Šta se zna o navodnom ruskom korištenju fosfornih bombi

Prema ukrajinskim tvrdnjama, ruske snage koristile su bombe sa fosforom nekoliko puta u različitim dijelovima države. Posljednji put se to desilo u petak kada je ukrajinska armija optužila Rusiju da je bacila municiju sa fosforom na Zmijski otok nakon što je Moskva sa njega povukla svoje snage.

Ukrajinski zvaničnik Anton Geraščenko je kazao kako je takva municija u maju korištena u Mariupolju koji je sada potpuno pod ruskom kontrolom. Mjesec dana od početka invazije, tačnije 24. marta, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je tokom obraćanja NATO-u kazao kako su „ruske bombe sa fosforom“ korištene tog jutra i da su ubijeni odrasli i djeca, ali nije dao više detalja.

Ograničeno, ali ne i zabranjeno međunarodnim zakonima, navodno korištenje bombi sa bijelim fosforom označava dimenziju ruske invazije na susjeda koja je posebno uznemirujuća. Iako se one mogu koristiti na bojnom polju, ne smiju se koristiti u civilnim područjima.

Bombe sa fosforom sadržavaju mješavinu bijelog fosfora (koji nije zabranjen međunarodnim konvencijama kao hemijsko oružje) i gume i mogu biti korištene i kao zapaljivo oružje ili za stvaranje dimne zavjese. Sjedinjene Američke Države, Izrael, Sirija i Turska su među državama koje su ranije dovele do kontraverzi zbog navodnog korištenja ovog oružja.

„Fosforne bombe je uglavnom popularan termin koji se koristi pri upotrebi bijelog fosfora ili u sklopu namjernog djelovanja rasprskavajuće municije (raketa, granata, minobacač) ili nenamjernog dijela municije koji se koristi za stvaranje dima ili osvjetljenja područja“, navodi za Al Jazeeru Margaret E Kosal, profesorica Škole međunarodnih odnosa Sam Nunn pri Tehnološkom institutu Georgia.

Užasne posljedice

Mješavina bijelog fosfora i gume se pali pri kontaktu sa kisikom iz zraka. Stvara se plamen do 1.300 stepeni Celzijusa i prati ga gust, bijeli dim.

Dan Kaszeta sa instituta Royal United Services ističe kako je to razlog zašto je fosfor jedan od „najbržih načina stvaranja guste i efikasne dimne zavjese“, te dodaje kako je municija sa bijelim fosforom u „arsenalu većine većih armija tokom posljednjeg stoljeća“.

No, kada se koriste protiv civila, fosforne bombe mogu imati užasne posljedice.

„Bijeli fosfor može dovesti da ljudi izgore do kosti, pritaji se u tijelu i ponovo se upali kada se skinu zavoji. Otrovan za čovjeka, bijeli fosfor može ući duboko u krvotok kroz kožu i tako trovati bubrege, jetru i srce, te dovesti do zatajenja brojnih organa. Ljudi jednostavno umiru jer udišu bijeli fosfor“, navode iz Human Rights Watcha.

Isparenja nakon napada bijelim fosforom također nanose povrede i teške iritacije očiju.

„Izlaganje bijelom fosforu, također, može dovesti do facijalne paralize, napada i smrtonosnog poremećaja srčanog ritma“, dodaju iz HRW-a.

Vatre koje izazovu fosforne bombe ne mogu biti ugašene vodom, već samo zagušene sredstvima kao što je pijesak.

„Problem sa bijelim fosforom je to što stvara poseban dim tokom izgaranja. On gori sa velikom toplinom i jako ga je teško ugasiti“, objašnjava Kaszeta.

Ono što je posebno okrutno je to što se mješavina bijelog fosfora i gume iz bombi lijepi za kožu žrtava. Kada dođe u kontakt sa bijelim fosforom, osoba će pokušati zbaciti vatru, no zbog miješanja sa gumom, dolazi do lijepljenja za kožu i reakcija pogoršava stanje.

„Ako bijeli fosfor ostane u tijelu, može se zapaliti kada se ponovo izloži zraku, na primjer tokom primanja ljekarske pomoći. To je nevjerovatno zlobno i ciljano izaziva bolne opekotine“, ističe Kosal.

Liban, Irak, Gaza…

Bijeli fosfor izaziva opekotine trećeg stepena, nekada duboke do kosti. Žrtve napada će ili umrijeti sporom i bolnom smrću zbog opekotina ili udahnutog otrovnog isparenja. Preživjeli se bore sa teškim hendikepima i problemima cijelog života.

Da li je Rusija zaista koristila fosforne bombe trenutno ne može biti ni potvrđeno niti odbačeno. No, postoje razne fotografije i videosnimci koji navodno dokazuju njihovo korištenje. Jedan od snimaka je objavljen u martu,  objavio ga je ured tužitelja Krima i grada Sevastopolja Igora Ponočovnjija koji navodno pokazuje detonaciju fosforne bombe.

Dalje se navodi kako su ruske trupe koristile ovo oružje na istoku Ukrajine. Šef policije Oleksij Biločizki na Facebooku je objavio kako su ove bombe nedavno korištene u selu Pospana, 100 kilometara zapadno od Luganjska.

No, kako ističe Kosal, „trenutno nema načina potvrde“ takvih videa.

„Bijeli fosfor je često korišten u desecima, pa i stotinama sukoba modernog doba. Koristi se kao agens za stvaranje dima, no njegovo korištenje je smanjeno razvojem hemijskih dimnih sredstava kao što je Heksahloroetan“, kazao je Kaszeta.

Fosforne bombe je SAD koristio tokom rata u Iraku od 2003. do 2011. godine. Tokom rata sa Libanom 2006. i rata u Gazi 2009. godine, Izrael je bacao fosforne bombe kako bi pravio dimnu zavjesu.

„Fosforne bombe nisu zabranjene sve dok se koriste primarno za stvaranje dima. Suprotno urbanim legendama i folkloru, one nisu ‘hemijsko oružje’ jer ne rade kao otrovi. Stvaraju štetu toplinom i njihovo mjesto u međunarodnom zakonu je manje istaknuto u odnosu na hemijsko oružje. Korištenje zapaljive municije je regulirano drugačijim međunarodnim sporazumom – takozvanim Protokolom 3, no malo ga je država potpisalo ili ratificiralo“, ističe Kaszeta.