Ukrajina dobila američki lanser raketa M270, čeka sistem HIMARS

Ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov procjenjuje da bi rat mogao završiti do kraja godine.

SAD je prošlog mjeseca poslao Ukrajini raketni sistem srednjeg dometa HIMARS (AP)
  • Jutrošnjim napadom u Nikolajevu raketama su pogođene dvije univerzitetske zgrade.
  • Evropska unija je “pucala sebi u pluća” nepromišljenim ekonomskim sankcijama Rusiji, rekao je mađarski premijer Viktor Orban.
  • Projektili su tokom noći pogodili grad Harkov, oštetivši dva obrazovna objekta, saopštila je državna služba za vanredne situacije.
  • Ukrajinska regija Dnjepropetrovsk pretrpjela je “napetu noć uzbuna i granatiranja”, rekao je regionalni guverner.

U nastavku su najnovije informacije o ratu u Ukrajini:


Iran poriče da će poslati Rusiji dronove

Vlasti Irana odbacile su danas kao neosnovane tvrdnje američkih zvaničnika o slanju dronova u Rusiju za korištenje u ratu u Ukrajini.

Iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian telefonski je razgovarao s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom i tom prilikom je kazao da su tvrdnje američkog savjetnika za nacionalnu sigurnost Jakea Sullivana tokom bliskoistočne turneje predsjednika Joea Bidena neutemeljene i politički motivirane.

Bijela kuća je u ponedjeljak saopćila da vjeruje da se Iran sprema isporučiti Rusiji stotine bespilotnih letjelica, uključujući i dronove s oružjem, koje će ruske snage koristiti u ratu u Ukrajini.


Reznikov: Rat bi se mogao završiti do kraja godine

Ministar odbrane Ukrajine Oleksij Reznikov rekao je da bi se rat koji je Rusija započela u Ukrajini mogao završiti do kraja ove godine, ali i da to zahtijeva koordiniranu pomoć partnera i pojačan ekonomski pritisak na Rusiju.

“To je apsolutno moguće. Ovo mogu da kažem, iako sam po struci pravnik, ali komuniciram sa vojskom. Čak i sa vojne tačke gledišta, ovo je sasvim realan plan – oslobađanje naših teritorija”, kazao je Reznikov za BBC.

On je otkrio da ranije Zapad nije žurio da pomogne, jer je sumnjao u ukrajinsku odbranu i vjerovao u teze o “padu Kijeva za tri dana”.

“Smatrali su da ćemo završiti porazom, da ćemo Kijev predati za tri dana i zato nam nisu mnogo pomagali, samo su nas podržavali. Ali kada su vidjeli da je pobjeda Ukrajine apsolutno realan plan, želeli su postati saučesnici pobjede”, rekao je Reznikov.


Polovina zemalja članica NATO-a ratifikovala prijem Švedske i Finske

Švedska ministruca vanjskih poslova An Linde saopštila je da je polovina zemalja članica NATO-a ratifikovala protokol o pristupanju Švedske i Finske Sjevernoatlanskoj alijansi.

“Do danas, polovina zemalja članica NATO-a je ratifikovala protokol o pristupanju Švedske i Finske. Hvala vam za ratifikaciju”, navela je Linde.

Objavila je da su do sada Kanada, Danska, Island, Norveška, Velika Britanija, Estonija, Albanija, Poljska, Nemačka, Luksemburg, Holandija, Bugarska, Letonija, Slovačka i Hrvatska ratifikovale sporazum, a za ulazak u Alijansu potrebno je da svih 30 članica da zeleno svjetlo.


Reznikov: U Ukrajinu stigao američki lanser raketa M270

Ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov naveo je na Twitteru da je američki višjecevni lanser raketa M270 stigao u Ukrajinu, ali nije otkrio koja zemlja je dopremila to oružje Kijevu.

