Drugi krug parlamentarnih izbora u Francuskoj

U slučaju da vladajuća koalicija osvoji relativnu većinu, ipak bi morala sklapati saveze i dogovore za određene prijedloge zakona.

Macron ima velike izglede za stvaranje većine u Narodnoj skupštini (EPA)

U Francuskoj su otvorena birališta za drugi i završni krug parlamentarnih izbora koji će odlučiti može li predsjednik Emmanuel Macron provesti program zacrtan za idućih pet godina nasuprot bloku ljevice pod vodstvom Jean-Luca Mélenchona.

Birališta su otvorena u 8 sati za izbor 577 zastupnika u Nacionalnoj skupštini.

Nakon prvog kruga prošle nedjelje, Macron ima velike izglede za stvaranje većine u Narodnoj skupštini, prenosi Hina.

Macronov centristički tabor Zajedno dobio je 25,75 posto glasova.

Novi savez ljevičara, komunista, zelenih i socijalista, na čelu s lijevim političarem Jean-Lucom Melenchonom, dobio je 25,66 posto, odnosno samo 21.400 glasova manje od Macronove koalicije, u zemlji u kojoj oko 48,7 miliona birača ima pravo glasa.

Na trećem mjestu je bila ekstremno desničarska stranka Nacionalno okupljanje Marine Le Pen, a na četvrtom desničarski Republikanci.

Macronu potrebno najmanje 289 mjesta

Macronovoj koaliciji Zajedno potrebno je najmanje 289 mjesta za apsolutnu većinu, kao što je to bio slučaj na prošlim izborima 2017. godine kada su centristi osvojili 350 mjesta.

Kako je prenijela televizija BFMTV, Zajedno bi mogao osvojiti između 255 i 295 mjesta, a Melenchonova koalicija Nova narodna ekološka i socijalna unija (Nupes) između 150 i 200 zastupničkih mjesta, što je veliki skok u odnosu na prethodne izbore.

Desnica bi mogla dobiti 55 do 75 mjesta, odnosno mnogo manje nego prije pet godina, dok bi ekstremna desnica mogla osvojiti između 30 i 50 zastupničkih mjesta.

U slučaju da vladajuća koalicija osvoji relativnu većinu, to bi značilo da je i dalje najbrojnija u parlamentu, ali bi morala sklapati saveze i dogovore za određene prijedloge zakona.

Tada bi republikanci (LR, desnica) mogli izgubiti status najjače opozicione stranke, ali i odigrati ključnu ulogu.

Strah od slabog odziva birača

Analitičari strahuju od malog odziva birača, dok ankete prognoziraju odziv od 44 do 47 posto. Prvi rezultati izlaznih anketa očekuju se ubrzo po zatvaranju birališta u 20:00 sati.

Za Macrona parlamentarni izbori govore o tome hoće li moći provesti svoje planove tokom drugog mandata, uključujući kontroverznu penzionu reformu i hitno potrebna poboljšanja u obrazovanju i zdravstvu.

Macron se također želi više usredotočiti na politiku zaštite okoliša te snažnije razvijati nuklearnu i obnovljive izvore energije. Za to mu je potrebna većina u parlamentu.

Ako Macronovi glasovi budu dovoljni samo za relativnu većinu, predsjednik i vlada bit će prisiljeni tražiti podršku u drugim taborima. Vjerovatno bi tada postojala manjinska vlada koja se pokušava osloniti na snage lijevog ili desnog centra, ovisno o projektu.

Potvrda predsjedničkih izbora

Iako su mnogi Francuzi bili nezadovoljni Macronovim rezultatima na vlasti, 44-godišnjem čelniku išla je u prilog činjenica da se parlamentarni izbori u Francuskoj doživljavaju kao potvrda predsjedničkih izbora.

Tradicionalno u glasanju učestvuju uglavnom pristalice pobjednika, dok ostali često ostaju kod kuće. Macron je u aprilu na predsjedničkim izborima osvojio drugi mandat.

Bez obzira na odnos snaga u parlamentu, Njemačka i Evropa mogu i dalje računati na Francusku kao na pouzdanog partnera. Macron neće dopustiti bilo kakve kompromise oko svog proevropskog kursa i solidarnosti s Berlinom.

Francuska će također ostati sastavni dio ujedinjenog fronta Zapada protiv Rusije, agresora u ukrajinskom sukobu. Očekuje se da će socijalisti i republikanci biti solidarni s Macronovom koalicijom o evropskim pitanjima umjesto da ih blokiraju.

Izvor: Agencije