Macron: Putin je napravio historijsku i najveću grešku
Jedna je stvar zatvoriti se u izolaciju, a izaći iz nje je teško, rekao je francuski predsjednik komentirajući 100 dana ruske invazije na Ukrajinu.
- Velika Britanija: Rusija u 100 dana invazije na Ukrajinu nije postigla ciljeve
- Moskva ocijenila da je u 100 dana postigla ‘neke rezultate’ u Ukrajini
- Volodimir Zelenski: Situacija je najteža u Sjeverodonjecku
- NATO: Pozabavit ćemo se pitanjima koja muče Tursku
- Jens Stoltenberg: NATO neće diktirati Ukrajini kako da pregovara
- Marija Zaharova: Za ograničenje ruskim medijima slijede kontramjere
- Ukrajinski operator tvrdi da neće ugasiti nuklearku pod ruskom kontrolom
Više najnovijih vijesti u nastavku:
Macron: Putin je napadom na Ukrajinu napravio historijsku i najveću grešku
Francuski predsjednik Emmanuel Macron ocijenio je u petak da je njegov ruski kolega Vladimir Putin napravio “historijsku i najveću grešku” kada je napao Ukrajinu, zbog čega je danas “izoliran”.
“Mislim, i to sam mu rekao, da je napravio historijsku i najveću grešku prema svom narodu, prema sebi i prema historiji”, rekao je Macron stotog dana rata, u razgovoru za francuski regionalni medij, prenio je AFP.
“Mislim da je izoliran. Jedna je stvar zatvoriti se u izolaciju, a izaći iz nje je teško”, istaknuo je Macron.
Francuski predsjednik je ponovio da “Rusiju ne treba ponižavati” – što je loše primljeno na istoku Evrope – “kako bismo joj, čim borbe prestanu, mogli diplomatskim putem omogućiti izlazak” iz te situacije.
Gajdaj: Vratili smo 20 posto Sjeverodonjecka
Ukrajinske snage su vratile oko 20 posto Sjeverodonjecka tokom borbi sa Rusijom, izjavio je večeras šef istočnog regiona Lugansk Serhij Gajdaj.
“Dok je situacija ranije bila teška, a ruske snage su držale 70 posto teritorije grada, sada smo ih odbili nazad za 20 posto”, kazao je Gajdaj za državnu televiziju, prenio je Reuters.
Gajdaj je dodao da su Rusi granatirali ukrajinske pozicije satima i onda su napredovali samo da bi bili vraćeni nazad uz pomoć ukrajinskih boraca koji nisu povrijeđeni.
“Ali ovog puta naši vojnici napreduju korak po korak, jer sa artiljerijom, avionima, minobacačima, prosto uništavaju sve pred sobom”, istakao je Gajdaj.
Kada ukrajinska vojska bude dobila dalekometno oružje ruske trupe će biti daleko od ukrajinskih položaja, dodao je.
“A onda, vjerujte mi, ruska pješadija će moći samo bježati”, dodao je.
Putin: Kratkovida politika Zapada dovela do energetske krize
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je “kratkovida politika evropskih zemalja dovela do krize u energetskom sektoru”.
On je napomenuo da je cjelokupna situacija na Zapadu dovela do nedovoljnog ulaganja u energetski sektor, kao i da su cijene porasle, prenela je agencija RIA Novosti.
“Vidimo, također, pokušaje da se odgovornost za ono što se dešava na tržištu hrane prebaci na Rusiju, ali ovde se radi o zamjeni teza”, rekao je Putin.
Putin je sankcije Moskvi nazvao “kratkovidom, glupom i pogrešnom politikom koja vodi u slijepu ulicu”.
Dva novinara Reuters ranjena kod Sjeverodonjecka, vozač mrtav
Dva novinara Reutersa ranjena su u granatiranju kod Sjeverodonjecka na istoku zemlje, a njihov vozač je poginuo, potvrdio je za CNN glasnogovornik britanske agencije.