“M270 će na bojnom polju predstavljati dobro ‘društvo’ lakom višecjevnom bacaču raketa HIMARS”, istakao je Reznikov, aludirajući na američku donaciju za koju Ukrajina kaže da je korištena za gađanje ruskih skladišta municije i kasarni, prenio je Reuters.

Ukrajina je saopštila da je pogodila više od 30 ruskih “vojnih logističkih meta” prethodnih sedmica.

(Reuters)

Ukrajina čeka rakete s dometom do 300 kilometara

Ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov izjavio je da ukrajinska vojska čeka isporuku raketnih sistema velike mobilnosti (HIMARS), čiji domet dostiže i do 300 kilometara.

SAD je prošlog mjeseca poslao Ukrajini raketni sistem srednjeg dometa HIMARS.

Resorni ukrajinski ministar Reznikov rekao je da je uvjeren da će zapadni partneri obezbijediti i rakete za taj sistem.

Pohvalivši HIMARS sisteme zbog njihove preciznosti i dometa, Reznikov je kazao da bi takvi sistemi mogli biti ključni za desetkovanje neprijatelja u Donbasu.


Ukrajina: Oborena dva ruska aviona

U regiji Zaporožja ukrajinski borci iz Centra za specijalne operacije Službe sigurnosti Ukrajine i Oružanih snaga Ukrajine oborili su dva ruska aviona, saopćila je Služba sigurnosti Ukrajine, javlja dopisnik Ukrinforma

“U blizini naselja, kao što su Orihiv i Stepove, neprijatelj je pokušao napasti ukrajinske položaje sa dva aviona Su-25. Ali, naši lovci su djelovali unaprijed i precizno gađali neprijateljske avione prenosivim protuzračnim sistemom”,  navodi se u izvještaju.

Kao rezultat toga, jedan ruski avion je uništen, a drugi oštećen.


EU priprema sedmi paket sankcija protiv Rusije, zabrana uvoza ruskog zlata

Sedmi krug sankcija EU-a bit će usmjeren na zlato i pooštrit će pravila za prethodne pakete, a želi se olakšati uvoz ruske hrane i lijekova.

Očekuje se da će sankcije ciljati na uvoz ruskog zlata u EU i “zatvoriti izlazne rute” za aktere koji pokušavaju zaobići ranije sankcije, rekao je potpredsjednik Evropske komisije Maroš Šefčović.

EU traži načine da “uvede režim sankcija na zlato, koje je važna roba za izvoz iz Rusije” nakon najavljene zabrane uvoza ruskog zlata od strane članica G7 u junu, rekao je Šefčović.

Evropska unija već je uvela šest paketa sankcija protiv Rusije, a posljednja zabrana uključuje većinu uvoza ruske nafte.


SAD: Usvojen nacrt vojnog budžeta, milijarda dolara pomoći Ukrajini

Zastupnički dom Kongresa SAD-a usvojio je vojni budžet SAD za 2023. godinu, koji uključuje vojnu pomoć za Ukrajinu.

Dom je usvojio prijedlog sa 329 glasova, kojim se odobrava skoro 840 milijardi dolara vojnog budžeta za fiskalnu 2023. godinu, dok je 101 zastupnik glasao protiv prijedloga, javila je ukrajinska novinska agencija Ukrinform.

Posebnu verziju godišnje vojne potrošnje još treba razmotriti Senat i potom će obje varijante biti usklađene u konferencijskoj komisiji prije nego što prijedlog bude usvojen u oba doma.

Ukrajinska ambasadorica u SAD-u, Oksana Markarova, saopćila je u postu na Facebooku da će, sudeći po prijedlogu, milijarda dolara biti dodijeljena unutar Inicijative sigurnosne pomoći Ukrajini (USAI).


Zarobljeni Britanac umro u pritvoru

Paul Urey, Britanac kojeg su proruske snage zarobile u Ukrajini, preminuo je u pritvoru, objavilu su donjecki separatisti.

