Zelenski kaže da Rusija kontrolira 20 posto teritorije Ukrajine

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kaže da je ruska vojska preuzela dijelove zemlje, dok Kijev traži više oružja.

Rusija je 24. februara pokrenula invaziju na Ukrajinu (Reuters)
  • Ukrajinski predsjednik kaže da Rusija kontroliše 20 posto teritorije Ukrajine
  • Omogućiti članstvo Ukrajine u Evropskoj uniji je moralna dužnost, kaže predsjednica Evropske komisije
  • Merkel osudila “barbarski” ruski rat
  • SAD: Cyber napadi na Rusiju nisu vojna konfrontacija
  • UN: Rat u Ukrajini skreće pažnju sa klimatskih promjena
  • Civili se sklanjaju od ruskih bombi pod ukrajinskom tvornicom kemikalija

Više najnovijih vijesti u nastavku:


Rusija: Sin britanske zastupnice umiješan u ubistvo ruskog komandanta

Rusija je optužila sina britanske parlamentarke iz redova Konzervativne partije da je učestvovao u ubistvu komandanta čečenske brigade u Ukrajini, izvijestio je Guardian, pozivajući se na izjavu Ruske nacionalne garde.

U izjavi se kaže da je jedan od kamandanata brigade, Čečen Adam Bisultanov, ubijen 26. maja u sukobu sa „grupom plaćenika iz Velike Britanije i SAD-a“, u kojoj je bio i „sin britanske zastupnice“ Ben Grant.

Ova objava uslijedila je nakon video snimka britanskog državljanina Bena Granta, sina Helen Grant, sa ratišta u Ukrajini.


EU odobrila sankcije koje se odnose na rusku naftu i Sberbanku

Evropska unija je odobrila novi paket sankcija Rusiji, a među mjerama obuhvaćenim ovim paketom je i djelimični embargo na naftu i isključenje Sberbanke iz platnog sistema SWIFT.

Čelnici EU-a dogovorili su embargo na uvoz sirove nafte koji će u potpunosti stupiti na snagu do kraja 2022. Mađarska, Slovačka i Češka dogovorile su da budu izuzete iz ove odluke.

“Ovo će smanjiti sposobnost Rusije da finansira svoj rat”, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.

Evropska unija donijela je odluku o isključenju Sberbanke iz platnog sistema SWIFT (AFP)

Švedska će u Ukrajinu uputiti veću vojnu pomoć

Švedska će Ukrajini pružiti veću ekonomsku pomoć i više vojne opreme, uključujući protubrodske rakete, puške i protutenkovsko oružje, rekli su ministar finansija Mikael Damberg i ministar odbrane Peter Hultqvist.

“Prijedlozi koji su podneseni (parlamentu) znače da će se dodijeljena sredstva za budžet centralne vlade povećati za milijardu švedskih kruna (102 miliona dolara) u 2022.”, navodi se u saopćenju ministarstva finansija nordijske zemlje.

“U znak solidarnosti s Ukrajinom i kao dio međunarodnog odgovora na ruske akcije, vlada vidi stalnu potrebu da se podrži Ukrajina”, navedeno je u saopćenju.


SAD usvojile novi set sankcija protiv Rusije

SAD su usvojile novi set sankcija protiv Rusije, koji uključuje 17 osoba, saopćilo je Ministarstvo finansija SAD-a na svojoj web-stranici.

Među osobama na koje se odnose sankcije je i Sergej Roldugin, blizak saradnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, prenio je Reuters.

Najnovije sankcije su također usmjerene na 16 subjekata, sedam plovila i tri aviona, navodi se u saopćenju.


Rusija upozorava SAD zbog vojne pomoći Ukrajini

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kaže da isporuka američkih naprednih raketnih sistema Ukrajini povećava rizik od “uvlačenja treće zemlje u sukob”.

Njegov zamjenik Sergej Rjabkov rekao je da američka vojna pomoć Ukrajini povećava rizik do direktnog sukoba.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov dodao je: “Vjerujemo da SAD namjerno ‘doljevaju ulje na vatru'”.


