Ruske snage napreduju u blizini ključnih gradova u Donbasu
Rusija snažno napreduje prema Donjecku, a dužnosnici potvrđuju da je nekoliko istočnih područja zauzeto.
- Ruske snage napreduju u Donbasu, a ukrajinski dužnosnici najavljuju pad sela na liniji fronta u blizini strateški važnih gradova Sjeverodonjecka i Lisičanska.
- Rusija obilježava godišnjicu dana kada su snage nacističke Njemačke napale Sovjetski savez u Drugom svjetskom ratu.
- Petnaest osoba, uključujući osmogodišnje dijete, ubijeno je pod ruskom artiljerijskom vatrom u regiji Harkov, na sjeveroistoku Ukrajine.
- Glasnogovornik savjetnika za nacionalnu sigurnost Bijele kuće ističe da je za Vladimira Putina hrana oružje.
U nastavku su najvažnije vijesti o ratu u Ukrajini.
Johnson: Manjak resursa mogao bi usporiti rusko napredovanje u Ukrajini
Britanska vojna obavještajna služba vjeruje da bi rusko napredovanje u Ukrajini kroz sljedećih par mjeseci mogao usporiti manjak resursa, kazao je britanski premijer Boris Johnson grupi evropskih novinara.
U komentarima koje je u srijedu objavio njemački Sueddeutche Zeitung, Johnson je kazao da vojne snage predsjednika Vladimira Putina u istočnoj pokrajini Donbas siju destrukciju, ali za to plaćaju skup danak u oružju i vojnicima.
„Doduše, naša odbrambena obavještajna služba vjeruje da bi Rusija kroz sljedećih par mjeseci mogla iscrpiti svoje snage što bi zaustavilo njeno napredovanje“, kazao je Johnson u intervjuu.
„U tom trenutku morat ćemo pomoći Ukrajincima da obrnu dinamiku borbe. Za to ću se zalagati i na sastanku Grupe 7 (koji će se za vikend održati u Njemačkoj)“, izjavio je.
„Ako Ukrajinci budu u poziciji da krenu u protuofenzivu, trebamo ih podržati s opremom koju traže od nas“, dodao je.
Na pitanje kako bi izgledala pobjeda za Ukrajinu, ili poraz za Putina, Johnson je odgovorio: „To bi podrazumijevalo povratak na status quo koji je postojao prije 24. februara i povlačenje ruskih snaga s područja na koja su izvršili invaziju“.
Lavrov doputovao u dvodnevnu posetu Iranu
Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov doputovao je danas u dvodnevnu posjetu Iranu.
U izvještaju agencije TAS S se navodi da će se Lavrov sastati sa iranskim predsjednikom Ebrahimom Raisijem i iranskim kolegom Hosein Amir-Abdolahianom.
Portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova ranije danas je izjavila da će dve strane razmijeniti mišljenja o nizu hitnih međunarodnih pitanja, uključujući zajednički sveobuhvatni akcioni plan u vezi sa iranskim nuklearnim programom, razvoj situacije u Ukrajini, Siriji, Afganistanu, Zakavkazju, Jemenu i u regionu Kaspijskog mora.
Pored toga, ministri Lavrov i Amir-Abdolahian razgovaraće o bilateralnim pitanjima, između ostalog i o realizaciji ključnih zajedničkih projekata u oblasti energetike i transporta, kao i izgledima za unapređenje kulturnih i humanitarnih odnosa.
Scholz: Da razgovaramo o obrisima “Maršalovog plana za Ukrajinu”
Njemački kancelar Olaf Scholz izjavio je danas da želi da razgovara o obrisima “Maršalovog plana za Ukrajinu” sa liderima Grupe sedam (G7) ekonomski najrazvijenih zemalja na predstojećem samitu u Njemačkoj.
Scholz se nada ujedinjenom frontu u pogledu dugoročne podrške Ukrajini, kada Njemačka bude bila domaćin samita G7 sljedeće nedjelje, prenosi agencija AP.
Njemački kancelar je u Parlamentu poručio da će “obnova Ukrajine biti zadatak za generacije”.
Podsjećajući na svoju prošlonedjeljnu posjetu Irpinu, predgrađu Kijeva, u kojem su se vodile intenzivne borbe, rekao je da “neke stvari tamo podsjećaju na slike njemačkih gradova poslije Drugog svjetskog rata”.
