EU šalje dodatnih 500 miliona eura pomoći Ukrajini
Sigurnosna podrška bloka Kijevu povećana na 2,5 milijardi dolara od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara
- Ruske snage granatirale su Kramatorsk i Nikolajev.
- Predsjednica Evropske komisije otputovat će u Baku, gdje će pokušati osigurati značajniji uvoz prirodnog gasa iz Azerbejdžana.
- Szijjarto: Dogovoren novi paket sankcija EU-a Rusiji
- Ukrajinski predsjednik izdao je naloge za smjenu čelnika Službe državne sigurnosti i glavne tužiteljice.
- Ruske snage granatirale su ukrajinski grad Nikopolj u Dnjepropetrovskoj oblasti, na jugu Ukrajine.
U nastavku su najznačanije vijesti iz Ukrajine.
Peta tranša EU pomoći Ukrajini
Ministri vanjskih poslova Evropske unije odobrili su dodatnih 500 miliona eura (504 miliona dolara) sredstava EU-a za dostavu naoružanja Ukrajini, čime se sigurnosna podrška bloka Kijevu povećala na 2,5 milijardi dolara od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara.
“Na današnjem sastanku šefova diplomatija članica EU postignut je politički dogovor o petoj tranši vojne pomoći Ukrajini”, saopćila je švedska ministrica vanjskih poslova Ann Linde.
Novac bi trebao pomoći zajedničkoj kupovini EU-a opreme i potrepština za ukrajinsku vojsku, uključujući i naoružanje, za koje iz bloka navode da treba biti korišteno u odbrambene svrhe.
Evropski komesar: Počinioci ratnih zločina bit će procesuirani
Možda će trebati godine da se utvrdi odgovornost za počinioce ratnih zločina u Ukrajini, rekao je evropski komesar za pravdu Didier Reynders Reutersu, no, krivci bi trebali znati da će se prijetnja od progona nad njima nadvijati „zauvijek“.
SD i više od 40 evropskih država zajedno rade na prikupljanju dokaza potrebnih za procese u vezi zločina koje su ruske trupe počinile u Ukrajini.
„Možda će to trajati nekoliko sedmica, mjeseci, godina, a možda i decenija. No, to je jasna poruka ruskim vlastima, da će rizik od tih istraga, progona i suđenja lebdjeti nad njima do kraja života“, rekao je Reynders.
Szijjarto: Dogovoren novi paket sankcija EU-a Rusiji
Vijeće za vanjske poslove Evropske unije dogovorio je novi paket sankcija Rusiji, izjavio je ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Szijjarto na marginama sastanka Vijeća u Briselu.
Rekao je da su nove sankcije “u suštini ažuriranje ranijih pravila” i da ne sadrže nikakva ograničenja koja se tiču uvoza energenata, saopštilo je mađarsko ministarstvo vanjskih poslova, prenio je MTI.
Mađarska vlada nije narušila jedinstvo i nije bojkotovala sporazum iako smatra da zajednica treba težiti miru, rekao je on.
Paket ne uključuje sankcije koje se tiču ruske Gazprombanke, rekao je Szijjarto.
Erdogan: Ako Švedska i Finska ne ispune uslove, Turska će zamrznuti njihov prijem u NATO
Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan je rekao da će zamrznuti proces prijema Švedske i FInske u NATO ako dvije zemlje ne preoduzmu korake potrebne za ispunjavanje uslova Ankare.
“Ponavljam da ćemo zamrznuti njihov proces članstva u NATO, ako ne ispune uslove“, rekao je Erdogan nakon sastanka kabineta referirajući se na uslove memoranduma koje su nordijske zemlje potpisale s Turskom na samitu NATO-a prošlog mjeseca.
Ranije ovog mjeseca predstavnici 30 članica NATO-a potpisali su protokole o pridruživanju za Finsku i Švedsku nakon što su formalno pozvane da se pridruže vojnom savezu.
No, Turska je izrazila zabrinutosti zbog članstva kritizirajući zemlje da toleriraju pa čak i podržavaju grupe koja Ankara smatra terorističkim.
Sporazum dozvoljava zemljama da postanu članice NATO-a, ali od njih zahtijeva da poduzmu korake u vezi sa zabrinutostima Turske kada je u pitanju terorizam i ukinu embargo na oružje.
Google ponovo kažnjen u Rusiji, sada sa 374 miliona dolara
Moskovski sud kaznio je kompaniju Google sa više od 374 miliona dolara zbog “sistemskog propusta da ukloni zabranjene informacije”.