„Umro je 10. jula“, rekla je Darija Morozova, predstavnica samoproglašene republike Donjeck na Telegramu, te je dodala da je patio od dijabetesa.

Nevladine organizacije tvrde da je Urey bio humanitarac koji je radio kao volonter u U krajini, dok separatisti govore da je bio „profesionalni“ vojnik.


Izvještaj OSCE-a: Dokazi o ratnim zločinima protiv čovječnosti

Nasilje koje su ruske snage počinile u Ukrajini može se okarakterisati kao ratni zločin protiv čovječnosti, upozorava OSCE u najnovijem izvještaju.

Detaljno opisuju nasilne radnje ruskih snaga, dokumentirane više puta od početka rata u toj zemlji. Riječ je o: ubistvima, otmicama, silovanjima, masovnoj deportaciji civila – kvalificiranim kao široko rasprostranjeni i sistematski napad na civilno stanovništvo Ukrajine.

OSCE-ovi stručnjaci su tokom istrage boravili na teritoriji te zemlje, uključujući Irpinj i Buču, gdje su pronađene takozvane komore za mučenje.


U Nikolajevu projektilima pogođene univerzitetske zgrade

Ruske snage nastavljaju s bombardovanjem vojne, ali i civilne infrastukture u Ukrajini.

Jutrošnjim napadom u Nikolajevu raketama su pogođene dvije univerzitetske zgrade.

Devet projektila je ispaljeno u zračnim udarima, javlja regionalni guverner.

Nazvao je to napadom na obrazovanje, te pozvao univerzitete u svim demokratskim zemljama da ruske napade proglase terorističkim.

Al Jazeerin reporter Tamer al-Smadi izvještava iz Nikolajeva


Ruski nogometni klubovi bez Evrope

Ruski nogometni klubovi ove sezone neće moći sudjelovati u evropskim kupovima, presudio je u petak Sportski arbitražni sud (CAS) u Lausannei.

Rusi su se ranije žalili sportskom sudu na odluke UEFA-e i FIFA-e koje su suspendirale ruske ekipe i selekcije zbog rata u Ukrajini, no danas je sud potvrdio odluke vodećih nogometnih tijela.

Sportski arbitražni sud će u skoroj budućnosti odlučiti o žalbama ruskih saveza u ostalim sportovima, jer su mnogi slijedili primjer UEFA-e i FIFA-e i suspendirali takmičare iz Rusije zbog ruske invazije na Ukrajinu.


Latvija usvojila zakon o zabrani uvoza ruskog gasa

Latvijski parlament usvojio je amandmane na Zakon o energetici, kojima se od 1. januara 2023. godine zabranjuje uvoz ruskog prirodnog gasa u tu zemlju.

Zastupnici su također odobrili popis koji će regulisati sporazume sa drugim zemljama Evropske unije o načinu na koji će se zabrana sprovoditi, prenosi Tanjug pozivajući se na ruske medije.

Baltičke članice EU-a: Latvija, Estonija i Litvanija, prestale su uvoziti ruski gas u sklopu napora da smanje energetsku zavisnost od Moskve usljed sankcija Zapada. One su također odbile zahtjev Rusije za plaćanje prirodnog gasa u rubljama.


Nevladine organizacije: Veliki porast broja ukopa u ruskim područjima Ukrajine

Satelitske fotografije i snimci sa terena ukazuju na nagli porast broja ukopa u područjima Ukrajine pod ruskom kontrolom, otkrila je britanska nadzorna agencija.

Nevladin Centar za informacijsku otpornost (CIR) analizirao je slike ukopa u šest oblasti, od kojih su dvije ranije držale ruske snage, a ostale su još uvijek pod kontrolom Moskve u južnoj Ukrajini.

“Javno dostupni izvori mogu pružiti neviđen doseg iza linija fronta rata u Ukrajini i do područja okupiranih od strane ruskih snaga”, rekao je Benjamin Strick, direktor istrage u CIR-u.