“Kao i tada Evropi, Ukrajini je danas potreban Maršalov plan za svoju obnovu”, poručio je Scholz, misleći na plan koji su sponzorisale SAD i koji je pomogao u oživljavanju evropskih ekonomija nakon Drugog svjetskog rata.
Kako je rekao, biće potrebne milijarde dolara za finansiranje obnove tokom godina, a to može da funkcioniše samo ako evropske nacije, druge velike zemlje donatori i međunarodne organizacije rade zajedno.
Njemački kancelar je pozvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da razgovara o tom pitanju sa liderima G7 putem video veze.
Hodorkovski: Naftne sankcije više štete EU nego Rusiji
Mihail Hodorkovski, prvi čovjek nekadašnjeg ruskog naftnog giganta, kompanije Jukos, koji je protivnik režima ruskog predsjednika Vladimira Putina, izjavio je da naftne sankcije Rusiji više štete samoj EU, nego zemlji kojoj su namijenjene.
Bivši najbogatiji čovjek Rusije istakao je da je EU ili trebalo da obezbjedi alternativno snabdjevanje prije nego što je uvela embargo ili da razmotri sasvim drugi pristup, kao što je uvođenje carina na ruske energente, a ne uvođenje potpune zabrane, te da bi, da je tako postupila, “Evropa Ukrajini mogla da kupi više oružja“, navodi evropski portal Politico.
“U ovom trenutku energetske sankcije štete Evropi, a ne Rusiji. To je bilo i ostalo moje gledište. Šta zaboga, radite“, izjavio je Hodorovski u Briselu na dvodnevnim sastancima sa zvaničnicima EU i drugima, koje je organizovao istraživački centar GLOBSEC sa sjedištem u Bratislavi, prenosi Politico.
Hodorkovski je proveo 10 godina u zatvoru pod optužbom da je izbjegavao plaćanje poreza, a potom je vodio kampanju za promovisanje demokratije i ljudskih prava u Rusiji kroz svoju organizaciju Otvorena Rusija, navodi Politico.
Putin: Zbog poteza Zapada globalni ekonomski problemi postaće hronični
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da će zbog poteza Zapada globalni ekonomski problemi postati hronični.
U pozdravnom govoru na poslovnoj konferenciji zemalja BRIKS-a, on je rekao da se „pojačavaju mehanizmi vršenja pritiska na konkurenciju uvođenjem novih politički motivisanih sankcija iznova i iznova“, prenosi agencija Tas s.
„Na djelu je namjerno raskidanje odnosa saradnje, prekidaju se transportni i logistički lanci. Sve je to suprotno zdravom razumu i elementarnoj ekonomskoj logici, šteti interesima preduzeća u globalnim razmjerama i ima negativan uticaj na blagostanje stanovništva, u suštini, svih zemalja”, naveo je Putin.
Ruski lider je ocijenio da će kao rezultat svega toga, problemi u globalnoj ekonomiji postati hronični, nabrajajući u tom kontekstu smanjenje poslovne aktivnosti, rast nezaposlenosti, manjak sirovina i komponenti, pogoršanje problema u obezbjeđivanju globalne prehrambene sugurnosti, rast cijene žitarica i drugih osnovnih poljoprivrednih proizvoda.
„Preduzetnici u našim zemljama (BRIKS) moraće da razvijaju poslovanje u otežanim uslovima pošto zapadni partneri zanemaruju osnovne principe tržišne ekonomije, slobodne trgovine, nepovredivosti privatne svojine, vode suštinski neodgovoran makroekonomski kurs, uključujući pokretanje štamparija novca, nekontrolisanu emisiju i gomilanje neobezbjeđenih dugova“, rekao je Putin.
Prema njegovim riječima, ruska makroekonomska politika pokazuje djelotvornost u uslovima pritiska spoljnih sankcija.
„Naša makroekonomska politika se zapravo pokazala djelotvornom. Uspjeli smo da zaštitimo ruski finansijski sistem i da krenemo sa stabilizovanjem situacije u industriji pružajući ciljanu socijalnu podršku građanima“, rekao je ruski predsjednik.
Turski trgovački brod, prvi strani brod koji je isplovio iz Mariupolja od maja
Turski trgovački brod isplovio je u srijedu iz Mariupolja nakon razgovora turskog i ruskog izaslanstva u Moskvi i prvi je koji je napustio tu ukrajinsku luku otkako su je u maju osvojili Rusi, objavilo je tursko ministarstvo odbrane.