Roskomnadzor, Ruska služba za nadzor u oblasti komunikacija, informacionih tehnologija i medija poslala je 17 zahtjeva kompaniji Google da sa YouTube kanala ukloni sadržaj o sukobima u Ukrajini koji Moskva smatra neistinitim.
Google je više puta odbijao ukloniti te informacije, prenosi Reuters.
Rusija je krajem decembra 2021. godine kaznila Google sa 98,4 miliona dolara.
EU potpisao sporazum za Azerbejdžanom o povećanju isporuke plina
Evropska komisija potpisala je sa Azerbejdžanom sporazum o udvostručenju isporuke azerbejdžanskog prirodnog plina na najmanje 20 milijardi kubnih metara do 2027. godine.
„Danas otvaramo novo poglavlje naše energetske saradnje sa Azerbejdžanom, ključnim partnerom u našim naporima da se odmaknemo od ruskih fosilnih goriva“, rekla je predsjednica EK-a Ursula von der Leyen.
EU traži alternativne dobavljače zbog ruske invazije na Ukrajinu.
Azerbejdžan već povećava isporuke plina EU-u sa 8,1 u 2021. na 12 milijardi kubnih metara u 2022. godine, tvrdi Komisija.
Putin: Nemoguće odsjeći Rusiju od ostatka svijeta
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je nemoguće odsjeći Rusiju od ostatka svijeta, te da se ta zemlja mora fokusirati na razvoj sopstvene tehnologije i podršku brzorastućim kompanijama.
„Jasno, ne možemo se razvijati u izolaciji od ostatka svijeta, ali nećemo. U današnjem svijetu, ne mođete samo okružiti nešto u postaviti veliku ogradu, to nije moguće“, rekao je Putin.
Ruski lider dodao je da će Moskva prevazići „kolosalje“ probleme sa visokom tehnologijom s kojima se zemlja suočava zbog zapadnih sankcija.
„To je veliki izazov za našu državu. Potražit ćemo druga rješenja“, dodao je.
Heger: Pobjeda Ukrajine u interesu cijele Evrope
Slovački premijer Eduard Heger ocijenio je danas u Beču da je u interesu cijele Evrope pobjeda Ukrajine.
Heger, koji je doputovao u posjetu Beču rekao je da su važni jedinstvo i solidarnost na evropskom nivou, te poručio: „Na muci se poznaju prijatelji“.
On je kazao i da se Bratislava želi forsirati na nezavisnost od ruskog nuklearnog goriva, dok je austrijski kancelar Karl Nehammer rekao da drugačije misli o nuklearkama od slovačkog kolege, ali da susjedi, i kad se ne slažu oko nečega, treba razgovarati.
Nehammer je kazao i da je nezavisnost Austrije neoboriva, ali da će zemlja povećati odbrambeni budžet.
Kijev traži još oružja i veću finansijsku pomoć od Zapada
Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba pozvao je Evropsku uniju da pošalje još oružja Kijevu i da uvede dodatne sankcije Rusiji.
“Danas sam se obratio ministrima EU-a u Vijeću za vanjske poslove. Moja ključna poruka je: oružje Ukrajini, sankcije Rusiji i odgovornost za Rusiju – to su tri načina da se obnovi mir, poboljša sigurnost i zaštiti stabilnost u Evropi”, objavio je Kuleba na Twitteru.
Kako je rekao šef ukrajinske diplomatije, zahvalan je na 500 miliona eura vojne pomoći i pozvao na dodatnu biletaralnu vojnu pomoć.
Govoreći o dodatnim sankcijama Rusiji Kuleba je tražio da se uvede energetski embargo, ograniči cijena nafte i zabrane svi ruski televizijski kanali.
Također je rekao da ohrabruje države EU-a da podrže “Specijalni sud za zločin agresije na Ukrajinu”.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Timofij Milovanov rekao je da bi strani partneri trebali povećati finansijsku podršku Ukrajini kako bi pomogli zemlji da održi finansijsku stabilnost tokom rata sa Rusijom.
On je rekao da trenutni iznos kredita i druge pomoći nije dovoljan za finansiranje državnih potreba, koje su značajno porasle uporedo sa padom prihoda izazvanog ratom sa Rusijom.
Zelenski: Rusija već upotrijebila 3.000 raketa protiv Ukrajine
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je u ponedjeljak da je ruska vojska na Ukrajinu ispalila više od tri hiljade krstarećih projektila.