Prethodno je izvor iz Reutersa za agenciju Tass rekao da su dva novinara te agencije ranjena kada je ukrajinska vojska granatirala put i pogodila automobil u kojem su se oni nalazili.
“Mali dijelić šrapnela koji je pogodio Aleksandrovu nogu otklonjen je i on može da hoda, a Pavelu je polomljena ruka”, rekao je izvor i dodao da se oba novinara nalaze u bolnici u gradu Rubežnoje.
Glasnogovornik Reutersa precizirao je za CNN da su ranjeni novinari bili u vozilu koje su im osigurali proruski separatisti i da ih je vozila osoba koju su zadužile proruske snage.
“Reuters izražava najdublje saučešće porodici poginulog vozača”, rekao je.
Rusija zabranila ulazak u zemlju 41 kanadskom državljaninu
Ruske vlasti zabranule su ulazak za 41 kanadskog državljanina, kao odgovor na sankcije koje je Kanada uvela Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu.
Ta zabrana se odnosi na “lidere organizacija koje podržavaju ultranacionalističke snage u Ukrajini, kao i na visoke vojne zvaničnike” i predstavlja odgovor na nove “antiruske sankcije”, saopštila je ruska diplomatija, prenijela je Beta, pozivajući se na AFP.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. februara, kanadske vlasti su uvele sankcije protiv više od 1.050 pojedinaca i entiteta u Rusiji, Ukrajini i Belorusiji.
Kanadske vlasti su nedavno na spisak dodale 21 Rusa, koji su bliski ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i četiri finansijske institucije i banke.
Francuski volonter poginuo u Ukrajini
Francuski državljanin koji se dobrovoljno prijavio za ukrajinsku vojsku, ubijen je u borbi, objavila je glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Francuske.
„Primili smo tužne vijesti da je Francuz fatalno povrijeđen u borbi u Ukrajini“, rekla je u saopštenju.
Marriott obustavlja poslovanje u Rusiji
Hotelski lanac Marriott International tvrdi da će obustaviti poslovanje u Rusiji, nakon skoro 25 godina u toj zemlji.
Ranije, Marriott je 10. marta objavio da će neće otvarati nove hotele i nastaviti investirati u Rusiiji.
EU uveo nove sankcije Bjelorusiji, na listi i Bogoljub Karić
Evropska unija donijela je odluku o novim sankcijama Bjelorusiji uz obrazloženje da je izvršila pritisak na civilno društvo i opoziciju.
U saopćenju Evropskog vijeća navedeno je da će restriktivne mjere biti primijenjene na 12 pojedinaca i osam organizacija zbog “ugnjetavanja i kršenja ljudskih prava unutar zemlje”.
Među onima koji se nalaze na popisu sankcija su dužnosnici bjeloruske vlade, poduzetnici i njihove porodice, članovi pravosuđa i televizijske ličnosti.
Na popisu je i srbijanski poduzetnik Bogoljub Karić, zbog odnosa s Aleksandrom Lukašenkom i njegovom porodicom, piše Anadolija.
Među pravnim licima koje će biti sankcionirane su kompanija Belaruskali, izvozna podružnica ove kompanije Belarus Potash Co., državna televizija i radio Belteleradio, kao i preduzeća za proizvodnju duhanskih proizvoda i vozila javnog prevoza.
Rusija: U junu 6,3 milijarde dolara od izvoza nafte i prirodnog plina
Rusija je u petak saopštila da očekuje da će u junu zaraditi dodatnih 393 milijarde rubalja (blizu 6,3 milijarde dolara) od izvoza nafte i prirodnog plina.
Rusija će zaraditi ukupno 656,6 milijardi rubalja (oko 10,7 milijardi dolara) od izvoza nafte i plina u maju i junu, navodi se u saopštenju Ministarstva finansija, prenijela je Anadolija.
Ministarstvo je također ponovilo da ove godine neće poslovati na deviznom tržištu zbog privremene suspenzije budžetskih pravila.