“Nekoliko sati nakon dugog sastanka turski teretni brod (Azov Concord), koji je danima čekao, napustio je ukrajinsku luku”, objavilo je ministarstvo.
Dodaje da je to “prvi strani brod koji je isplovio iz ukrajinske luke Mariupolj”.
Četverostrani sastanak predstavnika UN-a, Rusije, Turske i Ukrajine održat će se “idućih sedmica” u Turskoj radi organizacije plovidbe Crnim morem trgovačkih brodova natovarenih žitom, najavila je Ankara.
Lavrov će učestvovati na sastanku G20
Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov otputovat će u Indoneziju kako bi sudjelovao na sastanku ministara vanjskih poslova G20 koji će biti održan 7. i 8. jula.
Prema riječima glasnogovornice ruskog ministarstva vanjskih poslova Marije Zakharove, Lavrov će se također imati nekoliko bilateralnih razgovora na marginama sastanka G20, tačnije sastat će se sa svojim kineskim, južnoafričkim, brazilskim i meksičkim kolegama i vodstvom međunarodnih organizacija.
Kremlj: Neprihvatljive sankcije EU-a
Kremlj je saopćio da su EU sankcije koje su dovele do toga da Litvanija nametne zabranu tranzita neke robe iz kontinentalne Rusije u Kalinjingrad “apsolutno neprihvatljive” te da Moskva radi na mjerama odmazde.
U razgovoru s novinarima putem konferencijskog poziva, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Moskva tek mora odlučiti kad će nametnuti protumjere.
Britanija odbila da izda vize ruskoj delegaciji za zasedanje OEBS-a
Velika Britanija je odbila da izda vize ruskoj delegaciji za učešće na julskom zasjedanju Parlamentarne skupštine Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OEBS), izjavio je prvi zamjenik predsjednika Komiteta Vijeća Federacije za međunarodne poslove Vladimir Džabarov.
Ruske snage napreduju u regiji Donbas
Ruske snage napreduju u Donbasu, a ukrajinski dužnosnici najavljuju pad sela na liniji fronta u blizini strateški važnih gradova Sjeverodonjecka i Lisičanska.
Roman Vlasenko, načelnik vojne uprave okruga Sjeverodonjeck, rekao je u utorak da “Rusi u potpunosti kontrolišu selo Toškivka”.
Toškivka se nalazi otprilike 25 kilometara južno od Sjeverodonjecka, gdje se sedmicama vode žestoke borbe.
Britanski obavještajci: Rusija šalje rezrevne jedinice u Donbas
Ministarstvo odbrane Velike Britanije saopćilo je da je Rusija vjerovatno spremna da pokuša da rasporedi veliki broj rezervnih jedinica u Donbasu.
Jako granatiranje se nastavlja u trenutku kada Rusija nastoji da obuhvati oblast Sjeverodonjecka preko Izijuma na severu i Popasne na jugu, naveli su u saopćenju.
U izvještaju se navodi i da ruske vlasti nisu objavile ukupan broj poginulih vojnika u Ukrajini od 25. marta, ali da je samoproglašena Narodna Republika Donjeck do 16. juna od početka 2022. godine priznala 2.128 poginulih vojnika i 8.897 ranjenih.
Prema britanskim vojnim obavještajcima stopa žrtava DNR je ekvivalentna oko 55 posto njenih prvobitnih snaga, što naglašava izuzetnu iscrpljenost ruskih i proruskih snaga u Donbasu.
Vrlo je vjerovatno da su snage Narodne Republike Donjeck opremljene zastarjelim naoružanjem i opremom, a na obje strane, sposobnost formiranja i raspoređivanja rezervnih jedinica na frontu postaje sve važnija za ishod rata, saopćeno je u izvještaju ministarstva.
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine – 22 June 2022
Find out more about the UK government's response: https://t.co/LUl6WpSQZM
🇺🇦 #StandWithUkraine 🇺🇦 pic.twitter.com/BHKjjj6Csk
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) June 22, 2022
Bivši američki komandant predviđa da će Ukrajina ‘nokautirati’ Rusiju
Bivši komandant američkih kopnenih snaga u Evropi opisao je bitke na istoku i jugoistoku Ukrajine kao “boks meč teške kategorije” u kojem “još nije bilo nokauta”.
