Inflacija vratila Mađare na početak pandemije

Očekivanja kućanstava u Mađarskoj spustila su se u augustu na najniži nivo od početka pandemije u aprilu 2020. godine, zasjenjena inflacijom i snažnim rastom cijena energije.

Sumorno raspoloženje kućanstava odražava ocjenu o pogoršanim finansijskim izgledima u razdoblju visoke inflacije i poskupljenja energije (Reuters)

Očekivanja kućanstava u Mađarskoj spustila su se u augustu na najniži nivo od početka pandemije u aprilu 2020. godine, zasjenjena inflacijom i snažnim rastom cijena energije, pokazalo je u ponedjeljak istraživanje instituta GKI.

GKI-jev indeks koji mjeri očekivanja potrošača pao je u augustu za 7,5 bodova, na minus 49,2 boda. Još u februaru iznosio je minus 17 bodova, prenosi Hina.

“GKI-jev indeks očekivanja potrošača u slobodnom je padu. Inflacijska očekivanja potrošača dodatno su ojačala u augustu, nakon pauze u julu”, saopćio je institut.

Sumorno raspoloženje kućanstava odražava ocjenu o pogoršanim finansijskim izgledima u razdoblju visoke inflacije i poskupljenja energije.

Indeks koji uključuje i očekivanja poslovnih čelnika spustio se za 4,9 bodova, na minus 14,3 boda.

Novi poticaj

Planovi kompanija o podizanju cijena dobili su u augustu novi poticaj, posebno u industriji, a više cijene najavljuju i maloprodajne kompanije, njih više od 70 posto, navodi GKI.

Centralna banka (NBH) prisiljena je tako balansirati između očuvanja zamaha u ekonomiji i kontinuirano visoke inflacije, s obzirom na rast troškova energije i slabiju forintu, tumači Reuters.

Očekuje se da će NBH u utorak podići ključnu kamatnu stopu za jedan postotni bod, na 11,75 posto, i najaviti novo povećanje, budući da inflacija i dalje jača.

Viceguverner NBH Barnabas Virag rekao je početkom augusta da bi inflacija mogla dosegnuti vrhunac kasnije no što se očekivalo i da bi mogla biti viša no što se prognoziralo, spominjući stopu od 18 do 19 posto.

Rast cijena trebao bi popustiti iduće godine, ali postupno, dodao je Virag.

U julu inflacija iskazana harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) koji omogućuje usporedbe među članicama EU-a iznosila je 14,7 posto.

Izvor: Agencije