Moskva ocijenila da je u 100 dana postigla ‘neke rezultate’ u Ukrajini
Kremlj je u petak ocijenio da je ispunio “neke” od svojih ciljeva nakon 100 dana ofenzive u Ukrajini, istaknuvši da su “oslobođena” “mnoga naselja”, što je stanovništvu omogućilo povratak “mirnom životu”.
“Taj pothvat nastavit će se sve dok svi ciljevi posebne vojne operacije ne budu ispunjeni”, rekao je novinarima glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov, piše AFP.
“Kad je riječ o sigurnosti (stanovnika Donabasa), u toku su mjere, neki rezultati su postignuti”, ocijenio je Peskov.
Po njegovim riječima, “oslobođeno je mnogo naselja od pronacističkih oružanih snaga Ukrajine, kao i nacionalističkih elemenata”.
Zelenski u povodu 100. dana ruske invazije: ‘Pobjeda će biti naša’
“Pobjeda će biti naša”, poručio je u petak ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u kratkoj video poruci objavljenoj na Instagramu, u povodu 100. dana ruske invazije na njegovu zemlju.
“Predstavnici države su ovdje, braneći Ukrajinu već 100 dana”, rekao je u poruci od 36 sekundi, stojeći ispred zgrade predsjedničkog ureda u Kijevu, pored premijera Denisa Šmigala i predsjednika kluba zastupnika stranke Sluga naroda, Davida Arahamije.
Video poruka objavljena je u povodu 100. dana ruske invazije i podsjeća na drugu poruku koju je Zelenski snimio 25. februara, dan nakon upada ruskih snaga u Ukrajinu, na istom mjestu i s istim saradnicima, kako bi Ukrajincima ulio povjerenje.
“Svi smo ovdje, naši vojnici su ovdje, građani, društvo, svi smo ovdje u odbrani naše nezavisnosti, naše države”, rekao je tada Zelenski.
Medvedev za Al Jazeeru: Sve manje šanse da se sukob riješi pregovorima
Zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Ruske Federacije Dmitrij Medvedev izjavio je da odluka Washingtona da Kijevu isporuči raketne bacače dugog dometa prijeti ruskoj sigurnosti.
Medvedev je rekao, u ekskluzivnom intervjuu za Al Jazeeru koji će naknadno biti emitiran, da Rusija, u slučaju da ove rakete pogode rusku teritoriju, neće imati drugog izbora nego da gađa centre odlučivanja u Ukrajini.
Dodao je da je Moskva primijetila promjenu raspoloženja u Washingtonu, koji je prvobitno naglasio da neće Kijev opskrbljivati dalekometnim raketnim bacačima. Taj stav je zatim promijenjen i potvrđeno je da će određene vrste tog oružja biti poslane. Napominje da to oružje, iako nije dalekometno, ipak predstavlja prijetnju Rusiji.
Zaharova: Za ograničenje ruskim medijima slijede kontramjere
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je danas da će pozvati šefove američkih medija u Moskvi na sastanak sljedećeg ponedeljka kako bi ih obavijestilo o mogućim oštrim kontramjerama na ograničenja ruskim medijima u SAD-u.
„Ako se rad ruskih medija, operatera i novinara ne normalizuje u Sjedinjenim Američkim Državama neizbježno će uslijediti najstrožije mjere“, poručila je portparolka ministarstva Marija Zaharova, prenosi TASS.
SAD je u okviru sankcija Moskvi kaznio i medije pod kontrolom Kremlja, a tri ruske televizijske mreže koje je SAD sankcioniso u maju su Prvi kanal Rusije, Televizijska stanica Rusija-1 i NTV.
Prema riječima zvaničnika, ove televizije su zajedno, samo u toku prošle godine, prihodovale više od 300 miliona dolara od oglašavanja u zapadnim zemljama.
UN: Rat u Ukrajini neće imati pobjednika
Rat u Ukrajini “neće imati pobjednika”, ocijenio je u petak koordinator UN-a u zemlji, 100. dana ruske invazije.
“Ovaj rat nema i neće imati pobjednika”, ustvrdio je Amin Awad u saopćenju.
