona, koje je isplovilo iz Černomorska, nosi 48.458 tona kukuruza za Iskenderun, u južnoj Turskoj.

(Reuters)

Zelenski isključuje pregovore ako Rusija održi referendume

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da pregovori s Rusijom neće biti mogući ako održi referendume u okupiranim područjima njegove zemlje.

Ruske snage i njihovi separatistički saveznici sada kontroliraju velike dijelove teritorija u Donbasu na istoku Ukrajine i na jugu zemlje.

Tamošnji dužnosnici rekli su da bi mogli organizirati referendume.

U svojem večernjem obraćanju, Zelenski je rekao da Kijev ustraje u svojem stajalištu da neće prepustiti nimalo teritorija Rusiji.

“Pozicija naše zemlje ostaje onakva kakva je uvijek bila. Nećemo se odreći ničega što je naše”, rekao je.

“Ako okupatori krenu putem pseudo-referenduma, uskratit će si bilo kakve izglede za pregovore s Ukrajinom i slobodnim svijetom, koji će ruskoj strani očito u nekom trenutku trebati”.

(AP)

Ruski i ukrajinski dužnosnici održali su nekoliko krugova razgovora od početka invazije u veljači. No postignut je slab napredak i od kraja ožujka nije bilo sastanaka, a za to se dvije strane međusobno okrivljuju.

Ruske snage drže većinu Hersonske oblasti na jugu Ukrajine i mjesni dužnosnici rekli su da bi mogli organizirati referendum o priključenju Rusiji za nekoliko sedmica ili mjeseci.

Proruski separatisti održali su referendume o nezavisnosti u Donbasu i proglasili tzv. narodne republike. Kremlj ih je priznao pred početak invazije.

Guverner Luhanska, regije koja je gotovo u cijelosti pod ruskim nadzorom već nekoliko sedmica, rekao je tokom vikenda da Rusija priprema novi referendum u novoosvojenim područjima i da stanovnicima nudi povlastice ako se odazovu.


Turska: Bez prijema Švedske i Finske u NATO dok ne ispune obaveze

Turska neće podržati prijem Švedske i Finske u NATO dok te zemlje ne ispune svoje obaveze koje se tiču borbe protiv terorizma, rekao je ministar pravde Turske Bekir Bozdak.

“Pogrešno je očekivati pozitivnu odluku Turske po pitanju podrške za članstvo nordijskih zemalja, dok ne održe svoju riječ”, kazao je Bozdak u nedjelju za TV Akit, prenosi TASS.

Prema njegovim riječima, Ankara još nije dobila nikakav odgovor od Švedske i Finske na zahtjev Turske za izručenje osoba umiješanih u terorističke aktivnosti.

Turska je ranije poručila da memorandum koji je potpisala sa Švedskom i Finskom na marginama NATO samita u Madridu nije konačan i da turski parlament može da ne ratifikuje njihovo članstvo, ukoliko Stokholm i Helsinki ne ispune svoje obaveze u borbi protiv terorizma.

Izvor: Agencije