Bjesni borba za Lisičansk: Ruska vojska pokušava okružiti ukrajinsku
Ruske snage postepeno napreduju u ofanzivi s ciljem zauzimanja grada, tvrdi britansko Ministarstvo odbrane.
- Ruski zvaničnici saopćili su da su njihove snage uhapsile gradonačelnika Hersona Igora Kolihajeva
- Britansko Ministarstvo odbrane: Ruske snage postepeno napreduju u ofanzivi s ciljem zauzimanja Lisičanska
- Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda: Grupa zemalja traži istragu o Kremenčuku
- Vladimir Putin želi poboljšati odnose s talibanima u Afganistanu
- Volodimir Zelenski pozvao na akciju u obraćanju UN-u, Rusija kaže da je to ‘PR kampanja’
Više najnovijih vijesti u nastavku:
Britanija šalje 1.000 vojnika u istočnu Evropu
Britanski premijer Boris Johnson izjavio je na marginama samita NATO-a u Madridu da će Ujedinjeno Kraljevstvo poslati još 1.000 vojnika u zemlje istočne Evrope kao odbrambenu pomoć, posebno u Estoniju, javlja BBC.
On je to nazvao “trajnim pojačanim prekomorskim prisustvom” britanskih trupa.
Johnson je dodao da će Velika Britanija zemljama Baltika ponuditi “dugotrajnu podršku i partnerstvo”, kako bi im pomogla da ojačaju vojsku i “trenutno odbiju bilo koji napad”.
On je rekao da je Velika Britanija ove godine za odbranu opredijelila 2,3 posto BDP-a, što je iznad obaveze prema NATO-u, koja iznosi dva posto BDP-a.
Johnson je naveo da je taj nivo odbrambenih ulaganja dugoročan.
Ruska vojska pokušava okružiti Lisičansk
Ruske snage nastoje okružiti ukrajinske u Lisičansku, posljednjem uporištu Kijeva u istočnoj regiji Donbas.
Ukrajinska vojska odolijeva pokušajima da ih se opkoli, dok ruske snage nastoje prodrijeti prema dva sela u Lugansku, južno od Lisičanska.
Britansko ministarstvo odbrane priopćilo je da ruske snage “postepeno napreduju” u svojoj ofanzivi s ciljem zauzimanja grada.
Lisičansk je posljednje veliko područje pokrajine pod ukrajinskom kontrolom nakon povlačenja ukrajinskih snaga iz susjednog grada Sjeverodonjecka.
Razmijenjena 144 ukrajinska vojnika
Ukrajinska obavještajna služba tvrdi da su 144 ukrajinska vojnika, među kojima su i neki branitelji čeličane Azovstal u Mariupoju, oslobođeni u razmjeni zarobljenika s Rusijom.
„Ovo je najveća razmjena od početka ruske invazije. Među 144 oslobođenih je 95 branitelja Azovstala“, naveli su.
Nije objavljeno kad i gdje je izvršena razmjena, niti koliko je ruskih zarobljenika bilo uključeno u nju.
Sirija priznala nezavisnost samoproglašenih republika Donjeck i Lugansk
Sirija je zvanično priznala nezavisnost i suverenitet samoproglašenih republika na istoku Ukrajine Lugansk (LNR) i Donjeck (DNR), javila je državna agencija SANA, pozivajući se na Ministarsto vanjskih poslova, prenio je Reuters.
Sirijski predsjednik Bashar al-Assad je sredinom juna saopštio da je naredio da počne odgovarajuća procedura za priznavanje LNR-a i DNR-a, podsjeća RIA Novosti.
Norveška: Ruski cyber napadi na privatne i javne institucije
Norveška sigurnosna služba (NSM) saopštila je da je u poslednja 24 sata određeni broj privatnih i javnih institucija u toj zemlji bio izložen cyber napadima.
“Izgleda da iza napada stoji kriminalna proruska grupa”, navodi se u saopštenju NSM, prenosi agencija Reuters.
Kako se navodi u saopštenju, napadi su bili usmjereni na institucije koje nude važne usluge.
Internetska stranica norveške inspekcije rada bila je nedostupna u srijedu, a norveški mediji su objavili da je bila među onima koji su bili izloženi napadu.
“Nedavno smo vidjeli slične napade u drugim zemljama, iako nijedan od njih nije prijavio bilo kakav trajni uticaj”, rekla je direktorica NSM Sofie Nystroem.