Von der Leyen: Omogućiti članstvo Ukrajine u EU moralna dužnost

Omogućiti članstvo Ukrajine u Evropskoj uniji je moralna dužnost, izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.

“Nije samo naš strateški interes, već i moralna dužnost da omogućimo Ukrajincima da se pridruže EU znajući da se hrabro bore za svoju budućnost”, rekla je von der Leyen obraćajući se na forumu GLOBSEC 2022 u Bratislavi.

Dodala je da se Ukrajinci “hrabro bore”, jer žele “slobodno i otvoreno društvo koje pripada jakoj demokratskoj zajednici”, prenosi Anadolija.

Von der Leyen je objasnila da EU želi u Ukrajini spojiti ulaganja u rekonstrukciju s reformama u oblasti administrativnih kapaciteta, vladavine prava i borbe protiv korupcije.

Njihov cilj je stvoriti privlačno poslovno okruženje “kako bi investitori imali povjerenja, kako bi se vratili i investirali u Ukrajinu”.

Dodala je da će Evropska komisija svojim iskustvom pomoći Ukrajini kako bi ostvarila reforme koje vode ka pristupanju EU-u.

Istovremeno je istakla da brzina procesa pristupanja zavisi od Ukrajine i podrške bloka.


Zelenski: Rusija kontroliše 20 posto teritorije Ukrajine

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da Rusija u ovom trenutku kontroliše 20 posto teritorije Ukrajine.

“Moramo da se branimo od skoro cijele ruske armije. Sve borbeno spremne ruske vojne formacije su uključene u ovu agresiju”, poručio je Zelenski u video obraćanju Parlamentu Luksemburga, prenosi agencija Reuters.

Dodao je da se borbena linija fronta proteže na više od 1.000 kilometara.


Rusija kaže da američki plan da proda bespilotne letjelice Ukrajini neće utjecati na ‘vojnu operaciju’

Rusija je saopćila da američki planovi za prodaju Ukrajini četiri bespilotne letjelice MQ-1C Grey Eagle koje mogu biti naoružane projektilima Hellfire za korištenje na ratištu protiv Rusije neće promijeniti parametre onoga što Moskva naziva ‘vojnom operacijom’.

“Ubacivanje [zapadnog] oružja u Ukrajinu ne mijenja sve parametre specijalne operacije”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov novinarima. “Ciljevi će biti postignuti, ali i donijeti više patnje Ukrajini.”

Bespilotne letjelice MQ-1C Grey Eagle (EPA)

Peskov: Jumašev nije više savjetnik predsjedniku Putinu

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je danas da je zet bivšeg ruskog lidera Borisa Jeljcina, Valentin Jumašev, prestao obavljati funkciju savjetnika predsjednika Vladimira Putina.

“Mogu da potvrdim da je prije oko mjesec dana prestao biti savjetnik na dobrovoljnoj osnovi”, rekao je Peskov novinarima, prenosi agencija RIA Novosti.


Rusija granatirala istočne oblasti Ukrajine, ima žrtava

Jedna žena poginula je kada se u ruskom granatiranju Harkova protekle noći zapalila škola, saopštile su danas hitne službe.

Prema navodima zvaničnika, u požaru je povrijeđen jedan muškarac.

Usljed granatiranja i u drugim dijelovima harkovske oblasti izbili su požari, prenosi AP.

Guverner Dnjepropetrovske oblasti Valentin Rezničenko saopštio je danas na Telegramu da je granatirano i područje na granici te i Hersonske oblasti, koja je većim dijelom pod ruskom kontrolom.

Prema riječima guvernera Sumske oblasti Dmitra Živickog, u raketnim napadima tokom noći ranjene su tri osobe.

Jedna žena poginula je kada se u ruskom granatiranju Harkova zapalila škola (EPA)

Zelenski: Oko 200.000 ukrajinske djece nasilno odvedeno u Rusiju

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kaže da je 200.000 ukrajinske djece nasilno odvedeno u Rusiju, uključuju djecu iz domova za nezbrinutu djecu, djecu odvedenu s roditeljima i djecu odvojenu od porodica.