“Rusija je već upotrebila više od tri hiljade krstarećih raketa protiv Ukrajine. Nemoguće je izbrojati koliko je artiljerije i drugih projektila iskorišteno protiv naše zemlje i naroda. Ali svakako je moguće sve ruske ratne zločince privesti pravdi. Sve one koji su odgovorni za teror. Privesti ih za sve što se dešava 145 dana i više od osam godina. Bit će urađeno”, navodi se u poruci Zelenskog na Telegramu.
Reporter Al Jazeere: Istraga protiv Bakanova i Venediktove
Al Jazeerin reporter Alan Fisher je u javljanju iz Kijeva rekao da je ured predsjednika Volodimira Zelenskog izdao saopštenje u kojem se precizira da su šef ukrajinske obavještajne agencije Ivan Bakanov i generalna tužiteljica Irin Venediktova „suspendovani“, a ne otpušteni, kako je ranije javljeno.
„U toku je istraga i ako protiv njih bude konkretnih dokaza, predsjednik će ukrajinskom parlamentu predložiti da budu otpušteni“, rekao je Fisher.
Njemački general: Rusku vojsku ne treba potcijeniti
Načelnik Generalštaba njemačke vojske, general Alfons Mais, upozorava da ne treba potcijeniti rusku vojsku.
“Ovo je rat iscrpljivanja ljudstva i materijala u kojem se postavlja pitanje koliko dugo Ukrajina može izdržati. Ne govorim samo o materijalu, već i o ljudstvu”, podvukao je šef Bundeswehra u izjavi dnevniku Handelsblatt, prenio je Tanjug.
Ukazao je da je prva faza, napad na Kijev, bila katastrofa.
“Ipak, Rusiju ne treba potcjenjivati, jer armije koje su blizu poraza najbrže uče”, smatra njemački general.
Ambasador: Prijem Finske u NATO nije prijetnja za Rusiju
Zvanični prijem Finske u NATO ne predstavlja direktnu prijetnju za Rusiju, ali postoji zabrinutost u vezi sa razmeštanjem infrastrukture Alijanse i teškog naoružanja, izjavio je danas ruski ambasador u Finskoj Pavel Kuznjecov za TV kanal Rusija-24.
“Zvanični prijem Finske u NATO ne predstavlja ozbiljnu prijetnju za rusku sigurnost. Međutim, postoji zabrinutost da bi NATO mogao rasporediti svoje stalne vojne baze ili teško ofanzivno naoružanje i raketne odbrambene sisteme u Finskoj”, rekao je Kuznjecov, prenijela je agencija TASS.
U tom slučaju, kako je upozorio ruski ambasador, Rusija će morati preduzeti odgovarajuće mjere kao odgovor, kako bi osigurala svoju sigurnost.
Kineski ministar: Sve strane moraju naučiti lekcije iz ukrajinske krize
Sve strane moraju naučiti teške lekcije iz ukrajinske krize, izjavio je ministar vanjskih poslova Kine Wang Yi.
“Osim što je ozbiljno uticala na Evropu, ukrajinska kriza je proizvela negativan efekat prelivanja koji se širi svijetom. Radi dugoročnih interesa, sve strane treba da istraže izgradnju uravnotežene, efikasne i održive evropske sigurnosne arhitekture za postizanje trajnog mira i sigurnosti”, rekao je ministar vanjskih poslova Kine Wang Yi u telefonskom razgovoru s mađarskim kolegom Peterom Szijjartom.
Wang je također ponovio da “Kina nije strana u ukrajinskoj krizi”, misleći na kritike upućene Pekingu zbog njegovog odbijanja da direktno osudi ruski rat protiv Ukrajine.
“Nismo stajali ni na čijoj strani, niti ćemo doljevati ulje na vatru. Uvijek smo nepokolebljivo i istrajno promovisali mirovne pregovore”, rekao je on.
Šest mrtvih u granatiranju Torecka
Šest osoba poginulo je u ruskom granatiranju grada Torecka u istočnoj regiji Donjeck, prema državnoj Služni za hitne situacije.
Spasioci su u ruševinama dvospratne kuće pronašli tijela pet osoba, a jedna je preminula u bolnici, saopšteno je.
Rusija uporno poriče da namjerno gađa civilne objekte u Ukrajini.
Britanija: Rusija u Ukrajini koristila usluge grupe Wagner
Britanska vojna obavještajna služba saopćila je da je Rusija koristila rusku privatnu vojnu kompaniju Wagner, kako bi pojačala svoje snage na linijama fronta u Ukrajini.