Sjeverodonjeck, Popasna, Dibrivne (blizu Izjuma), Rubižne i Zaporožje, “svi su vidjeli ovu akciju udarac-protuudarac”, napisao je umirovljeni general-pukovnik Mark Hertling na Twitteru.
“Ovo je boks meč teške kategorije. U dva mjeseca borbe još nije bilo nokauta. Doći će s iscrpljivanjem ruskih snaga”, rekao je.
All the while, RU continues to lose personnel and some equipment. UA takes casualties and is fatigued but less so…
and the will and morale remain on UA side.
As they garner new equipment, UA will increasingly gain the advantage. 13/
— Mark Hertling (@MarkHertling) June 21, 2022
Ruski ambasador u SAD-u nije kontaktiran u vezi sa zarobljenim Amerikancima
Ruski ambasador u SAD-u Anatolij Antonov kaže da njegov ured nije primio nikakve zahtjeve iz Washingtona o dvojici Amerikanaca zarobljenih u Ukrajini, javila je moskovska državna novinska agencija TASS.
Njegovi komentari uslijedili su nakon što je glasnogovornik američkog State Departmenta Ned Price rekao da je Washington bio u kontaktu s ruskim vlastima u vezi s dvojicom američkih državljana, koji su navodno bili zarobljeni u samoproglašenoj Narodnoj Republici Donjeck.
“Ambasada me nije kontaktirala”, rekao je Antonov.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ranije je rekao da nije isključena mogućnost smrtne kazne za dvojicu Amerikanaca.
Kirby: Putin hranu koristi kao oružje
Ruski predsjednik Vladimir Putin koristi hranu kao oružje tako što blokira ukrajinski izvoz žita, rekao je glasnogovornik savjetnika za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby.
On je naveo da američki predsjednik Joe Biden razmatra mogućnosti kako da se žitarice blokirane u ukrajinskim lukama prevezu na tržište.
“Predsjednik Putin, bez šale, koristi hranu kao oružje. Nazovimo to pravim riječima, za njega je hrana oružje”, rekao je Kirby.
Petnaest osoba ubijeno u napadu na Harkov
Petnaest osoba, uključujući i osmogodišnje dijete, ubijeno je pod ruskom topničkom vatrom u regiji Harkov na sjeveroistoku Ukrajine, objavio je guverner.
“Petnaest osoba je poginulo, a 16 ih je povrijeđeno. To su strašne posljedice ruskog granatiranja usred bijela dana u regiji Harkov”, rekao je guverner Oleg Sinegubov, dodajući da su svi ubijeni i povrijeđeni u četiri odvojena bombardiranja.
Ruske snage granatirale su Šugiv, grad oko 30 kilometara jugoistočno od Harkova, pri čemu je ubijeno šest osoba, a ranjene četiri, rekao je.
U samom Harkovu je ubijeno još pet osoba, a povrijeđeno 11, dok je u napadu u predgrađu poginuo osmogodišnji dječak čija je majka povrijeđena.
Tri osobe su ubijene u Zoločivu, gradiću 40 km sjeverno od Harkova.
“Ovo je terorizam. To su zločini protiv čovječnosti koji se moraju kazniti”, rekao je guverner.
Rusija obilježava godišnjicu invazije Njemačke na SSSR
Rusija obilježava godišnjicu dana kada su snage nacističke Njemačke napale Sovjetski savez u Drugom svjetskom ratu, a predsjednik Vladimir Putin položio je cvijeće u čast žrtava.
Operacija Barbarossa pokrenuta je 22. juna 1941. godine.
“Dan sjećanja i tuge” također se obilježava u Ukrajini i Bjelorusiji, koja je tada bila dio Sovjetskog saveza, jer su mnogi napadi bili usmjereni na Kijev, Moskvu i Brest.
No, nije poznato da li će Ukrajina obilježiti ovaj dan kao što je to radila ranijih godina.
Povodom godišnjice, rusko Ministarstvo odbrane objavilo je dokumente koji datiraju od početka rata, a koji navodno pokazuju kako Njemačka namjerava potvrditi da je sovjetska vojska bombardirala crkve i groblja kako bi opravdala svoju invaziju.
“Baš kao danas, nacisti su i 1941. godine unaprijed pripremali provokacije kako bi diskreditirali našu državu”, saopćilo je rusko Ministarstvo odbrane.