NATO proglasio Rusiju najznačajnijom prijetnjom za svoje članice
NATO je proglasio Rusiju „najznačajnijom i direktnom prijetnjom“ za mir i sigurnost svojih članica.
Tridesetočlana Alijansa je tako opisala Rusiju u izjavi sa samita u Madridu, u deklaraciji u kojoj je ta zemlja prebačena iz strateškom partnera u prijetnju.
Lideri NATO-a obećali su „pojačati političku i praktičnu podršku“ Ukrajini dok se bori protiv ruske invazije.
NATO je i formalno pozvao Švedsku i Finsku da postanu članice te vojne alijanse, navodi se u zajedničkom saopštenju koji je objavljeno danas na samitu NATO-a u Madridu.
Alijansa je u saopštenju Kinu opisala kao izazov za interese, sigurnost i vrijednosti NATO-a i kao zamlju koja pokušava da podrije međunarodni poredak zasnovan na pravilima.
Zelenski liderima NATO-a: Ukrajini potrebno više oružja i novca
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je danas liderima NATO-a da je njegovoj zemlji potrebno više oružja i novca, kako bi se odbranila od Rusije i upozorio da se ambicije Moskve nisu zaustavile na Ukrajini.
“Ovo nije rat koji Rusija vodi samo protiv Ukrajine. Ovo je rat za pravo da diktira uslove u Evropi, za to kakav će biti budući svjetski poredak”, rekao je ukrajinski lider u virtuelnom obraćanju na samitu NATO-a u Madridu, prenosi agencija Reuters.
Kako je naveo Zelenski, upravo zbog toga je “apsolutno neophodno da se podrži Ukrajina, čak i sada, oružjem, finansijama i političkim sankcijama protiv Rusije, jer će to zaustaviti njenu sposobnost da finansira rat”.
Dodao je da su Ukrajini potrebni savremeni raketni i protivvazdušni sistemi.
“Dajući nam ih, možete potpuno razbiti taktiku Rusije da uništava gradove i teroriše civile”, rekao je Zelenski.
Papa: Raketiranje ukrajinskog trgovačkog centra barbarski je napad
Papa Franjo u srijedu je raketiranje krcatog trgovačkog centra u ukrajinskom gradu Kremenčuku nazvao posljednjim u nizu “barbarskih napada” na Ukrajinu.
Ukrajina je rekla da je najmanje 18 ljudi ubijeno i otprilike 60 ozlijeđeno u ruskom raketnom napadu u ponedjeljak. Rusko ministarstvo obrane je reklo da je pogodilo legitimnu vojnu metu u gradu, a da u trgovačkom centru nije bilo nikoga.
“Svakog dana, u svom srcu nosim dragu i mučinečku Ukrajinu, koja nastavlja trpjeti barbarske napade poput onoga koji je pogodio trgovački centar u Kremenčuku”, rekao je papa okupljenima na Trgu svetog Petra, povodom svetkovine sv. Petra i Pavla.
Papa je poručio da moli za skorašnji kraj “ovog ludog rata” i ponovio je svoj apel za ustrajanjem u molitvi za mir.
“Neka Gospodin otvori puteve do dijaloga, koje ljudi ili ne žele ili ne mogu pronaći. Neka ne zaborave pomoći ukrajinskom stanovništvu, koje toliko pati”, rekao je poglavar Rimokatoličke Crkve.
Velika Britanija uvela sankcije ruskom ‘kralju nikla’
Britanija je objavila danas da je uvela sankcije ruskom „kralj nikla” Vladimiru Potanjinu, koji važi za drugog najbogatijeg čoveka u Rusiji.
Potanjin je stavljen na najnoviju britansku listu od 13 novih sankcija kojima su obuhvaćeni i drugi poslovni ljudi, finansijske kompanije i drugi subjekti, prenosi Reuters.
„Potanjin nastavlja da gomila bogatstvo pošto podržava režim (ruskog predsjednika Vladimira) Putina, preuzimajući Rosbanku i akcije u Tinkof banci u periodu od ruske invazije na Ukrajinu“, navodi se u saopštenju za medije vlade u Londonu.
Potanjin je jedan od najbogatijih ljudi u Rusiji, mada njegova neto vrijednost u velikoj mjeri zavisi od vrijednosti njegovog 36-procentnog udjela u Norniklu, najvećem svjetskom proizvođaču paladijuma i rafinisanog nikla.