“Trebamo mir. Rat mora prestati”, dodao je, u trenutku kada su pregovori između Kijeva i Moskve na mrtvoj točki već sedmicama.
Awad je izrazio zabrinutost zbog “velike cijene” koju plaća civilno stanovništvo, upozorivši na “uništenje, razaranja u gradovima i selima”, kao i na “izgubljene živote, kuće, radna mjesta i perspektive”.
Zaharova: Lavrov 6. i 7. juna u Srbiji
Portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova izjavila je danas da će ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov posjetiti Srbiju 6. i 7. juna i razgovarati sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem, prenosi RIA Novosti.
Kijev: Ukrajina ne planira napasti Rusiju američkim raketama
Ukrajina ne planira koristiti višestruke raketne sisteme koje je dobila od SAD-a kako bi napadala ciljeve u Rusiji, rekao je u petak savjetnik predsjednika Mihajlo Podoljak.
“Ukrajina vodi obrambeni rat i ne planira koristiti MLRS za napade na objekte u Rusiji”, rekao je Podoljak u objavi na Twitteru. “Naši partneri znaju gdje se koristi njihovo oružje.”
Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je u srijedu da je Ukrajina obećala Sjedinjenim Američkim Državama da neće koristiti napredne američke raketne sisteme da napada ruski teritorij.
Predsjednik SAD-a Joe Biden pristao je Ukrajini poslati precizne raketne sisteme velikog dometa u sklopu 700 miliona dolara vrijednog paketa vojne pomoći.
„Ukrajinci su nam dali garancije da neće koristiti te sisteme za ciljeve unutar ruskog teritorija“, rekao je Blinken. „Postoji snažno povjerenje između Ukrajine i SAD-a, kao i između drugih saveznika i partnera“.
Britanija: Rusija u 100 dana invazije na Ukrajinu nije postigla ciljeve
Britansko ministarstvo odbrane objavilo je na stoti dan ruske invazije na Ukrajinu da Moskva nije uspjela postići svoje početne ciljeve da zauzme Kijev i ukrajinske centre vlasti, ali da je postigla taktički uspjeh u Donbasu.
“S obzirom na ruski prvobitni plan, ni jedan od strateških ciljeva nije postignut”, napisalo je britansko ministarstvo na Twitteru.
No ministarstvo je navelo da je postignut taktički uspjeh u istočnoj regiji Donbasu te kontrola više od 90 posto Luganske oblasti.
Rusija je blizu toga da zauzme cijeli Lugansk, jednu od dvije ukrajinske regije koje čine pojas zemlje zvan Donbas.
U strateški važnom gradu Sjeverodonecku u regiji Luhansk, ukrajinska je vojska objavila da je tokom noći uspjela održati položaje.
“Borbe se nastavljaju u središtu Sjeverodonecka”, saopćio je u izvještaju glavni štab ukrajinske vojske. U izvještaju se dodaje da ruske snage i dalje granatiraju ukrajinske položaje u gradu i u predgrađima Borivsku i Ustinivki te gradu Lisičansku.
Ruski pokušaji odsijecanja Sjeverodonecka od opskrbnih linija dalje na zapadu napadom na područje oko Bahmuta također su bili neuspješni, stoji u ukrajinskom izvještaju.
U 100 dana u Lugansku uništeno oko 70 škola, 33 bolnice i 237 klinika
U 100 dana ruske invazije oštećeno je više od 400 km cesta, a uništeno je gotovo 70 škola i 50 dječjih vrtića u regiji Lugansk, rekao je guverner.
Sergei Haidai je rekao da cijena koju je regija platila uključuje “33 bolnice i 237 ruralnih ambulanti opremljenih najnovijom medicinskom opremom”.
“Danas je sve to uništeno neprijateljskom topništvom”, rekao je Haidai.
Zelenski: Situacija je najteža u Sjeverodonjecku
Ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski kaže da je situacija u Sjeverodonjecku “trenutno najteža”, kao i u gradovima i selima u blizini.