U nedavno objavljenom izvještaju organizacije navodi se da je 1.141 nova grobnica viđena na satelitskim snimcima između 28. marta i 12. maja i još više od 1.700 između 12. maja i 29. juna.


Orban: Evropa je sankcijama Rusiji ‘pucala sebi u pluća’

Evropska unija je “pucala sebi u pluća” nepromišljenim ekonomskim sankcijama Rusiji, koje, ukoliko se ne povuku, rizikuju da unište evropsku ekonomiju, rekao je mađarski premijer.

“U početku sam mislio da smo samo sebi pucali u stopalo, ali sada je jasno da je evropska ekonomija pucala sebi u pluća i dahće za vazduhom”, rekao je Victor Orban, dugogodišnji kritičar sankcija u jednom radio-intervjuu.

Pročitajte više ovdje.

(Reuters)

Rusija zabranila medijsku organizaciju Bellingcat

Rusija je zabranila istraživačkoj medijskoj organizaciji Bellingcat i njegovom glavnom lokalnom partneru rad unutar zemlje, označivši ih sigurnosnim prijetnjama.

Bellingcat sa sjedištem u Holandiji razotkrio je vojnike koje podržava Rusija iza obaranja aviona Malaysian Airlinesa MH17 iznad istočne Ukrajine 2014. i razotkrio agente FSB-a poslane da otruju kritičara Kremlja Alekseja Navaljnog 2020.

Ruski glavni tužilac rekao je da aktivnosti Bellingcata i njihovog partnera The Insider “predstavljaju prijetnju… sigurnosti Ruske Federacije”.

Obe će biti dodane na popis “nepoželjnih” u Rusiji, što im zabranjuje rad u Rusiji i čini saradnju s njima nezakonitom za ruske organizacije i pojedince, rekao je u izjavi.


Velika Britanija: Bahmut sljedeći cilj Rusije nakon Siverska

Ruske snage nastavljaju polako napredovati na zapad od grada Lisičansk u oblasti Lugansk prema Siversku u Donjecku, saopštilo je ministarstvo odbrane Ujedinjenog Kraljevstva.

Vojnici su koristili “granatiranje i istražne napade” kako bi pomogli napredovanje i otvorili put prema gradovima Slavjansk i Kramatorsk, saopštilo je ministarstvo na svom najnovijem obavještajnom brifingu.

Britanska odbrana je takođe rekla da tvrdnje ruskih i proruskih separatista da su njihove snage ušle u predgrađe Siverska nisu potvrđene, ali će Bahmut vjerovatno biti sljedeći cilj kada Siversk bude osiguran.

“Rusija se i dalje suočava s optužbama da nasilno deportuje Ukrajince; u mnogim slučajevima Ukrajinci su navodno maltretirani u filtracionim kampovima koje je uspostavila Rusija”, dodalo je ministarstvo.


Guverner: Rusija granatirala Dnjepropetrovsk

Ukrajinska regija Dnjepropetrovsk pretrpjela je “napetu noć uzbuna i granatiranja”, rekao je regionalni guverner.

Valentin Rezničenko izvijestio je da su ruske snage napale tri okruga u regiji “različitim oružjem”, dodajući da se podaci o žrtvama razjašnjavaju.

Požar je izbio u okrugu Nikopolj na rijeci Dnjepar i “na mjestu granatiranja pronađene su krhotine ‘Grada’ [raketa] i fosforno streljivo”, rekao je.

Okrug Krivorizka granatiran je “bačvastom artiljerijom”, rekao je Rezničenko, dok je jedna raketa pogodila školu u okrugu Sinelniki uzrokujući “ozbiljna razaranja”.


Hitne službe: Projektili pogodili Harkov

Rakete su tokom noći pogodile grad Harkov, oštetivši dva obrazovna objekta, saopštila je državna služba za vanredne situacije.

Jedna od projektila pogodila je školsko dvorište i oštetila dio zgrade.

