Krv, bijeda i haos: Cijena ruskog rata u Ukrajini

Ruska invazija na Ukrajinu počela je prije tačno šest mjeseci – odnijela je desetke hiljada ljudskih života, milioni su raseljeni, a ekonomske poteškoće proširile su se svijetom.

Načelnik ukrajinskog glavnog štaba, general Valerij Zalužnji rekao je 22. augusta da je u ratu poginulo gotovo 9000 ukrajinskih vojnika

Ruska invazija na Ukrajinu 24. februara odnijela je desetke hiljada ljudskih života, milioni su raseljeni, a ekonomske poteškoće proširile su se svijetom.

Reuters je napravio pregled glavnih posljedica rata koji ulazi u sedmi mjesec.

Smrt

Od 24. februara poginulo je 5587 civila, a 7890 je ozlijeđeno, ali stvarni broj žrtava je puno viši, objavio je Ured Visoke komesarke Ujedinjenih naroda za ljudska prava (OHCHR) 22. augusta.

Većina poginulih ili ozlijeđenih žrtve su topničkih, raketnih ili zračnih napada, navodi OHCHR.

Načelnik ukrajinskog glavnog štaba, general Valerij Zalužnji rekao je 22. augusta da je u ratu poginulo gotovo 9000 ukrajinskih vojnika, što je prvi put da je ukrajinski vojni vrh objavio te podatke od invazije.

(EPA)

Rusija nije objavila koliko je izgubila vojnika.

Američke obavještajne službe procjenjuju da je u Ukrajini do sada poginulo 15.000 ruskih vojnika i da ih je tri puta toliko ozlijeđeno, što odgovara ukupnom broju sovjetskih žrtava tokom ruske okupacije Afganistana od 1979. do 1989. godine.

Sukob u Donbasu počeo je još 2014. nakon rušenja s vlasti proruskog ukrajinskog predsjednika i ruske aneksije Krima.

U borbama snaga koje je podržavala Rusija i ukrajinskih oružanih snaga do kraja 2021. poginulo je oko 14.000 ljudi, uključujući 3106 civila, po podacima OHCHR-a.

Bijeda

Od početka invazije trećina stanovnika Ukrajine, od ukupno više od 41 miliona, morala je napustiti svoje domove, najviše u svijetu u ovom trenutku, po podacima UNHCR-a, UN-ove agencije za izbjeglice.

U Evropi je trenutno više od 6,6 miliona registrovanih izbjeglica iz Ukrajine, najviše u Poljskoj, Rusiji i Njemačkoj, po podacima UN-ove agencije.

(EPA)

Ukrajina

Osim ljudskih žrtava, Ukrajina je izgubila oko 22 posto teritorija od ruske aneksije Krima 2014., po procjenama Reutersa.

Ostala je bez velikog dijela obale, ekonomija joj je osakaćena, a neki gradovi pretvoreni su u pustoš ruskim granatiranjem. Ukrajinska ekonomija smanjit će se 2022. za 45 posto, po procjenama Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Tačna cijena rata u američkim dolarima se ne zna. Ukrajinski premijer Denis Šmihalj rekao je u julu da će poslijeratna obnova koštati oko 750 milijardi američkih dolara. Moglo bi biti i puno više. Ne zna se koliko je Ukrajina potrošila na borbe.

Rusija

Rat je skup i za Rusiju, premda ne otkriva koliko. Ratni troškovi državna su tajna.

Osim vojnih troškova, zapad je pokušao kazniti Moskvu strogim sankcijama, što je najveći šok za rusko ekonomiju od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Ruska centralna banka sada predviđa da će rusko ekonomija, vrijedna 1,8 hiljada milijardi američkih dolara, pasti 4 do 6 posto 2022., dok je u aprilu prognozirala pad od 8 do 10 posto.

Ali utjecaj na rusku ekonomiju je velik i još nije posve jasan. Rusija je izbačena sa zapadnih finansijskih tržišta, većina oligarha je pod sankcijama i ima probleme s nabavom neke robe kao što su mikročipovi.

Rusija prošli mjesec nije platila vanjski dug, prvi put od Oktobarske revolucije 1917. godine.

Cijene

Ruska invazija i zapadne sankcije nametnute Rusiji izazvali su veliko povećanje cijena gnojiva, pšenice, metala i energije, što je dovelo do prehrambene krize i inflatornog vala koji potresa globalnu ekonomiju.

Rusija je drugi najveći svjetski izvoznik nafte nakon Saudijske Arabije i najveći svjetski izvoznik prirodnog plina, pšenice, azotnih đubriva i paladija. Ubrzo nakon ruske invazije na Ukrajinu, međunarodne cijene nafte dosegle su najviše nivoe od rekordne 2008. godine.

(EPA)

Pokušaji da se smanji ovisnost o ruskoj nafti, plinu i naftnim derivatima, ili da se ograniče njihove cijene pogoršali su već ionako najgoru energetsku krizu od arapskog naftnog embarga 1970-ih.

Nakon što je Rusija obustavila dotok plina putem plinovoda Sjeverni tok 1 do Njemačke, veleprodajne cijene plina u Evropi poletjele su u nebo.

Potpuni prekid isporuke plina izazvao bi recesiju u eurozoni, što bi jako pogodilo Njemačku i Italiju, po Goldman Sachsu.

Rast

Međunarodni monetarni fond sada prognozira da će svjetska ekonomija rasti 3,2 posto ove godine, u odnosu prema 6,1 posto prošle. To je bitno manje od njegove prognoze u aprilu od 3,6 posto, prognoze u januaru od 4,4 posto i prognoze u oktobru od 4,9 posto.

Po „vjerovatnom” alternativnom scenariju koji uključuje potpunu obustavu isporuka ruskog plina Evropi do kraja godine i daljnji pad izvoza ruske nafte od 30 posto, MMF smatra da će globalni rast usporiti na 2,6 posto 2022. i dva posto 2023. te da iduće godine rasta u Evropi i SAD-u gotovo da i neće biti.

Zapadno oružje

SAD je dao oko 9,1 milijardi američkih dolara sigurnosne pomoći Ukrajini od 24. februara uključujući protuzračne sisteme Stinger, protuoklopne sisteme Javelin, haubice od 155 mm i zaštitnu opremu za slučaj napada hemijskim, biološkim, radiološkim i nuklearnim oružjem.

Drugi najveći donator je Velika Britanija koja je dala vojnu pomoć u iznosu od 2,7 milijardi eura. Evropska unija dala je Ukrajini 2,5 milijardi eura sigurnosne pomoći.

Izvor: Agencije