Stoltenberg: Ukrajina suočena s neviđenom brutalnošću

NATO će pomoći Ukrajini sveobuhvatnim paketom, najavio je generalni sekretar Alijanse uoči početka samita Sjevernoatlantskog saveza u Madridu.

Rat u Ukrajini ne jenjava (AP)
  • Raketni napad na Nikolajev, troje poginulih u Očakovu
  • Francuska: Rusija mora odgovarati za raketni napad na trgovački centar
  • Ukrajina: Ruske snage napadaju Lisičansk
  • Medvedev: Bilo kakvo zadiranje u Krim bit će objava rata Rusiji
  • Putin kaže da će Rusija ispuniti obavezu isporuke gnojiva Brazilu
  • Turska, Švedska i Finska potpisale memorandum o sigurnosti

Više najnovijih vijesti u nastavku:


Ukrajina: Uhapšen ruski agent koji je pomagao u napadu na Javoriv

Ukrajinska sigurnosna služba u utorak je objavila da je uhapsila bivšeg KGB-ovog agenta koji je pomagao usmjeravanju ruskih raketa za napad u kojem je na zapadu države u martu poginulo preko 50 vojnika.

Osumnjičeni je poslao lokacije centra za vojnu obuku Javoriv, na samom zapadu Ukrajine uz poljsku granicu, neimenovanoj ruskoj agenciji putem aplikacije Telegram, objavila je sigurnosna služba Ukrajine SBU, prenijela je Hina, pozivajući se na Reuters.

“U raketnom napadu na Javoriv poginulo je više od 50 vojnika, a više od 150 bilo je ozlijeđeno”, objavio je SBU na Telegramu.

Ukrajina je nakon napada objavila da je tada poginulo 35 njenih vojnika, dok Rusija tvrdi da su ti brojevi puno veći.

Osumnjičeni, stanovnik zapadnog grada Lavova, u pritvoru je i istražuje ga se zbog izdaje, objavio je tužiteljev ured.


Finski predsjednik: Turska pristala podržati kandidature Švedske i Finske za NATO

Finski predsjednik Sauli Niinisto rekao je u utorak da je Turska pristala podržati zajedničku kandidaturu Finske i Švedske za članstvo u NATO-u, prvog dana samita Alijanse u Madridu.

Niinisto kaže da je odlučujući korak u podršci Turske načinjen nakon što su tri zemlje potpisale memorandum koji se tiče zajedničke sigurnosti, prenosi Reuters.

Više na linku.

(Reuters)

Njemačka i Nizozemska šalju Ukrajini šest haubica

Njemačka i Nizozemska isporučit će Ukrajini šest haubica, objavili su ministrice odbrane dvije zemlje.

Svaka zemlja dat će tri haubice, rekle su njemačka ministrica Christine Lambrecht i njena holandska kolegica Kasja Ollongren, uz 12 haubica koje su već isporučene Ukrajini.


SAD uveo nove sankcije Rusiji

SAD je u utorak uveo novi paket sankcija protiv Rusije koji uključuje 70 subjekata i 29 pojedinaca, te je zabranio uvoz novog ruskog zlata, saopćilo je američko ministarstvo finansija.

Ovi potezi stavljaju na crnu listu 70 subjekata i 29 pojedinaca, što im zamrzava svu imovinu u SAD-u i zabranjuje im poslovanje s američkim institucijama ili obavljanje finansijskih transakcija s njima.

SAD će ciljati na ruski državni odbrambeni konglomerat Rostec i više banaka, uključujući Banku Moskve, navodi ministarstvo finansija na svojoj web stranici.

Također je sankcionisan United Aircraft Corporation, proizvođač ruskih borbenih aviona MiG i Suhoj.

Američko ministarstvo finansija kaže da se time želi “oslabiti sposobnost Rusije da nastavi svoj zračni napad na Ukrajinu”.


Litvanija zabranila uvoz plina iz Rusije

Parlament u Vilniusu zabranio je u utorak uvoz plina iz Rusije u Litvaniju.

Litvanski parlament jednoglasno je usvojio zakonske amandmane kojima se dobavljačima iz zemalja koje se smatraju prijetnjom nacionalnoj sigurnosti uskraćuje pristup litvanskom plinskom transportnom sistemu.

Te zemlje također neće moći koristiti terminal za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Klaipedi.