(Nacho Doce/Harkov)

Granatiranje se također dogodilo širom šire regije Harkov, saopštio je odjel.

U gradu Čuhujevu su morala biti ugašena dva požara, od kojih je jedan bio u stambenoj zoni. Služba hitne pomoći saopštila je da nema povrijeđenih.


Sjeverna Koreja: Ukrajina ne može govoriti o suverenitetu dok pomaže američkim sankcijama

Ministarstvo vanjskih poslova Sjeverne Koreje kaže da Ukrajina nema pravo pokretati pitanja suvereniteta nakon što se pridružila “nepravednim, nezakonitim” akcijama Sjedinjenih Američkih Država koje su narušile suverenitet Pjongjanga.

Sjevernokorejski državni mediji objavili su saopštenje ministarstva nakon što su formalno priznali dvije samoproglašene republike u istočnoj Ukrajini koje Rusija podržava kao nezavisne države. Ukrajina je nakon tog poteza prekinula odnose sa Sjevernom Korejom, nazvavši to pokušajem podrivanja njenog suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

Ali, ministarstvo vanjskih poslova ove izolovane zemlje branilo je tu odluku, rekavši da je Ukrajina već pomogla akcije pod vodstvom SAD-a, uključujući sankcije zbog programa naoružanja Sjeverne Koreje.

“Ukrajina nema pravo da postavlja pitanje ili osporava naše legitimno vršenje suvereniteta nakon što je počinila čin kojem ozbiljno nedostaje pravičnosti i pravde među narodima tako što se aktivno pridružila nepravednoj i nezakonitoj neprijateljskoj politici SAD-a u prošlosti”, saopštilo je ministarstvo.


MMF: Očekuje se da Ukrajina nastaviti plaćati dug

Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje da Ukrajina nastavi da servisira svoj vanjski dug, rekao je glasnogovornik MMF-a, dok rastu spekulacije da bi Kijev mogao ne otplatiti svoj dug dok se borba protiv ruske invazije nastavlja.

U ovom trenutku Ukrajina servisira svoj dug na uredan način, rekao je portparol MMF-a Gerry Rice na planiranom brifingu za novinare. “Očekivali bismo da se to nastavi.”

On je rekao da Fond vidi finansiranje bespovratnih sredstava međunarodne zajednice kao prioritet za trenutni i kratkoročni period, jer bi “to omogućilo ukrajinskoj vladi da ostane operativna bez dodatnog zaduživanja”.

Ukrajinska državna gasna kompanija Naftogaz zatražila je ranije ove sedmice od svojih međunarodnih kreditora da dozvole dvogodišnje odlaganje otplate duga, podižući šanse da bi isto moglo uslijeditri i sa državnim dugom zemlje. Povjerioci su u četvrtak pozvani da odbiju zahtjev kompanije.


Kanadska ministrica: Ruske tehnokrate su takođe odgovorne za ‘ratne zločine’

Kanadska ministrica finansija rekla je ruskim zvaničnicima na sastanku G20 da ih smatra lično odgovornim za “ratne zločine” počinjene tokom ruskog rata u Ukrajini, rekao je zapadni zvaničnik Reutersu.

Chrystia Freeland se direktno obratila ruskoj delegaciji koja je učestvovala na sastanku na Baliju, rekavši im: “Ne čine samo generali ratne zločine, ekonomske tehnokrate su ti koji dozvoljavaju da se rat dogodi i nastavi”, prenio je zvaničnik.

Freeland, čiji su djed i baka po majci rođeni u Ukrajini, rekla je na otvaranju samita G20 da je rat “najveća prijetnja globalnoj ekonomiji u ovom trenutku”.


Njemačka izdvaja još 2,4 milijarde eura za ukrajinske izbjeglice

Njemačka ove godine izdvaja dodatnih 2,4 milijarde eura za pokrivanje finansijskih troškova zbrinjavanja ukrajinskih izbjeglica u zemlji, rekao je ministar rada, a prenosi novinska grupa RND.