Na britanskoj listi sankcija se navodi da je Potanjin uvršten zato što „ostvaruje korist od ili zbog pružanja podrške Vladi Rusije sticanjem udjela ili kontrolišući Rosbanku”.
Dodaje se da Rosbanka posluje u sektoru ruskih finansijskih usluga, koji je od strateškog značaja za rusku vladu.
Moskva: Uništili smo bazu stranih plaćenika kod Nikolajeva
Ruski borbeni avioni uništili su bazu za obuku stranih plaćenika u reonu Nikolajeva na jugu Ukrajine, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
U saopštenju se dodaje da su ruske snage visokopreciznim oružjem uništile četiri komandna mjesta u jednom danu, uključujući bataljone teritorijalne odbrane Harkov-1 i Harkov-2 u oblasti Harkov, prenosi RIA Novosti.
Kako se navodi, uništene su i trupe i oprema Oružanih snaga Ukrajine u 32 okruga, remontna baza, osam skladišta municije i naoružanja, kao i baza goriva.
Ministarstvo je saopštilo i da je artiljerija uništila oko 100 militanata bataljona Kraken i desetak komada tehnike u blizini sela Pitomnik u oblasti Harkov.
Biden: SAD mijenja stav sile u Evropi zbog prijetnji iz Rusije
Američki predsjednik Joe Biden izjavio je danas tokom samita NATO-a u Madridu da Sjedinjene Američke Države mijenjaju svoj stav sile u Evropi na osnovu prijetnji koje dolaze iz Rusije.
Potvrdio je da će SAD povećati broj razarača u Španiji sa četiri na šest, prenosi agencija Reuters.
Naveo je da će Washington poslati dvije dodatne eskadrile F-35 u Veliku Britaniju i uspostaviti štab 5. armije u Poljskoj.
Stoltenberg: Rusija je ‘direktna prijetnja’ sigurnosti članica NATO-a
Rusija predstavlja “direktnu prijetnju” sigurnosti zemalja NATO-a koje su se okupile na samitu u Madridu, rekao je u srijedu generalni sekretar Saveza Jens Stoltenberg.
“Jasno ćemo reći” na samitu koji bi trebao revidirati smjernice NATO-a prvi puta od 2010. “da Rusija predstavlja direktnu prijetnju našoj sigurnosti”, naglasio je Stoltenberg.
Čelnici NATO-a usvojit će na samitu novi Strateški koncept za narednih 10 godina, u kojem će se definirati sigurnosni izazovi s kojima se Savez suočava i dati obrisi političkih i vojnih zadataka koje NATO treba provesti za njihovo rješavanje.
U posljednjem Strateškom konceptu usvojenom 2010. godine Rusija je bila definirana kao strateški partner NATO-a.
“To neće biti slučaj u strateškom konceptu oko kojeg ćemo se složiti u Madridu. Očekujem da će saveznici jasno izreći da Rusija predstavlja direktnu prijetnju našoj sigurnosti, našim vrijednostima, međunarodnom poretku utemeljenom na pravilima”, rekao je ranije Stoltenberg.
Samit u Madridu nazvao je historijskim jer NATO prolazi kroz “najozbiljniju sigurnosnu krizu od Drugog svjetskog rata”.
Stoltenberg je istaknuo da očekuje brzu ratifikaciju švedskog i finskog članstva u vojnom savezu.
“Donijet ćemo odluku na samitu da pozovemo Švedsku i Finsku da postanu članice”, i to brzinom koja dosad nije viđena, rekao je novinarima na početku drugog dana samita u Madridu.
Obje zemlje aplicirale su za članstvo sredinom maja, ali Turska je blokirala njihovu namjeru.
Johnson: Da je Putin žena, ne bi došlo do invazije
Da je ruski predsjednik Vladimir Putin žena, ne bi napao Ukrajinu, ustvrdio je britanski premijer Boris Johnson.
Britanski premijer kazao je, kako prenosi BBC, da je “luda, mačo“ invazija “savršen primjer toksične muškosti“ te je pozvao na “više žena na pozicijama moći“.
Johnsonovi komentari dolaze uoči sastanka NATO-a na kojem će saveznici razgovarati o tome kako odgovoriti na buduće prijetnje.
Govoreći o ravnopravnosti spolova i važnosti obrazovanja, ponovio je kako je “potrebno više žena na pozicijama moći“.