Litvanija je objavila da je već prije nešto više od mjesec potpuno obustavila uvoz energenata iz Rusije.


Bugarska traži od Rusije da povuče 70 diplomata iz Sofije

Bugarsko ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da je zatražilo od Rusije da povuče 70 članova diplomatskog osoblja do 3. jula, uz obrazloženje da bi Rusija trebala smanjiti broj osoblja ambasade kako bi se uskladila sa bugarskim predstavništvom u Moskvi.

Navodi se da je prvi razlog za takav zahtjev reciprocitet, prenosi Reuters.

“Drugi razlog su aktivnosti ruskih zvaničnika za koje su nadležni bugarski organi utvrdili da nisu u skladu sa Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima”, kaže se u saopštenju.


U Madridu počeo sastanak lidera Turske, Finske, Švedske i NATO-a

Na marginama NATO samita u Madridu počeo je kvadrilateralni sastanak lidera Turske, Finske, Švedske i NATO-a.

Sastanku prisustvuju turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, njegov finski kolega Sauli Niinisto, premijerka Švedske Magdalena Andersson i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, a razgovarat će o zahtjevu Finske i Švedske za prijem u NATO i o primjedbama i zabrinutostima koje je u tom kontekstu iznijela Turska.

Švedska i Finska su prošlog mjeseca formalno podnijele zahtjev za pridruživanje NATO-u, što je odluka potaknuta ruskim ratom protiv Ukrajine.

Međutim, Turska, dugogodišnja članica alijanse, iznijela je primjedbe na njihove kandidature za članstvo, kritizirajući te zemlje zbog tolerisanja, pa čak i podrške grupama koje smatra terorističkim.

Stoltenberg je u više navrata govorio da Turska ima “legitimne zabrinutosti“ u vezi sa njihovom borbom protiv PKK-a i drugih grupa koje ta zemlja smatra terorističkim, te da NATO, EU, Finska i Švedska PKK-a smatraju terorističkom organizacijom.


Lavrov: Što više Zapad šalje oružje Ukrajini, duže će trajati sukob

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas da, što više zapadne zemlje šalju oružje Ukrajini, to će duže trajati sukob.

Lavrov je na konferenciji za novinare tokom posete Turkmenistanu rekao da Rusija u ponedjeljak nije gađala tržni centar u ukrajinskom gradu Kremenčuku, gde je najmanje 18 ljudi poginulo, prenosi Reuters.

Ponavljajući izjavu ruskog ministarstva odbrane, Lavrov je rekao novinarima da je tržni centar bio prazan u trenutku kada je došlo do požara, zbog toga što je Rusija pogodila skladište naoružanja i municije, u kojem se nalazilo zapadno oružje koje se nalazilo pored tržnog centra.


Kremlj: Rusija će okončati ofanzivu ako se Ukrajina preda

Rusija će okončati ofanzivu u Ukrajini ukoliko se Ukrajinci predaju, saopćio je danas Kremlj.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da će Rusija okončati vojnu operaciju u Ukrajini čim Kijev objavi predaju.

On je zatražio od ukrajinskih vlasti da narede svojim vojnicima da polože oružje.

“Ukrajinska strana može sve okončati prije kraja današnjeg dana”, izjavio je Peskov, prenijela je novinska agencija AFP

“Naređenje nacionalističkim jedinicama da polože oružje je neophodno”, kazao je.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u više navrata je tvrdio da se njegova zemlja neće predati i da će na kraju pobijediti u ratu, prenosi BBC.


Macron i Scholz: Rusija ne može uspjeti u invaziji Ukrajine

Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz rekli su u utorak po završetku samita G7 u Njemačkoj da ruski planovi u Ukrajini neće uspjeti.

Francuski predsjednik rekao je da Rusija ima samo jedan cilj, a to je da se Ukrajina preda, no da Moskva neće dobiti rat.

“Rusija ne može niti smije pobijediti” u ratu u Ukrajini, a sankcije će trajati “dok to bude potrebno”,  rekao je Macron na konferenciji za novinare po završetku samita G7 u Njemačkoj.

Macron je rekao da ruski napad na ukrajinski trgovački centar u ponedjeljak predstavlja “ratni zločin” i da će Francuska podržavati Ukrajinu dok god je to potrebno.