“Wagner snižava standarde regrutovanja i zapošljava osuđenike i osobe koje su se ranije nalazile na raznim crnim listama, što potencijalno utječe na rusku vojnu efikasnost”, saopćilo je britansko Ministarstvo odbrane, prenio je Reuters.
Peskov: Sankcije su cijena koju Rusija i Iran plaćaju za suverenitet
Sankcije su cijena koju Rusija i Iran plaćaju za svoj suverenitet, izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
On je za državnu radio-televiziju Irana rekao da su Rusiji još od vremena Sovjetskog Saveza nametnuta ograničenja u raznim oblastima, čiji se ukupan broj vjerovatno meri hiljadama, prenosi RIA Novosti.
“Ali, vjerovatno je to cijena koju plaćaju i naša zemlja i Iran za svoju nezavisnost i suverenitet“, istakao je Peskov.
Kompanija H&M potpuno prekida poslovanje u Rusiji
Drugi najveći modni trgovački lanac, kompanija H&M, saoćio je da je odlučio potpuno prekinuti poslovanje u Rusiji, pridruživši se rastućoj listi stranih kompanija koje napuštaju tu zemlju.
Ovaj multinacionalni brend je suspendovao poslovne aktivnosti u Rusiji početkom marta, nakon napada Moskve na Ukrajinu. Rusija je bila šesto najveće tržište H&M-a, na kojem je kompanija povećavala broj prodavnica dok ih je na mnogim drugim tržištima smanjivala, prenosi Reuters.
“Nakon pažljivog razmatranja, ustanovili smo da je, s obzirom na trenutnu situaciju, nemoguće da nastavimo poslovanje u Rusiji”, saopćila je glavna izvršna direktorica Helena Helmersson.
Borrell: Ruska blokada ukrajinskog žita je ‘pitanje života ili smrti’
Pitanje izvoza žitarica iz Ukrajine je pitanje “života ili smrti” i nadamo sa da će ove sedmice biti postignut sporazum da se deblokira luka Odessa, rekao je visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku Josep Borrell.
“Životi desetina hiljada ljudi zavise od tog sporazuma oko kojeg se dogovaraju Rusija, Ukrajina, Turska i Ujedinjene nacije”, dodao je Borrell.
Šojgu: Prioritet uništenje ukrajinskog oružja dugog dometa
Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu izvršio je inspekciju ruske grupe Istok uključene u specijalnu operaciju u Ukrajini i naredio da prioritet bude uništavanje ukrajinskog raketnog i artiljerijskog naoružanja dugog dometa, kojima se granatira prostor Donbasa, saopćilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Šojgu je naredio komandantu grupe da prioritet bude uništavanje visokopreciznim oružjem ukrajinskih raketa i artiljerije dugog dometa, iz kojih se granatiraju stambena naselja u Donbasu i namerno pale polja sa žitom, kao i skladišta žita, prenosi RIA Novosti.
Lavrov: NATO instruktori na terenu kontroliraju vojsku Ukrajine
Instruktori NATO-a i osmatrači na višecevnim raketinim sistemima (MLRS) direktno na terenu kontroliraju dejstva ukrajinskih snaga, izjavio je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, prenosi Tanjug, pozivajući se na TASS.
“Instruktori NATO-a i posmatrači MLRS-a očigledno već kontrolišu dejstva Oružanih snaga Ukrajine i nacionalističkih bataljona direktno na terenu. Nadam se da među Evropljanima još ima odgovornih političara koji razumeju kakve posljedice to može da izazove”, naveo je Lavrov.
Šef ruske dipolomatije rekao je i da je uzaludan zahtjev njemačkog kancelara Olafa Scholza Moskvi da se dogovori sa Kijevom o garancijama teritorijalnog integriteta i suvereniteta za Ukrajinu.
Lavrov je objasnio da je takav dokument već postojao i da je riječ o “Minskom sporazumu”, koji je, prema njegovim riječima, propao uz pomoć Berlina i Pariza, koji su bili njegovi garanti, navodi TASS.
Ruski raketni udari na Kramatorsk i Nikolajev
Ruske snage raketirale su industrijsku zonu grada Kramatorska u Donjeckoj oblasti, saopćio je gradonačelnik Oleksandr Gončarenko.
On je na Facebooku napisao da su ispaljena četiri projektila, najvjerovatnije iz višecijevnih lansera raketa.
U napadu na Nikolajev oštećeni su prodavnica automobila i prodavnica poljoprivredne mehanizacije, saopćio je načelnik regionalne administracije Vitalij Kim.