„Da je Putin žena, što očito nije – ali da jest, stvarno mislim da se ne bi upustio u ludi, mačo rat, u invaziju i nasilje na način na koji je to učinio“, izjavio je Johnson.
„Ako želite savršeni primjer toksične muškosti, to je ono što on radi u Ukrajini“, dodao je.
Johnson je kazao da zapad mora podržati ukrajinsku vojnu strategiju kako bi predsjednika Volodimira Zelenskog doveo u “najbolju moguću poziciju“ u pregovorima s Rusijom “kada do pregovora konačno dođe“.
Dvije osobe poginule, tri ranjene u napadu na Nikolajev
Dvije osobe su poginule, a tri su ranjene u napadu ruskih snaga na stambenu zgradu u gradu Nikolajev, na jugoistoku Ukrajine, saopštio je regionalni guverner Vitalij Kim.
On nije precizirao da li je riječ o raketnom napadu ili artiljerijskom granatiranju, prenosi Reuters.
Uhapšen ukrajinski gradonačelnik Hersona
Ruski zvaničnici u ukrajinskoj oblasti Herson saopštili su da su njihove snage uhapsile gradonačelnika Hersona Igora Kolihajeva nakon što je odbio da poštuje naređenja Moskve, dok je lokalni zvaničnik Hersona naveo da je gradonačelnik otet, prenosi Reuters.
Herson, lučki grad na Crnom moru, nalazi se sjeverozapadno od poluostrva Krim koji je prisajedinila Rusija, a okupiran je tokom prve nedjelje ruske invazije na Ukrajinu, koja je počela u februaru, i veliki dio lokalnog stanovništva je napustio taj region, navodi britanska agencija.
„Mogu da potvrdim da je Kolihajeva pritvorila vojna policija“, saopštila je na Telegramu Ekaterina Gubareva, zamjenica šefa Hersonske oblasti koju je imenovala Moskva.
Halina Ljaševska, savjetnica Kolihajeva, navela je da je “gradonačelnik otet nakon što je odbio da sarađuje sa ruskim okupatorima Ukrajine”.
Ona je saopštila na Facebooku da je “jutros Kolihajev došao u jedan od komunalnih objekata” i da su ga „čim je izašao iz automobila, odmah priveli naoružani pripadnici nacionalne garde i, najvjerovatnije pripadnici ruske Federalne službe bezbjednosti”.
Drugi zamjenik kojeg je Moskva postavila u ovom regionu, Kiril Stremousov, rekao je ranije u ponedjeljak ruskoj državnoj novinskoj agenciji RIA da je Kolihajev nanio „mnogo štete“ ruskom „procesu denacifikacije“ u Ukrajini i da je „konačno neutralisan“.
Slučaj Kolihajeva nastavlja se na prethodne otmice ukrajinskih zvaničnika na teritoriji pod kontrolom Rusa, uključujući Ivana Fedorova, gradonačelnika Melitopolja, koji je izjavio da se suočio sa satima “teških” ispitivanja kada je otet u martu, navodi Reuters.
Vijeće sigurnosti UN-a: Grupa zemalja traži istragu o Kremenčuku
Predstavnici SAD-a, Velike Britanije, Francuske, Albanije, Norveške, Irske i Ukrajine u Vijeću sigurnosti UN-a pozvali su na objektivnu i nezavisnu istragu o incidentu koji se u ponedjeljak dogodio u gradu Kremenčuku u centralnoj Ukrajini, kada su ruske snage pogodile tržni centar u kojem se nalazilo više od 1.000 ljudi.
Hitan sastanak Vijeća sigurnosti UN-a o situaciji u Ukrajini zatražio je Kijev.
U saopštenju grupe zemalja se podvlači potreba za objektivnom, profesionalnom i nezavisnom istragom, privođenjem pravdi onih koji krše međunarodno humanitarno pravo i privođenjem pravdi onih koji počine ratne zločine, prenosi RIA Novosti.
Zemlje potpisnice u potpunosti podržavaju tekuću istragu MKS-a, Kancelarije glavnog tužioca Ukrajine i druge međunarodne istrage o događajima u Ukrajini.
U saopštenju se pozivaju sve države da u potpunosti sarađuju kako bi se počinioci priveli pravdi.
Prvi zamjenik predstavnika Ruske Federacije pri UN-u Dmitrij Poljanski sugerisao je da je u Kremenčuku došlo do “ukrajinske provokacije u stilu Buče”.