“Svrha ove kriminalne politike nije samo krađa ljudi, već i natjerati one koji su deportirani da zaborave na Ukrajinu i da se više ne vratite u zemlju”, rekao je Zelenski u svom noćnom obraćanju naciji, na Međunarodni dan djece.

Zelenski je rekao da će Ukrajina kazniti odgovorne, ali će prvo pokazati Rusiji na bojnom polju da se “Ukrajina ne može osvojiti, da se naš narod neće predati i da naša djeca neće postati vlasništvo okupatora”.


Rusija napreduje u Sjevernodonecku

Ruska operacija u Sjevernodonecku na istoku Ukrajine napreduje u četvrtak gdje ruska vojska konsolidira položaje, dok su ukrajinske snage ostvarile pomake na jugu zemlje, prenose svjetske agencije ističući da su zapadne najave daljnje vojne pomoći Kijevu izazvale prijetnje Kremlja.

Pobjeda u Sjevernodonecku ključna je za Rusiju, jer bi pad privremene prijestolnice Luganska Moskvi dao kontrolu nad cijelom regijom Donbasa, prenosi Hina.

Ako Rusija zauzme taj grad i manji Lisičansk držala bi cijeli Lugansk, jednu od dvije provincije u Donbasu na koje Moskva polaže pravo u ime separatista.

Zauzimanje cijelog Luganska ispunilo bi jedan od glavnih ciljeva ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Prema regionalnom guverneru Luganska Serhiju Gajdaju u Sjevernodonecku je još oko 15.000 ljudi.

Ukrajinski vojnik na položaju između Luganska Donjecka 18. aprila 2022. (EPA)

SAD: Cyber napadi na Rusiju nisu vojna konfrontacija

Bijela kuća poručila je da bilo kakva ofanzivna cyber aktivnost protiv Rusije ne predstavljala kršenje američke politike izbjegavanja direktne vojne konfrontacije sa Rusijom.

Reuters prenosi da je portparolka Bijele kuće Karine Jean-Pierre to izjavila komentarišući izjavu načelnika američke cyber komande, generala Paula Nakasona, koji je u srijedu za Sky News rekao da je SAD sproveo niz digitalnih operacija podrške Ukrajini.

Portparolka Bijele kuće Karine Jean-Pierre (EPA)

Biden i Stoltenberg o daljim potezima NATO-a

Američki predsjednik Joe Biden sastat će se danas u Bijeloj kući sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, u trenutku kada Alijansa razmatra svoje sljedeće korake zbog rata u Ukrajini.

Portparolka Bijele kuće Karine Jean-Pierre saopštila je da će se Biden pridružiti sastanku između Stoltenberga i savjetnika za nacionalnu sigurnost Jakes Sullivana, kako bi između ostalog razgovarali o sljedećem sastanku NATO-a u Španiji.

Oni će „razgovarati o pripremama za samit NATO-a u Madridu i o snazi transatlantske alijanse“, naglasila je Jean-Pierre.

Samit u Madridu zakazan je za kraj juna, a američki predsjednik je ranije podržao kandidature Finske i Švedske za ulazak u NATO.


Civili se sklanjaju od ruskih bombi pod ukrajinskom tvornicom hemikalija

Određen broj civila sklonio se od ruskog bombardiranja ispod tvornice hemikalija u ukrajinskome gradu Sjeverodonecku a vlasti strahuju da bi ondje još moglo biti zaliha opasnih tvari, rekao je guverner regije za Reuters.

Ukrajina je u utorak kazala da je ruski zračni napad pogodio spremnik s dušičnom kiselinom u Sjeverodonecku, zbog čega se stvorio velik ružičasti oblak.

“Civili su u skloništima, mnogo njih”, rekao je guverner Luhanska Serhij Hajdaj o tvornici hemikalija Azot, te dodao da se ispod tvornice nalaze “jaka sovjetska” skloništa.