“Lisičansk, Bakhmut i drugi. Mnogi gradovi suočeni su sa snažnim ruskim napadom”, rekao je u svom noćnom video obraćanju naciji.
Zelenski je rekao da Kremlj mobilizira ljude s područja Donbasa koje je već bilo pod njihovom kontrolom i šalje ih u borbu u prvoj liniji napada, a ruske trupe dolaze iza njih.
“Što rat duže traje, Rusija će i dalje upisivati podle, sramotne i cinične stvari u svoju historiju”, dodao je.
NATO: Pozabavit ćemo se pitanjima koja muče Tursku
NATO će se posvetiti pitanjima koja muče Tursku u vezi sa zahtjevima Švedske i Finske za članstvo u Alijansi, rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, prenosi agencija Anadolija.
“Kada saveznik Turska iznese zabrinutost onda moramo učiniti ono što uvijek radimo u NATO-u, a to je da sjednemo, bavimo se tim pitanjima i onda pronađemo jedinstven put naprijed”, rekao je Stoltenberg novinarima u Bijeloj kući nakon sastanka sa američkim predsjednikom Joeom Bidenom.
Stoltenberg je dodao da su u bliskom kontaktu sa zvaničnicima Turske.
“Upravo to radimo sada. U bliskom smo kontaktu sa Ankarom, sa tamošnjim političkim rukovodstvom. Razgovarao sam sa predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom i također sam u veoma bliskom kontaktu sa Švedskom i Finskom”, istakao je Stoltenberg.
Rekao je da će sazvati sastanak sa visokorangiranim zvaničnicima Turske, Finske i Švedske uoči samita NATO-a 28. juna.
Osim toga, rekao je da Tursku treba posmatrati kao “važnog saveznika”, za kojeg je rekao da “doprinosi sigurnosti na mnogo različitih načina”.
Stoltenberg: NATO neće diktirati Ukrajini kako da pregovara
NATO neće diktirati Ukrajini na koje uslove treba pristati u pregovorima sa Rusijom, rekao je generalni sekretar Sjevernoatlanske alijanse Jens Stoltenberg.
“Vjerujem političkom rukovodstvu u Ukrajini, ono treba donijeti teške odluke. Mi ne trebamo odlučivati ili imati čvrsto mišljenje o tome šta Ukrajinci treba da prihvate, a šta ne. Trebamo im pomoći da ostvare svoje pravo na samoodbranu”, rekao je Stoltenberg u Washingtonu poslije razgovora sa američkim predsjednikom Joeom Bidenom, prenijela je agencija RIA Novosti.
Prema riječima generalnog sekretara, sukobi se uvijek završavaju za pregovaračkim stolom.
“Ipak, ono što se dešava za pregovaračkim stolom u velikoj mjeri zavisi od situacije na terenu, na bojnom polju. Mora pomoći Ukrajincima kako bi postigli što bolji rezultat u ovom sukobu”, poručio je on.
Ukrajinski operator tvrdi da neće ugasiti nuklearku pod ruskom kontrolom
Energoatom, ukrajinski državni operator nuklearne elektrane demantirao je da bi mogao ugasiti veliku nuklearku koja se nalazi na području pod ruskom okupacijom ako Kijev više ne bude mogao upravljati njome.
Postrojenje u Zaporižju na jugoistoku Ukrajine najveća je nuklearna elektrana u Evropi. Ruske su ju snage preuzele, no ukrajinski stručnjaci još uvijek njome upravljaju.
Interfaks je prenio izjavu savjetnika ukrajinskoga predsjednika koji je kazao da će se postrojenje zatvoriti ako Kijev izgubi svu kontrolu nad njime.
No Energoatom je rekao da se nuklearka “ne može ugasiti iz tehničkih, sigurnosnih, ekonomskih i političkih razloga”.
Ukrajinski državni operator prošle je sedmice odbacio prijedlog ruskoga dužnosnika da bi elektrana mogla opskrbljivati Rusiju, kazavši da je to “fizički nemoguće”.