Kako članice Evropske unije već štede plin

Evropska unija želi smanjiti potrošnju plina za 15 posto zbog smanjenih ruskih isporuka. I prije hitnog plana iz Brisela, zemlje članice poduzele su mjere predostrožnosti za uštedu energije, prenosi Tanjug pisanje Deutsche Wellea.

Najbolji savjet za uštedu energije Nijemcima, koji su više nego bilo ko u Evropi zavisni od ruskog plina, vjerovatno dolazi iz Grčke.

„Šta kažete na to da njemački penzioneri zimi jednostavno dođu na duži odmor na Krit“, rekao je u Atini grčki ministar turizma Vassilas Kikilas i dodao kako bi još bolje bilo da se penzioneri presele u Grčku – sunce, plaža i grčka kuhinja, umjesto izdvajanja ogromnih suma novca za grijanje i toplu vodu u njemačkom zimskom sivilu.

Pozadina ovog itekako ozbiljnog prijedloga glasi: Grčka je mnogo bolje pripremljena od Njemačke za hitni plan EU-a o dobrovoljnom smanjenju potrošnje gasa za 15 posto. Nijedan grčki otok, izuzev Evbeje, nije spojen na plinovod. Oni se griju na ulje za loženje ili na struju, a ako istinski zahladi, kamin je dio standardnog inventara mnogih kuća i stanova.

Poput Portugala i Španije, Grčka se prvobitno izjasnila protiv prijedloga Evropske komisije o štednji.

U skladu sa mogućnostima

Španska ministrica energetike Teresa Ribera Rodriguez sažela je ono što misle članice EU sa juga Evrope: „Za razliku od mnogih drugih država, Španci nisu živjeli iznad svojih mogućnosti kada je u pitanju energija“.

Posljednjih godina španska Vlada je uložila mnogo novca u infrastrukturu za velike tankere sa tečnim plinom iz SAD-a i drugih krajeva svijeta. Najveće evropsko postrojenje za regasifikaciju nalazi se u Barceloni, a trećina svih postrojenja u EU nalazi se u Španiji.

Susjedna Francuska, također, ima četiri terminala za tečni plin. Od sredine juna Francuska više ne dobija gas direktno iz Rusije, ali je postala najveći svjetski uvoznik ruskog tečnog plina. Francuska je aktivirala takozvanu “narandžastu fazu”, koja signalizira napetu situaciju u snabdjevanju plinu.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron otišao je čak i korak dalje – 14. jula, na državni praznik, nazvao je nacionalni plan uštede energije “općom mobilizacijom”. U međuvremenu, građani bi trebali uključivati mašinu za suđe samo jednom dnevno umjesto dva puta i stalno gasiti svjetlo.

Granice grijanja i hlađenja

Italija, koja je prije početka ruske invazije na Ukrajinu 48 posto uvezenog plina nabavljala iz Rusije, odgodila je, poput Njemačke, planirano postepeno okončanje grijanja na ugalj. Ona ima sedam elektrana, od kojih su neke zatvorene, a neke rade sa smanjenim kapacitetom.

U javnim ustanovama u Italiji stanovništvo se malo više znoji: klima-uređaji više ne smiju hladiti prostorije na temperaturi ispod 27 stepeni, s tim što postoji prag tolerancije od dva stepena. A zimi se javne ustanove mogu zagrijati do najviše 19 stepeni.

U Belgiji se od marta primjenjuju snižene stope PDV-a na građevinske proizvode i usluge kao što su rušenje i renoviranje kuća, ugradnja solarnih kolektora, geotermalnih pumpi i solarnih bojlera. Slogan belgijske Vlade pri tom glasi: „Izolujte svoje kuće, izolujte Putina“.

I Holandija odustaje od načela koja su se, baš kao i u Njemačkoj, do prije nekoliko mjeseci činila nedodirljivim: termoelektrane na ugalj, čija je proizvodnja zbog klimatske krize smanjena na trećinu, sada rade punom parom do 2024.

Nafta umjesto plina

U Austriji se proizvođači koji koriste energiju sunca, vjetra i vode, prebacuju na kameni ugalj, dok bi druge elektrane, koje rade na plin mogle biti preusmjerene na naftu.

Hrvatska povećava kapacitete za skladištenje tečnog plina, Bugarska ispituje nalazišta nafte i plina u Crnom moru, a u Rumuniji je Vlada Parlamentu podnijela nacrt reforme postojećeg restriktivnog ofshore-zakona, kako bi se eksploatacija gasa sa dna mora učinila unosnom.