Kijev i Moskva se međusobno optužuju za nove napade na nuklearno postrojenje
Kijev i Moskva se međusobno optužuju za nove napade na najveće nuklearno postrojenje u Evropi ono u Zaporožju.
- Zelenski ponovo zatražio ukidanje šengenskih viza za Ruse
- “Rusku rupu” u europskoj svemirskoj industriji mogao bi popuniti SpaceX
- Ustenko: Novi zajam od MMF uvjerio bi kreditore Ukrajine
Više najnovijih vijesti u nastavku:
Kijev i Moskva se međusobno optužuju za nove napade na nuklearno postrojenje
Ukrajinska odbrambena obavještajna agencija upozorila je na nove “provokacije” u nuklearnoj elektrani Zaporožje, koju su okupirali Rusi, dok su obje strane razmjenjivale optužbe za granatiranje najvećeg evropskog nuklearnog postrojenja, javlja Reuters.
Prognani gradonačelnik grada u kojem se nalazi tvornica, Dmytro Orlov, koji se u aprilu evakuirao na teritorij pod kontrolom Kijeva, napisao je na Telegramu da su ga lokalni stanovnici obavijestili o ponovnom ruskom granatiranju u smjeru gradske industrijske zone i nuklearne elektrane Zaporožje. Nije jasno jesu li neke granate pogodile tlo postrojenja.
Lokalni ruski dužnosnik Vladimir Rogov napisao je na Telegramu da ukrajinske snage granatiraju elektranu.
“Prema svjedocima, u gradu se ponovno čuju eksplozije”, rekao je Rogov, dodajući da su granate pale u blizini elektrane, ne precizirajući jesu li pogodile teritorij elektrane.
Ukrajina i Rusija razmijenile su optužbe zbog brojnih nedavnih incidenata granatiranja najveće evropske nuklearne elektrane, dok je skupina zemalja G7 pozvala Moskvu da povuče svoje snage iz elektrane.
Brod natovaren s 13.000 tona kukuruza iz Ukrajine stigao u Italiju
Brod “Rojen”, koji je pod malteškom zastavom natovaren s oko 13.000 tona kukuruza isplovio iz Ukrajine, stigao je u italijansku luku Ravenna.
U okviru sporazuma o koridoru za izvoz žita potpisanom između Turske, Rusije, Ukrajine i Ujedinjenih naroda (UN) u Istanbulu 22. jula, prvi brodovi natovareni žitom iz Ukrajine počeli su pristizati u odredišne luke.
Brod, koji je krenuo 5. augusta iz ukrajinske luke Čornomorsk, stigao je u luku Ravenna, na obali Jadranskog mora u Italiji, kasno uvečer zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, javlja agencija Anadolija.
Nakon što je brod pristao u luci, hemijski, biološki, radiološki i nuklearni (CBRN) timovi talijanske carinske agencije uzeli su uzorke kukuruza kako bi vidjeli postoji li hemijska prijetnja ili radijacija u kukuruzu koji je stigao brodom. Nakon rezultata ispitivanja uzoraka teret će biti iskrcan na brodu.
Zabilježeno je da se na brodu nalazi oko 13.000 tona kukuruza, većinom za stočnu hranu.
Italijanski mediji pišu da će iskrcavanje broda trajati do 16. augusta.
Ovo je ujedno i prvi brod koji je stigao u Italiju nakon sporazuma o žitnom koridoru.
Očekuje se da će sljedećih dana u Italiju stići još brodova koji će prevoziti soju i sirovo suncokretovo ulje iz Ukrajine.
Dva ključna mosta kod Hersona izvan upotrebe
Dva glavna cestovna mosta koja omogućuju ruski pristup okupiranom ukrajinskom teritoriju na zapadnoj obali Dnjepra u Hersonskoj oblasti sada su vjerojatno izvan upotrebe i nije ih moguće koristiti za značajniju vojnu opskrbu, objavila je u subotu britanska vojna obavještajna služba.
Čak i ako Rusija uspije izvršiti značajne popravke na mostovima, oni će ostati ranjivi, saopćilo je ministarstvo odbrane Ujedinjenog Kraljevstva. “Opskrba s kopna za nekoliko hiljada ruskih vojnika na zapadnoj obali gotovo se sigurno oslanja na samo dva pontonska trajektna prijelaza”, reklo je ministarstvo u ažuriranoj obavještajnoj objavi.
Budući da je njihov lanac opskrbe ograničen, veličina svih zaliha koje je Rusija uspjela uspostaviti na zapadnoj obali vjerojatno će biti ključni faktor u održivosti tih snaga, navodi se. Ukrajina je ranije najavila da će pokrenuti ofanzivu kako bi vratila svoje okupirane teritorije na jugu zemlje.