Hubertus Heil je rekao da je oko 800.000 ljudi iz Ukrajine do sada potražilo utočište u Njemačkoj, od kojih je 30 posto mlađe od 14 godina.

Njemački biro rada prošlog mjeseca je izvijestio o rastućem broju nezaposlenih jer se ukrajinske izbjeglice prijavljuju u ured u potrazi za poslom.

Oko 360.000 Ukrajinaca se do sada registrovalo u njemačkom sistemu socijalne skrbi, od kojih je 260.000 zapošljivih osoba koje traže posao, rekao je Heil, dodajući da je “sada pitanje stavljanja ovih na posao”.


Zvaničnici: Hotel, škole oštećene u Nikolajevu

Ukrajinske službe za hitne slučajeve objavile su video na kojem se vidi velika šteta na zgradi hotela u lučkom gradu Nikolajevu nakon zračnog napada u četvrtak.

Novinska agencija Reuters uspjela je provjeriti lokaciju video snimka prema zgradama i znakovima koji se podudaraju u prikazu ulice i slikama u zapisu.

Vatrogasci su se borili sa onim što je preostalo od plamena i probijali hrpe ruševina.

Gradonačelnik Nikolajeva Oleksander Senkevič također je objavio fotografije lokalnih škola oštećenih eksplozijama.

(Screenshot iz videa/Reuters)

Brazilski predsjednik kaže da zna kako da riješi rat

Brazilski predsjednik je rekao da zna kako bi se rat između Rusije i Ukrajine mogao “riješiti” i da će svoje prijedloge iznijeti Zelenskom, s kojim bi trebao imati telefonski sastanak 18. jula.

“Reći ću mu svoje mišljenje, šta mislim. … Znam kako se to može riješiti. Ali neću nikome reći”, rekao je Jair Bolsonaro novinarima tokom posjete sjeveroistočnoj državi Maranhao.

Ipak, Bolsonaro je sugerisao da bi rat u Ukrajini mogao završiti kao što je bio onaj između Argentine i Ujedinjenog Kraljevstva 1982. godine, ne iznoseći više detalja.

Argentina i Velika Britanija vodile su kratak sukob 1982. oko suvereniteta Foklandskih ostrva u južnom Atlantiku, poznatih u Argentini kao Malvini. Počelo je u aprilu te godine kada su se argentinske trupe iskrcale na ostrva pod kontrolom Ujedinjenog Kraljevstva, a Ujedinjeno Kraljevstvo je poslalo pomorsku operativnu grupu da ih povrati. Loše opremljene argentinske trupe nisu imale velike šanse i Argentina se predala dva mjeseca kasnije.


Yellen osudila ruske zvaničnike zbog kontinuirane podrške Putinu

Ministrica finansija Sjedinjenih Američkih Država Janet Yellen osudila je “brutalni i nepravedni rat” Rusije u Ukrajini i rekla da ruski finansijski zvaničnici koji učestvuju na sastanku G20 na Baliju u Indoneziji dijele odgovornost za “užasne posljedice” rata.

Yellen je, govoreći na otvaranju skupa ministara finansija i centralnih bankara Grupe 20, pozdravila ukrajinskog ministra finansija Sergeja Marčenka i okrivila za negativne posljedice rata “isključivo” Rusiju, saopštio je zvaničnik američkog Ministarstva finansija.

Zamjenik ruskog ministra finansija Timur Maksimov bio je na Baliju na sastancima, dok je ministar finansija Anton Siluanov virtuelno učestvovao kada je Yellen govorila, rekao je izvor upoznat s tim.

“Dijelite odgovornost za nevine izgubljene živote i tekući ljudski i ekonomski danak koji rat uzrokuje širom svijeta”, rekla je ona obraćajući se ruskim zvaničnicima.

Izvor: Al Jazeera