WSWS: ‘Biden nastoji ući u rat s Kinom’
Bidenova administracija radi posao za koji svjesno zna da će dovesti do vojnog sukoba s najmnogoljudnijom zemljom na svijetu.
Ovosedmična posjeta predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi Tajvanu dovela je do značajne eskalacije američkog sukoba s Kinom i uzrokovala najveću vojnu krizu u Tajvanskom moreuzu u gotovo cijelom stoljeću.
Na ovaj način je novinar Andre Damon, urednik na portalu “World Socialist Web Site” (WSWS), započeo svoj članak u kojem skreće pažnju na posljedice posjete Pelosi Tajvanu te kakva je njena veza s politikom koju administracija američkog predsjednika Joea Bidena i čelnici američke Demokratske stranke imaju prema Kini.
Damon je u članku pod naslovom Biden želi rat s Kinom naznačio da je Tajvan pod vojnom blokadom zbog spomenute posjete, jer Kina izvodi vježbe s bojevom municijom u blizini otoka, dok su dva kineska nosača aviona isplovila prema Tajvanu u vode u kojima se nalaze američki nosač aviona i druge snage u sastavu američke mornarice.
Usred ove vojne krize, koja bi mogla zasjeniti bijesni rat protiv Rusije u Ukrajini, “nijedna američka medijska ličnost nije ozbiljno pokušala objasniti razloge ili postaviti očito pitanje: Zašto je predsjednica Zastupničkog doma američkog Kongresa posjetila Tajvan uz podršku Bijele kuće?”
Sistematsko uništavanje politike ‘jedna Kina’
Damon smatra da je tvrdnja glasnogovornika Bijele kuće Johna Kirbyja, koji je komentirao da posjeta “ne mijenja ništa” u odnosima Sjedinjenih Američkih Država (SAD) s Kinom, apsurdna.
Kaže da su administracije bivših američkih predsjednika Donalda Trumpa i sadašnjeg Joea Bidena identificirale mjere koje Kina smatra neprihvatljivim kršenjem svog suvereniteta i počele ih provoditi jednu za drugom. Smatra da je u pitanju sistematsko uništavanje politike “jedna Kina” koja je karakterizirala odnose između SAD-a i Kine od 1970-ih.
Damon objašnjava da Biden veoma dobro zna da kada SAD odustane od svog poštivanja politike jedne Kine, što bi bilo jednako priznavanju Tajvana kao nezavisne države, Kina će povratiti otok vojnom silom. Biden je obećao da će krenuti u rat protiv Kine u slučaju da to učini.
Drugim riječima, Bidenova administracija radi posao za koji svjesno zna da će dovesti do vojnog sukoba s najmnogoljudnijom zemljom na svijetu. Stoga Biden želi, de facto ili de jure, zaratiti s Kinom, koju u Washingtonu smatraju najvećom prijetnjom američkoj globalnoj dominaciji.
Damon je potkrijepio svoj zaključak brojnim izjavama i stajalištima američke administracije, uključujući izjavu američkog državnog sekretara Anthonyja Blinkena, koji je u martu prošle godine izjavio da je Biden naložio “Ministarstvu odbrane da Kinu posmatra kao brzorastući izazov s kojim se suočava.” “Kina je jedina zemlja s ekonomskom, diplomatskom, vojnom i tehnološkom moći koja može ozbiljno ugroziti stabilan i otvoren međunarodni poredak“, dodao je Blinken.
Politika provociranja Kine
Geopolitičke motive SAD-a za rat s Kinom iznio je Elbridge Colby, koji je igrao ključnu ulogu u postavljanju američke odbrambene strategije za 2018. godinu, koji je u utorak na Twitteru objavio da sukob s Kinom oko Tajvana “ima smisla u svrhu postizanja konkretnih ekonomskih interesa Amerikanaca”.
Colby je upozorio na budućnost u kojoj će Kina kontrolirati više od 50 posto globalnog BDP-a ako se njena vojna moć ne obuzda. Predvidio je da će Kina postati središte globalne ekonomije i dominirati njome, te da će njena valuta postati dominantna valuta u svijetu.
U svojoj knjizi ‘Strategija poricanja‘ (The Strategy of Denial) iz 2021. godine, Colby također zagovara politiku poticanja Kine na poduzimanje vojnih akcija.
S tim u vezi ističe da moralni aspekt nalaže da se agresorom smatra onaj ko je započeo rat, stoga on “snosi najveći dio moralne odgovornosti” u ratu.
Autor članka komentira kako je jasno da Amerika nastoji identificirati sve kineske “crvene linije”, preći ih, a zatim se kasnije pretvarati da je iznenađena kada Kina odgovori vojnom akcijom.
Kaže da je Bidenov plan za suludi rat i ubistva podržao cijeli američki politički establišment.
Zaključuje da su geopolitički ciljevi SAD-a samo jedan od razloga za ulazak u rat s Kinom. Suočena s nekontroliranom medicinskom, ekonomskom i socijalnom krizom, američka vladajuća klasa želi koristiti vojni sukob kao sredstvo za garantiranje “nacionalnog jedinstva” zemlje.