Moskva upozorava: Zapljena rezervi uništila bi odnose s SAD-om
Bilo kakva moguća američka zapljena ruskih rezervi u potpunosti će uništiti bilateralne odnose Moskve i Washingtona, kazao je čelnik odjela za Sjevernu Ameriku pri ruskom ministarstvo vanjskih poslova u subotu, objavila je ruska novinska agencija TASS, prenosi Reuters.
Zapad je na rusku invaziju Ukrajine odgovorio ekonomskim, financijskim i diplomatskim sankcijama bez presedana, uključujući zamrzavanje otprilike polovice ruskih zlatnih i deviznih rezervi vrijednih gotovo 640 milijardi dolara prije početka invazije 24. februara.
Najviši zapadni dužnosnici, uključujući šefa evropske diplomacije Josepa Borrella, predložili su zapljenu zamrznutih rezervi kako bi se pomoglo financiranje buduće obnove Ukrajine.
“Upozoravamo Amerikance na štetne posljedice takvih postupaka koji će trajno narušiti bilateralne odnose, što nije ni u njihovom ni u našem interesu”, rekao je Aleksandar Darčiev u intervjuu za TASS.
Nije jasno na koje se rezerve referirao.
Sjedinjene Države i njihovi evropski saveznici također su, prema podacima Bidenove administracije, zamrznuli 30 milijardi dolara vrijednu imovinu bogatih pojedinaca povezanih s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, uključujući jahte, helikoptere, nekretnine i umjetnine.
Američko ministarstvo pravosuđa tražilo je šire ovlasti od Kongresa za zapljenu imovine ruskih oligarha kao sredstvo pritiska na Moskvu zbog njezinih postupaka u Ukrajini, rekao je tužitelj u srpnju.
Darčiev je također rekao da je Rusija upozorila Sjedinjene Države da će diplomatske veze biti teško oštećene, a mogle bi čak biti i prekinute, ako Rusija bude proglašena državom sponzorom terorizma.
Ruske snage preuzele kontrolu nad selom Piski
Ruske snage preuzele su potpunu kontrolu nad selom Piski u Donjeckom regionu, objavio je danas Interfaks citirajući rusko Ministarstvo odbrane.
Ruske i proruske snage su prije više od nedelju dana saopštile da su preuzele kontrolu nad Piskim, podsjeća Reuters.
Rusko ministarstvo je navelo i da je ruska vojska uništila američki raketni sistem HIMARS u blizini ukrajinskog grada Kramatorska i skladište sa municijom.
Još dva broda sa žitaricama isplovila iz luke Černomorsk
Još dva broda sa žitaricama danas su krenula iz ukrajinske crnomorske luke Černomorsk, saopštilo je tursko ministarstvo odbrane, prenosi Reuters.
Brod “Fulmar S”, koji plovi pod zastavom Barbadosa, napustio je ukrajinsku luku Černomorsk, sa tovarom od 12.000 tona kukuruza za tursku južnu provinciju Iskenderun, navodi se u saopštenju.
Teretnjak “Toe” pod zastavom Maršalskih ostrva, isplovio je iz iste luke i uputio se u turski Tekirdag, noseći 3.000 tona sjemena suncokreta.
Sa njihovim odlaskom, ukupno 16 brodova je isplovilo od 1.avgusta iz Ukrajine, prema sporazumu Rusije i Ukrajine uz posredovanje Turske i Ujedinjenih nacija.
U saopštenju se dodaje da će još jedan brod danas otputovati iz Turske za Ukrajinu zbog kupovine žitarica, navodi britanska agencija.
SAD: Rusija i proruske vlasti u Ukrajini da poštuju pravo
SAD su zabrinute zbog izveštaja da su “nelegitimne vlasti u istočnoj Ukrajini” podigle optužnice za britanske, švedske i hrvatske državljane, izjavio je američki državni sekretar Antony Blinken.
“Rusija i njeni punomoćnici imaju obavezu da poštuju međunarodno humanitarno pravo, uključujući prava i zaštitu koja se daje ratnim zarobljenicima“, napisao je u petak Blinken na Twitteru.
Američki državni sekretar rekao je i da SAD smatraju da je važno da se suprotstave Rusiji, jer je njena agresija na Ukrajinu ugrozila temeljne principe međunarodnog sistema, preneo je Reuters.
We are concerned by reports of British, Swedish & Croatian nationals being charged by illegitimate authorities in eastern Ukraine. Russia and its proxies have an obligation to respect international humanitarian law, including the rights & protections afforded to prisoners of war.
