Zašto je bitan samit NATO-a u Madridu

Piše: Priyanka Shankar

Lideri zemalja članica NATO-a okupljaju se u Madridu ove sedmice na samitu, usred povećane globalne krize zbog ruske invazije na Ukrajinu.

Ovo je pet stvari koje se trebaju znati o samitu za koji sigurnosni analitičari kažu da bi mogao utjecati na odbrambene i sigurnosne prioritete zemalja ne samo na Zapadu nego širom svijeta.

Šta se dešava i zašto je samit važan?

Na prošlogodišnjem samitu saveza u Briselu, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg istakao je da su odnosi alijanse sa Rusijom na “najnižoj tački od kraja Hladnog rata”.

Njegove riječi postale su stvarnost kada je Rusija u februaru izvršila invaziju na Ukrajinu, dodatno pogoršavajući odnose između NATO-a i Kremlja.

Harry Nedelcu iz Rasmussen Globala, koji je zadužen za radnu grupu “Slobodna Ukrajina”, rekao je za Al Jazeeru da će na samitu NATO vjerovatno pristati da pojača svoje prisustvo na svom istočnom krilu.

„Pojačano prisustvo sa rotacionim bataljonima u Poljskoj i baltičkim državama već je dogovoreno na samitu u Varšavi [2016.]. Na samitu u Madridu saveznici će vjerovatno pristati na pojačano i možda čak i trajnije prisustvo na istoku”, rekao je.

Stoltenberg je u ponedjeljak rekao novinarima da NATO planira “povećati broj naših snaga visoke spremnosti na više od 300.000”.

Elisabeth Braw, viša saradnica za vanjsku politiku i odbranu na American Enterprise Institutu, rekla je da je NATO pokazao veliko jedinstvo od početka ruske invazije na Ukrajinu i da se to mora nastaviti.

“Ali to pokazivanje jedinstva nije bilo lako jer različite države članice alijanse imaju vrlo različite geografske lokacije i različite percepcije svijeta”, rekla je Braw za Al Jazeeru.

“Ako sada počnu da se prepiru ili ne slažu oko toga šta da urade da pomognu Ukrajini, to bi bio veliki korak unazad i znak slabosti koju bi rivali NATO-a iskoristili.

Članstvo Švedske i Finske

Šlag na tortu ovogodišnjeg samita bit će kandidatura Finske i Švedske za članstvo u NATO-u, navodi Braw.

U maju su obje zemlje napustile politiku vojne neutralnosti koja je trajala decenijama i objavile da bi pridruživanje alijansi bilo korak u pravom smjeru uslijed nove geopolitičke stvarnosti nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Međutim, proces pristupanja je zastao nakon što je Turska optužila nordijske susjede da pružaju sigurno utočište zabranjenoj Radničkoj partiji Kurdistana (PKK), koju Turska i njeni saveznici smatraju “terorističkom” grupom.

Tokom nedavne posjete Švedskoj, Stoltenberg je rekao novinarima da NATO naporno radi na rješavanju zabrinutosti Turske “što je prije moguće”.

“Malo je vjerovatno da će se to dogoditi jer se Turska još uvijek tome protivi, pa je malo vjerovatno da će Švedska i Finska biti pozvane u alijansu tokom samita”, rekla je Braw za Al Jazeeru.

“Turska nema ništa protiv da igra ulogu nekoga ko kvari sve. Ali ono što je jasno je da Turska ima stvarne zabrinutosti za nacionalnu sigurnost u vezi s Kurdima. Tu posebno Švedska želi da napravi ustupke”, rekla je ona.

Da li će se Ukrajina ikada pridružiti NATO-u?

Kremlj je dugo bio kritičan prema proširenju NATO-a u istočnoj Evropi. Sigurnosni zahtjevi ruskog predsjednika Vladimira Putina prema NATO-u uključivali su isključivanje članstva Ukrajine u vojnom savezu.

Obraćajući se na sastanku Združenih ekspedicionih snaga u martu, gdje se neke zemlje NATO-a sastaju kako bi razgovarale o rješenjima za odgovor na krize, ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski je rekao da razumije da Ukrajina više ne može postati članica NATO-a.

“Godinama smo slušali o navodnim otvorenim vratima, ali smo već čuli da nećemo ući tamo, a to je istina i mora se priznati”, rekao je on.

Prema Brawu, u doglednoj budućnosti i u sadašnjim okolnostima, ambicija Ukrajine da se pridruži Evropskoj uniji vjerovatnija je od članstva u NATO-u.

„To je za njih veoma važan cilj i cilj koji je vjerovatan, ali će zahtijevati mnogo rada“, rekla je ona.

Za Nedelcua, “najbolji način da se Ukrajina učini sigurnom” jeste da se osigura da zemlja bude toliko vojno jaka te da ima moćnu odbrambenu industriju kako bi je bilo nemoguće napasti.

Povećanje izdataka za odbranu

Jedna od najvećih debata među saveznicima u NATO-u jeste ona o tome koliko svaka zemlja troši na odbranu.

Članice alijanse su se 2006. godine obavezale da će svaka zemlja NATO-a odvojiti dva posto svog bruto domaćeg proizvoda na odbranu.

Ali postoji podjela među članicama u pogledu toga ko troši najviše na odbranu.

Rat u Ukrajini intenzivirao je debatu o potrošnji. Nedelcu je rekao da sve više članica NATO-a dostiže prag od dva posto.

“Vidjeli smo kako zemlje poput Njemačke zaista povećavaju svoje izdatke za odbranu nakon rata. Dakle, na Samitu će definitivno biti naglasak na nastavku tog trenda i na tome da se saveznici ozbiljno pozabave povećanjem svojih izdataka za odbranu”, rekao je.

Kina na dnevnom redu?

Stoltenberg je na prošlogodišnjem samitu NATO-a istakao da se “Kina približava alijansi” i rekao da je važno da NATO razvije jasan i jedinstven stav prema Pekingu.

Uz kontinuiranu kinesku zabludu o ratu Kremlja u Ukrajini te prijetnje Tajvanu i drugim zemljama u indo-pacifičkoj regiji, Nedelcu misli da će Stoltenbergov poziv u vezi sa pozicijom o Kini biti u fokusu u Madridu, te da je važno paziti na način na koji će se govoriti o Kini.

“Među članicama alijanse će se razgovarati o Kini kao strateškom konkurentu. Ovo će također pokrenuti pitanje: kakvu će ulogu NATO tražiti kada je u pitanju sigurnost Indo-Pacifika, i kako će se NATO izjasniti o sigurnosti u Indo-Pacifiku ili Tajvanskom moreuzu jer je ovo sve više… povezano sa sigurnošću Sjevernog Atlantika”, rekao je Nedelcu za Al Jazeeru.

Sa zemljama kao što su Japan i Južna Koreja, koje također treba da prisustvuju samitu, rekao je Nedelcu, svijet postaje sve više polarizovan između autokratija i demokratija koje imaju isto mišljenje.

Ramon Pacheco Pardo, profesor međunarodnih odnosa na King's College London, rekao je za Al Jazeeru da bi uz prisustvo Japana i Južne Koreje na samitu moglo biti izjava o Sjevernoj Koreji.

“To je važno za Južnu Koreju jer može pokazati da postoje druge zemlje u Evropi koje također vide Sjevernu Koreju kao prijetnju”, rekao je.

„A to može dovesti do praktične saradnje, posebno što se tiče cyber sektora i razmjene informacija, jer je to ono u čemu je NATO najjači, kada je u pitanju azijsko-pacifička regija.”