Vlasti kažu da je u napadu u ponedjeljak na trgovački centar u središnjem ukrajinskom gradu Kremenčuku poginulo 18 ljudi a 36 se smatra nestalima.

Njemački kancelar Scholz rekao da će se sankcije okončati kada Putin prihvati da njegovi planovi za Ukrajinu neće uspjeti.

“Samo je jedan izlaz za Putina, a to je da prihvati da njegovi planovi za Ukrajinu neće uspjeti”, rekao je na press konferenciji po zatvaranju G7.

Scholz je naglasio da čelnici G7 žele da Rusija plati maksimalnu cijenu za invaziju na Ukrajinu.


Švedska i Finska kažu da ima pomaka u razgovorima s Turskom

Finski predsjednik Sauli Niinisto i švedska ministrica vanjskih poslova Ann Linde izjavili su u utorak da je postignut određeni napredak u pregovorima s ciljem prevladavanja prigovora Turske švedskom i finskom zahtjevu za članstvom u NATO-u.

Turska je blokirala kandidature Švedske i Finske za pridruživanje NATO-u, optužujući ih da podržavaju Radničku partiju Kurdistana (PKK) koju Ankara smatra terorističkom organizacijom.

Očekuje se da će čelnici NATO-a pozvati turskog predsjednika Tayyipa Erdogana da ukine veto na njihove kandidature kada se sastanu na trodnevnom summitu u Madridu u utorak, dok zapad nastoji odaslati Rusiji i Kini signal odlučnosti.

“Spremni smo na mogućnost da bi se nešto pozitivno moglo dogoditi danas, ali bi moglo potrajati i duže”, rekla je Linde za dnevnik Svenska Dagbladet (SvD).

Niinisto je bio malo oprezniji. Kazao je da je u razgovorima bilo više međusobnog razumijevanja, ali da nije ni optimističan ni pesimističan kada je riječ o razrješenju krize uoči njegovog sastanka s Erdoganom, čelnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom i švedskom premijerkom Magdalenom Andersson kasnije u utorak u Madridu.


Stoltenberg: NATO će pomoći Ukrajini sveobuhvatnim paketom

NATO će sveobuhvatnim paketom pomoći Ukrajini koja je suočena s brutalnošću koju Evropa nije vidjela od Drugog svjetskog rata, izjavio je u utorak u Madridu generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

“Dogovorit ćemo sveobuhvatni paket pomoći Ukrajini kako bismo im pomogli da održe pravo na samoodbranu. Izuzetno je važno da smo spremni i dalje pružati podršku jer se Ukrajina sada suočava s brutalnošću kakvu u Evropi nismo vidjeli od Drugog svjetskog rata”, rekao je Stoltenberg, prenijela je Hina.

Stoltenberg je nekoliko sati prije početka samita održao konferenciju za novinare nakon sastanka sa španjolskim premijerom Pedrom Sanchezom.

Stoltenberg je izrazio nadu da će se na ovom samitu postići napredak u pogledu pristupanja Finske i Švedske, koje su nedavno podnijele zahtjev za članstvo, ali se tome ispriječila turska blokada.

Španjolski premijer Sanchez je rekao da će obje zemlje na kraju ipak postati članicama, bilo sada, bilo kasnije.

(EPA)

Scholz: Sankcije dok Putin ne prihvati da mu planovi neće uspjeti

Njemački kancelar Olaf Scholz izjavio je danas da će zapadne sankcije Rusiji prestati tek kada ruski predsjednik Vladimir Putin prihvati da njegovi planovi u Ukrajini neće uspjeti.

“Sve sankcije koje smo uveli zbog Krima i dalje su tu. Sve sankcije koje smo uveli zbog pobune u Donbasu koju je pokrenula Rusija, i dalje su tu. Isto će važiti i za odluke donijete sada, koje su mnogo strože”, poručio je njemački kancelar na završnoj konferenciji za novinare trodnevnog samita G7 u Njemačkoj, prenosi Reuters.

Kako je dodao, postoji samo jedan izlaz, a to je da Putin prihvati da njegovi planovi u Ukrajini neće uspjeti.

Ponovio je da zemlje G7 “zajedno stoje u njihovoj podršci Ukrajini”.

(EPA)

“Slažemo se da predsjednik Putin ne smije da pobjedi u ovom ratu, i mi ćemo nastaviti da podržavamo i nastavićemo da povećavamo cijenu za predsjednika Putina, ekonomski i politički”, kazao je Scholz, prenosi Guardian.