“Tvornica je u privatnom vlasništvu, ne možemo sa 100 posto sigurnosti znati ima li ostataka hemikalija”, rekao je.

“Uvjeravaju nas da nema (hemikalija), no kao što vidimo, ima ostataka”, rekao je osvrćući se na pražnjenje spremnika dušične kiseline u utorak.

Hajdaj je kazao da nije vjerovatno da će tvornica postati mjestom višesedmične opsade kao što je to bila čeličana Azovstal u jugoistočnom gradu Mariupolju.

“Neće postati novi Azovstal, budući da je on imao ogroman podzemni grad, koji Azot nema”, rekao je.

Hajdaj je kazao da je 70 posto Sjeverodonecka pod kontrolom ruskih snaga, 10-15 posto “siva zona”, a da ostatak drži Ukrajina.


Merkel osudila ‘barbarski’ ruski rat

U prvom javnom obraćanju u šest mjeseci, bivša njemačka kancelarka Angela Merkel nazvala je ruski napad na Ukrajinu kršenjem međunarodnog prava i “dubinskom prijelomnicom” u historiji Evrope nakon Drugog svjetskog rata.

“Moja solidarnost s Ukrajinom koja je napadnuta i na koju je Rusija izvršila invaziju i podrška njenom pravu na samoodbranu”, rekla je Merkel.

Kazala je da podržava napore koje su poduzeli sadašnja njemačka vlada, Evropska unija, Sjedinjene Američke Države, NATO, G7 i UN kako bi osigurali da se zaustavi “barbarski rat i agresija Rusije”.

Merkel je govorila pred dvjestotinjak gostiju na svečanosti za Reinera Hoffmanna koji je nedavno odstupio s čelnog mjesta utjecajne Konfederacije njemačkih sindikata.

Istaknula je da će posljedice rata biti dalekosežne, posebno za Ukrajinu, ali i za cijeli kontinent.

Merkel se osvrnula i na zvjerstva nad civilima, spomenuvši Buču, mjesto blizu Kijeva, u kojem su pronađene stotine ubijenih civila.

Malim tračkom nade u toj “beskrajnoj žalosti” nazvala je golemu podršku koju Ukrajincima pružaju susjedne zemlje, navodeći Poljsku i Moldaviju kao primjer.

“Nikada ne bismo smjeli uzimati mir i slobodu zdravo za gotovo”, naglasila je.

Merkel: Nikada ne bismo smjeli uzimati mir i slobodu zdravo za gotovo (EPA)

UN: Rat u Ukrajini skreće pažnju sa klimatskih promjena

Generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres upozorio je u srijedu da rat u Ukrajini skreće pažnju sa klimatskih promjena, dok istovremeno pokazuje “samoubilačku” zavisnost svijeta od fosilnih goriva.

Uoči ekološke konferencije u Štokholmu rekao je da su razmjere sukoba neizbježno pomjerile fokus sa drugih pitanja, među kojima su napori da se zaustavi porast globalne temperature, prenosi Beta.

“Osjećaj hitnosti u debati o klimi je, naravno, stradao s ratom u Ukrajini. Ali, mislim da je ovaj rat pokazao jednu stvar, koliko je svijet zavisan od fosilnih goriva”, kazao je.

Generalni sekretar UN-a je ukazao na odluke Evropske unije da ove sedmice zaustavi većinu uvoza ruske nafte u okviru sankcija uvedenih nakon početka invazije na Ukrajinu.

Konflikt je pokazao koliko su mnoge evropske zemlje zavisne od ruske nafte i plina.

“Dakle, vrijeme je da naučimo lekciju. Ako ne želimo ponovo biti u istoj situaciji u kojoj smo danas, moramo se jasno usmjeriti na ogromno ulaganje u obnovljive izvore energije i jasno razumijemo da je zavisnost od fosilnih goriva samoubilačka”, rekao je Guterres.

Izvor: Al Jazeera i agencije