— Secretary Antony Blinken (@SecBlinken) August 13, 2022
“Rusku rupu” u europskoj svemirskoj industriji mogao bi popuniti SpaceX
Evropska svemirska agencija (ESA) započela je preliminarne tehničke razgovore s tvrtkom Elona Muska SpaceX, koji bi mogli dovesti do privremene upotrebe njezinih lansirnih rampi nakon što je sukob u Ukrajini blokirao pristup Zapada ruskim raketama Sojuz.
Privatni američki konkurent evropskom Arianespaceu pojavio se kao ključni kandidat uz Japan i Indiju za popunjavanje privremene praznine koju je ostavila Rusija.
“Rekao bih da postoje dvije i pol opcije o kojima razgovaramo. Jasno je da je jedna SpaceX. Druga mogućnost je Japan. Japan čeka inauguracijski let svoje rakete sljedeće generacije. Jedna od opcija bi mogla biti i Indija”, rekao je glavni direktor ESA-e Josef Aschbacher.
Aschbacher je rekao da su razgovori ostali u fazi istraživanja i da će svako rezervno rješenje biti privremeno.
“Naravno, moramo se uvjeriti da su prikladni. To nije kao uskakanje u autobus”, rekao je. Na primjer, sučelje između satelita i lansera mora biti odgovarajuće, a teret ne smije biti ugrožen nepoznatim vrstama vibracija pri lansiranju.
“Razmatramo tehničku kompatibilnost, ali još nismo tražili komercijalnu ponudu”, rekao je Aschbacher.
SpaceX nije odgovorio na zahtjev za komentar.
Političke posljedice ruske invazije na Ukrajinu već su bile od koristi za SpaceX-ove rakete Falcon 9. Američka kompanija pomela je druge kupce koji su prekinuli veze sa sve izoliranijim svemirskim sektorom Moskve.
Tvrtka za satelitski internet OneWeb, konkurent SpaceX-ovom pothvatu za satelitski internet Starlink, rezervirala je u martu barem jedno lansiranje Falcona 9. Također je rezervirala lansiranje u Indiji.
Ustenko: Novi zajam od MMF uvjerio bi kreditore Ukrajine
Obezbjeđivanje novog zajma od pet milijardi dolara od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pomoglo bi uvjeravanju ostalih kreditora Ukrajine da je makroekonomska situacija u ratom razorenoj zemlji pod kontrolom, izjavio je Oleg Ustenko, glavni ekonomski savjetnik predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.
Svježe finansiranje iz MMF-a za oko 18 mjeseci moglo bi da posluži kao sidro za veći paket od 15 do 20 milijardi dolara koji bi pomogao Ukrajini da prebrodi ekonomsku krizu izazvanu napadom Rusije, rekao je Ustenko za Reuters.
On je kazao da su ukrajinski zvaničnici u kontaktu sa MMF-om u vezi sa potencijalnim zahtjevom, dodajući da bi cilj trebalo da bude da se krene naprijed što je prije moguće.
Ustenkova izjava uslijedila je poslije nešto više od dvije sedmice nakon što je guverner ukrajinske centralne banke Kirilo Ševčenko rekao za britansku agenciju da je tražio čak 20 milijardi dolara od MMF-a za period od dvije ili tri godine.
Veliki iznos zahtjeva izazvao je intenzivnu debatu unutar MMF-a pokrenuvši pitanja o održivosti ukrajinskog duga.
Zelenski ponovo zatražio ukidanje šengenskih viza za Ruse
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovo je apelovao na zemlje članice Evropske unije da uskrate vize državljanima Rusije, navodeći da taj blok ne treba da postane “supermarket u koji može da uđe svako ko to želi”.
Zelenski je rekao da se njegov zahtjev ne odnosi na Ruse kojima je potrebna pomoć, jer “rizikuju slobodu ili život protiveći se politici ruskog predsjednika Vladimira Putina”.
“Moraju da postoje garancije da ruske ubice ili saučesnici terorističke države ne koriste šengenske vize”, objasnio je Zelenski u noćnom obraćanju, prenosi Reuters.
Dodao je da ne smije da bude uništena suštinska ideja Evrope – zajedničke evropske vrijednosti.
“Zato Evropa ne smije da postane supermarket gdje nije bitno ko ulazi i gdje je najvažnije da ljudi samo plate za robu”, poručio je Zelenski.
Zelenski je prvi put zatražio ukidanje viza ruskim državljanima u intervjuu Washington Postu ranije ove nedjelje.