On je rekao da je pored pružanja humanitarne i vojne podrške potrebno da se obezbjedi dodatni novac za dugoročnu obnovu Ukrajine.

“Potreban nam je plan. Ovo treba dobro isplanirati i dobro razviti”, rekao je Scholz.


Bidenovoj porodici zabranjen ulazak u Rusiju

Porodici američkog predsjednika Joea Bidena zabranjen je ulazak u Rusiju, objavilo je ministarstvo vanjskih poslova u Moskvi u utorak.

Bidenova supruga Jill i kći Ashley više ne smiju putovati u Rusiju.

Američki predsjednik, državni sekretar Antony Blinken i stotine zastupnika već se nalaze na crnoj listi.

Ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da je Rusija zabranila ulazak još 25 američkih državljana, uključujući uglednog profesora Francisa Fukuyamu, jer su zauzeli “rusofobne” pozicije.

Sjedinjene Države i Kanada dodale su dvije odrasle kćeri ruskog predsjednika Vladimira Putina na njihov popis sankcija zbog ruskog rata protiv Ukrajine.

(EPA)

Peskov: Ako Zapad ograniči cijene plina, moguća revizija ugovora

Zvanični Kremlj je saopštio danas da bi ruski gasni gigant Gazprom mogao da traži reviziju svojih ugovora o isporukama ako zapadne zemlje uvedu ograničenje cijena za uvoz ruskog gasa, javlja Reuters.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da ne može da komentariše koliko bi takav potez Zapada, koji su ove nedjelje razmatrali lideri Grupe sedam (G7) najrazvijenijih zemalja svijeta, koštao Rusiju.

(EPA)

Zelenski razgovarao sa Stoltenbergom uoči NATO samita

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da je u telefonskom razgovoru generalnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu poručio da su njegovoj zemlji potrebni raketni odbrambeni sistemi da spriječi ruske napade.

“Imao sam telefonski razgovor sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom. Usaglašeni su stavovi uoči NATO samita u Madridu”, objavio je na Twitteru Zelenski.

Dodao je da je u razgovoru naglašena važnost snažnog sistema protivraketne odbrane za Ukrajinu, kako bi se spriječili, kako je rekao, ruski teroristički napadi.

U Madridu danas počinje samit NATO, na kojem se očekuje da jedna od glavnih tema bude novi strateški koncept koji bi definisao Rusiju kao direktnu bezbjednosnu opasnost za Alijansu.

(EPA)

Raketni napad na Nikolajev, troje poginulih u Očakovu

Ruske snage izvele su raketni napad na Nikolajev i gađale Očakov, na jugu Ukrajine, saopštio je danas načelnik regionalne uprave Vitalij Kim.

On je rekao da su u granatiranju Očakova poginule dvije odrasle osobe i jedno dijete, a povrijeđeno još šest ljudi, prenosi Unian.

Prema njegovim riječima, pogođena je gradska pijaca, dom kulture i dva stambena objekta. U pojedinim dijelovima grada nema vode, gasa, struje i interneta, rekao je Kim.

Naveo je da je na Nikolajev ispaljeno oko 11 projektila, od kojih je neke oborila protivvazdušna odbrana.

Informacije o posljedicama napada se preciziraju.


Broj mrtvih u napadu na ukrajinski trgovački centar narastao na 18

Broj poginulih osoba u ruskom raketnom napadu na trgovački centar u središnjem ukrajinskom gradu Kremenčuku narastao je na 18, piše u utorak njemačka agencija dpa.

Dmitro Lunin, guverner Poltavske oblasti, objavio je nove podatke na komunikacijskoj platformi Telegram u utorak ujutro nakon što su se u Kremenčuku preko noći nastavile operacije spašavanja i raščišćavanja.

Otprilike 60 ljudi je ozlijeđeno u napadu u ponedjeljak. Ured ukrajinskog državnog tužitelja je rekao da se više od 40 osoba vode kao nestale.

(EPA)

“Okupatori su ispalili rakete prema trgovačkom centru gdje se nalazilo više od hiljadu civila”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij na Telegramu, gdje je također objavio snimku koja prikazuje crni dim kako se podiže iz zapaljene zgrade.