Prema njegovim riječima, već sada “ima previše upadljivih nedosljednosti”, što je, kako tvrdi, bilo potrebno kijevskom režimu da zadrži fokus na Ukrajini uoči samita NATO-a.
Ukrajina je saopštila da je najmanje 18 ljudi poginulo u ruskom raketnom napadu na prepun tržni centar u Kremenčuku.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je s druge strane da su Vazdušno-kosmičke snage Rusije u Kremenčuku uništile skladište naoružanja i municije, a da je detonacija municije izazvala požar u obližnjem tržnom centru koji u tom trenutku nije radio.
Putin želi poboljšati odnose s talibanima u Afganistanu
Rusija želi poboljšati odnose s talibanima u Afganistanu, kazao je ruski predsjednik Vladimir Putin u Dušanbeu tokom posjeta Tadžikistanu.
“Radimo sve kako bismo osigurali da se stanje u državi normalizira te se trudimo izgraditi veze s političkim silama koje kontroliraju situaciju”, kazao je Putin u izjavama koje je objavila novinska agencija Interfaks.
Iako talibani još nisu međunarodno priznati, ovi militanti upravljaju većim dijelom Afganistana od ljeta 2021.
Usprkos činjenici da ih se u Rusiji službeno smatra islamističkom terorističkom organizacijom, talibansko izaslanstvo prisustvovalo je međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu.
Putinov posjet Tadžikistanu, bivšoj sovjetskoj republici, prvo je njegovo putovanje u inostranstvo otkad su ruske snage napale Ukrajinu krajem veljače.
Tokom razgovora s tadžikistanskim predsjednikom Emomalijem Rahmonom, ruski predsjednik osvrnuo se na “zajedničku odgovornost” za stabilnost u regiji. Rusija drži vojnu bazu u Tadžikistanu.
U srijedu, Putin putuje u Turkmenistan, još jednu bivšu sovjetsku zemlju u regiji.
Zelenski poziva na akciju u obraćanju UN-u, Rusija kaže da je to ‘PR kampanja’
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski optužio je pred UN-om Rusiju da je “teroristička država”, a ona mu je odgovorila da je iskoristio obraćanje Vijeću sigurnosti za “daljinsku PR kampanju” u pokušaju da dobije još zapadnog oružja.
Zelenski zahtijeva da Vijeće sigurnosti izbaci Moskvu iz UN-a i da uspostavi sud za istragu djelovanja ruske vojske u Ukrajini, koja je izvršila invaziju 24. februara. Međutim, Rusija ima pravo veta u Vijeću i može se zaštititi od svake takve akcije.
“Rusija nema pravo sudjelovati u raspravama i glasanju o ratu u Ukrajini, koji je ničim izazvan i jednostavno kolonijalistički”, rekao je Zelenski u svom obraćanju Vijeću sigurnosti putem video-veze. “Pozivam vas da izaslanstvu terorističke države oduzmete ovlasti.”
Moskva svoju invaziju naziva “posebnom vojnom operacijom” za oslobađanje Ukrajine od fašista, dok vlada u Kijevu i zapadni saveznici kažu da je to neutemeljen izgovor za ničim izazvan rat.
Svih 15 članova Vijeća sigurnosti, uključujući Rusiju, ustali su radi minute šutnje nakon što ih je Zelenski zamolio da “odaju počast svim Ukrajincima koji su poginuli u ovom ratu”.
Zamjenik ruskog ambasadora pri UN-u Dmitrij Poljanski rekao je Vijeću da je pojavljivanje Zelenskog putem video-veze narušilo autoritet tijela koje je zaduženo za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti.
“Vijeće sigurnosti UN-a ne bi se trebalo pretvarati u platformu za daljinsku PR kampanju predsjednika Zelenskog kako bi dobio više oružja od sudionika NATO samita”, rekao je Poljanski.
Vijeće se sastalo nakon što je Ukrajina rekla da je u ruskom raketnom napadu namjerno gađan trgovački centar u ponedjeljak te da je u napadu ubijeno 18 ljudi.
Rusija je negirala da je pogodila trgovački centar projektilima, rekavši da je pogodila obližnje skladište američkog i evropskog oružja, izazvavši eksploziju koja je prouzročila požar u trgovačkom centru. Također je ustvrdila da taj trgovački centar nije u funkciji.