Prema prvim infomacijama nema žrtava, prenosi Interfax Ukrajina.
Turbina za Sjeverni tok otpremljena iz Kanade za Njemačku
Siemensova turbina za plinovod Sjeverni tok 1 otpremljena je avionom za Njemačku iz pogona za održavanje u Kanadi, a očekuje se da će u Rusiju stići 24. jula, izvijestio je list Kommersant, pozivajući se na dobro obaviještene izvore.
Prvobitno je bilo planirano da remontirana turbina bude isporučena brodom, ali je plan u međuvremenu promijenjem i poslata je avionom.
Nakon dospijeća u Njemačku bit će otpremljena trajektom do Finske i isporučena Rusiji kopnenim putem, prenosi Tass.
Nakon brojnih zahteva Njemačke, Kanada je 9. jula odlučila vratiti popravljenu Siemensovu turbinu, koju je zadržala pozivajući se na sankcije uvedene Moskvi.
Evropska komisija je utvrdila da time neće biti prekršene sankcije Evropske unije, jer one ne obuhvataju opremu za transport plina.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopćio je kanadskom premijeru Justinu Trudeau da je za njegovu zemlju neprihvatljiva odluka Ottawe da vrati turbinu namijenjenu plinovodu Severni tok 1, jer smatra bi to moglo podstaći još kršenja sankcija Rusiji.
Čelnica Evropske komisije će u Azerbejdžanu razgovarati o uvozu plina
Predsjednica Evropske komisije Usrula von der Leyen otputovat će u Baku, gdje će pokušati osigurati značajniji uvoz prirodnog plina iz Azerbejdžana, dok Evropska unija nastoji smanjiti svoju ovisnost o ruskom plinu.
“S obzirom na to da Rusija svoje zalihe energenata uveliko koristi kao oružje, diversifikacija našeg uvoza energije je prioritet za EU. Predsjednica Von der Leyen i komesar za energetiku Kadri Simson bit će danas u Azerbejdžanu kako bi dodatno ojačali saradnju”, objavio je EK na Twitteru.
Prema nacrtu dokumenta od 14. jula, Evropska komisija je predložila zemljama EU-a sporazum sa Azerbejdžanom o povećanju uvoza prirodnog gasa i o proširenju gasovoda kako bi se to postiglo.
Jedna osoba ranjena u ruskom granatiranju Nikopolja
Ruske snage granatirale su noćas ukrajinski grad Nikopolj u Dnjepropetrovskoj oblasti na jugu Ukrajine, a ranjena je jedna osoba, saopćio je načelnik vojne uprave grada Jevgenij Jevtušenko.
On je na Telegramu napisao da se utvrđuju razmjere razaranja, prenosi Interfax Ukrajina.
Evropska unija razmatra pooštravanje sankcija Rusiji
Evropska unija razmatra pooštravanje sankcija Rusiji, pošto je Moskva optužena da koristi nuklearnu elektranu u Zaporožju koju je zauzela za skladištenje oružja i lansiranje projektila na okolne regije južne Ukrajine, saopćeno je iz Brisela.
“Moskva mora nastavi plaćati visoku cijenu za agresiju [na Ukrajinu]“, izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, opravdavajući predložene mjere.
Zelenski otpustio čelnika službe sigurnosti i glavnu tužiteljicu
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izdao je kasno u nedjelju naloge za smjenu čelnika ukrajinske Službe državne sigurnosti i glavne tužiteljice.
Naredbe za smjenu šefa ukraijnske službe sigurnosti Ivana Bakanova, prijatelja Zelenskog iz djetinjstva, i glavne tužiteljice Irine Venediktove, koja vodi napore za procesuiranje ruskih ratnih zločina u Ukrajini, objavljene su na službenoj stranici predsjednika, prenosi Reuters.
Zelenski je objavio da više od 60 zaposlenika njihovih službi radi protiv Ukrajine na teritoriju pod ruskom okupacijom te da je pokrenut 651 kazneni postupak za veleizdaju i kolaboraciju s Rusijom djelatnika tužilaštva, istražnih tijela i službi sigurnosti.
“Konkretno, više od 60 zaposlenika tužilaštva i Službe sigurnosti Ukrajine ostalo je na okupiranom području i radi protiv naše države”, rekao je.
Zelenski je rekao da takvi zločini nameću “vrlo ozbiljna pitanja” za smijenjene čelnike i dodao da će se “na svako od tih pitanja adekvatno odgovoriti”.