Požar je ugašen u ponedjeljak navečer, rekle su lokalne vlasti.

Ukrajina je za napad okrivila Rusiju, rekavši da su korištene rakete zrak-zemlja X-22 ispaljene iz bombardera velikog dometa Tu-22.


Mirošnjik: Snage Rusije i LNR u zoni rafinerije u Lisičansku

Ambasador samoproglašene Luganske Narodne Republike (LNR) Rodion Mirošnjik izjavio je da su snage Rusije i LNR ušle sa istočne strane u oblast rafinerije nafte u Lisičansku.

Mirošnjik je na Telegramu napisao da snage Rusije i samoproglašene LNR nastavljaju da potiskuju ukrajinske snage iz oblasti tog preduzeća, prenosi RIA Novosti.

Dodao je da su u rafineriji i dalje, kako je naveo, “ukrajinske terorističke jedinice”.

(Reuters)

Francuska: Rusija mora odgovarati za raketni napad na trgovački centar

Francusko Ministarstvo vanjskih poslova osudilo je u ponedjeljak ruski napad na trgovački centar u ukrajinskom gradu Kremenčuku te istaknulo kako Rusija mora odgovarati za taj smrtonosni čin.

Dvije ruske rakete pogodile su trgovački centar pun ljudi pri čemu je najmanje 13 ljudi ubijeno a 50 ranjeno, rekao je guverner te ukrajinske regije.

“Rusija mora odgovarati za ta djela. Francuska podržava borbu protiv nekažnjavanja u Ukrajini”, rekla je glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova.

Kremenčuk, industrijski grad u kojem je prije ruske invazije živjelo 217.000 ljudi, leži na rijeci Dnjepar u Poltavskoj oblasti, a u njemu se nalazi najveća ukrajinska naftna rafinerija.


Ukrajina: Ruske snage napadaju Lisičansk

Ruske snage napadaju u pravcu Lisičanska, posebno na južno predgrađe i rafineriju nafte, saopštio je jutros generalštab Ukrajine.

Navedeno je da su ruske trupe, osim minobacača i topova, izvele i vazdušne udare u rejonima pojedinih naselja, prenosi Interfaks Ukrajina.

Dodaje se da ruske snage izvode napade i na pravcu Harkova i Slavjanska, a da su glavni napori usmjereni na nastavak ofanzive u pravcu Izjum – Slavjansk.


Medvedev: Bilo kakvo zadiranje u Krim bit će objava rata Rusiji

Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev izjavio je da bi bilo kakvo zadiranje neke zemlje članice NATO-a na poluotok Krim moglo predstavljati objavu rata Rusiji, što bi moglo dovesti do trećeg svjetskog rata.

“Za nas je Krim dio Rusije. A to znači zauvijek. Svaki pokušaj zadiranja u Krim je objava rata našoj zemlji”, rekao je Medvedev za novinsku internet stranicu Argumenty i Fakty.

“A ako to učini država članica NATO-a, to znači sukob s cijelim sjevernoatlantskim savezom. Treći svjetski rat. Potpuna katastrofa”, rekao je Medvedev, sada zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti.

Izjavio je i da će Rusija, ako Finska i Švedska uđu u NATO, ojačati svoje granice i biti “spremna na korake odmazde”, a to bi moglo uključivati ​​mogućnost postavljanja hipersoničnih raketa Iskander na “na njihov prag”.

(EPA)

Putin kaže da će Rusija ispuniti obavezu isporuke gnojiva Brazilu

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u telefonskom razgovoru s brazilskim predsjednikom Jairom Bolsonarom u ponedjeljak kako će Rusija ispuniti sve svoje obveze oko isporuke gnojiva Brazilu, prenosi Reuters.

Putin i Bolsonaro su, kako je saopćeno iz Kremlja, razgovarali o globalnoj sigurnosti hrane i potvrdili svoju namjeru da ojačaju strateško partnerstvo.

(EPA)

Južnoamerički čelnik potvrdio je da je razgovarao s Putinom.

“Upravo sam imao telefonski razgovor s ruskim predsjednikom Putinom, tijekom kojeg smo razgovarali o sigurnosti hrane i energetskoj sigurnosti”, rekao je Bolsonaro, dodajući  kako su u razgovoru sudjelovali i njegovi ministri poljoprivrede i energetike.

Izvor: Agencije