Biden: Ukrajini novi paket oružja i municije vrijedan milijardu dolara
U paketu su artiljerija, protubrodski odbrambeni sistemi, municija za artiljeriju i napredni raketni sistemi, rekao je američki predsjednik.
- Jens Stoltenberg: Ojačati NATO kapacitete duž istočne granice
- Gazprom: Od sutra isporuka plina Njemačkoj manja za još trećinu
- Njemačka će isporučiti Ukrajini raketne bacače Mars II
- U Briselu ministri odbrane NATO-a danas o pomoći Ukrajini
- Evropski regulator zabrinut za sigurnost aviona koji lete u Rusiji
U nastavku više najvažnjih informacija:
Njemačka će isporučiti Ukrajini raketne bacače Mars II
Njemačka će Ukrajini isporučiti tri višecjevna raketna bacača Mars II, izjavila je ministrica odbrane Christine Lambrecht, dodajući da će obuka ukrajinskih vojnika početi narednih sedmica.
“Oružje će doći iz inventara Bundeswehra”, rekla je nemačka ministrica na marginama sastanka NATO-a, na kojem učestvuje oko 50 zemalja na temu koordinacije vojne pomoći Ukrajini, prenosi Reuters.
Mars II može pogoditi mete na udaljenosti većoj od 80 kilometara, dodaje britanska agencija.
Kanada najavila novu pomoć
Kanada će Ukrajini osigurati deset zamjenskih cijevi za haubice M777 u novoj vojnoj pomoći u vrijednosti od devet miliona kanadskih dolara (6,9 miliona dolara), rekla je kanadska ministrica odbrane.
Kanada je ranije donirala Ukrajini haubice, a nove cijevi sui m potrebne kako bi zadržale domet i preciznost.
Joe Biden najavio novi paket pomoći Ukrajini
Američki predsjednik Joe Biden najavio je novi paket oružja i municije za Ukrajinu, nako što je u telefonskom razgovoru sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim potvrdio podršku SAD-a Kijevu u jeku ruske invazije.
U paketu vrijednom milijardu dolara su artiljerija, protubrodski odbrambeni sistemi, municija za artiljeriju i napredni raketni sistemi koje Ukrajina već koristi, rekao je Biden.
Biden je rekao da je u razgovoru sa Zelenskim istakao da će SAD stajati uz Ukrajinu dok brani svoju demokratiju i podržavati njen suverenitet i teritorijalni integritet u jeku neisprovocirane ruske agresije, kaže se u izjavi.
Gazprom: Od sutra isporuka plina Njemačkoj manja za još trećinu
Ruski gigant Gazprom objavio je danas da smanjuje za još jednu trećinu isporuke plina Evropi preko plinovoda Sjeverni tok, dan nakon prve objave drastičnog smanjenja, navodeći da je razlog prekid isporuke dijelova nemačkog Siemensa.
“Gazprom je zaustaviio rad još jedne Siemensove turbine na plin na stanici Portovaja”, gdje se puni Sjeverni Tok, i gdje će dnevna proizvodnja od sutra pasti sa 100 na 67 kubnih metara plina dnevno, navodi se u saopštenju.
Gazprom je u utorak objavio prvo smanjenje isporuka sa 167 na 100 miliona kubnih metara plina objašnjavajući tu odluku nedostatkom Siemensovih kompresora zbog čega ne mogu raditi sve jedinice za kompresiju plina.
Kanadske sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu sprječavaju njemačkog partnera Siemens Energy da isporuči remontovanu opremu, piše Beta, pozivajući se na AFP.
Time se smanjuje za gotovo 60 posto dnevno snabdijevanje plinom preko podvodnog plinovoda koji povezuje Rusiju sa Njemačkom preko Baltičkog mora.
Medvedev dovodi u pitanje nastavak postojanja Ukrajine
Bivši ruski predsjednik Dmitri Medvedev doveo je u pitanje nastavak postojanja Ukrajine kao suverene države.
Aktualni zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti je napisao na Telegramu: “Samo jedno pitanje: Ko kaže da će Ukrajina uopšte postojati na karti svijeta za dvije godine?”.
Na njegove izjave Kijev gleda kao na dokaz da je službeni ratni cilj Moskve, a to je “denacifikacija” zemlje, zapravo samo izgovor za uništenje ukrajinske kulture.
Kremlj nije izravno komentirao najnovije izjave Medvedeva, a glasnogovornik Dmitrij Peskov je, na pitanje novinara samo odgovorio kako “znamo da Ukrajina ima velikih problema”.
Dodao je da ta zemlja i dalje odbija “obuzdati nacionalističke entitete” u vlastitim redovima.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Mihajlo Podoljak odgovorio je Medvedevu, koji je danas napisao, kojeg je opisao kao “malog čovjeka s golemim nesigurnostima koji širi otrov prema Ukrajini”.
“Ukrajina je bila, jest i bit će. Pitanje je gdje će Medvedev biti za dvije godine”, poručio je.
Predsjedavajući Dume: Osuđeni borci zaslužuju smrt
Predsjedavajući ruske Državne dume, donjeg doma ruskog parlamenta, kaže da borci koji su osuđeni na smrt u samoproglašenoj Narodnoj Republici Donjeck na istoku Ukrajine, a koji su do zarobljavanja učestvovali u ratu protiv Rusije, „zaslužuju“ umrijeti.
„Svakim danom vidimo zločine protiv čovječnosti od strane kijevskog neonacističkog režima, granatiranje stanbenih zona, bolnica, porodilišta, vrtića i škola. Stari ljudi, žene i djeca umiru“, rekao je Vječeslan Volodin, kojisteći terminologiju ruskog predsjednika Vladimira Putina kojom opravdava invaziju na Ukrajinu.
Ambasador: Rusija može osigurati siguran prolaz ukrajinskih žitarica
Rusija može „osigurati siguran prolaz“ pošiljki ukrajinskih žitarica preko luka na Crnom Moru, ali nije odgovorna za uspostavljanje koridora, rekao je ruski ambasador pri Ujedinjenim nacijama.
„Nismo odgovorni za uspostavu sigurnih koridora. Rekli smo da možemo osigurati prolaz ako se uspostave koridori. Uspostavite ih. Ili deminirajte teritoriju na koju su urajinske snage postavile mine, ili osigurajte prolaz oko mina“, rekao je Vasilij Nebenzja.
Komisija za istragu navoda o ratnim zločinima: Još bez kontakta s Rusijom
Komisija koju su formirale Ujedinjene nacije kako bi istražila moguće ratne zločine u Ukrajini tokom ruske invazije, tvrdi da još nije uspjela uspostaviti kontakt s Moskvom.
Erik Mose, koji vodi međunarodno tijelo, rekao je tokom posjete Kijevu da napori da se s ruskom misijom u Ženevi započne dijalog „nisu bili uspješni“, ali da će komisija nastaviti pokušavati uspostaviti kontakt sa ruskom stranom.
Komisiju je formiralo Vijeće za ljudska prava UN-a sa sjedištem u Ženevi, kako bi istražilo navodna kršenja ljudskih prava i međunarodnih zakona tokom rata u Ukrajini.
Mose je kazao da je još rano govoriti o detaljima u vezi s dokazima koji su prikupljeni u Kijevu, Harkovu i Sumiju, kao i u Irpinu i Buči, gdje su, prema tvcrdnjama Ukrajine, ruske snage počinile ratne zločine. Moskva to poriče.
Regionalni zvaničnik: Žrtve u eksploziji u regiji Herson
Snažna eksplozija uzdrmala je grad Čornobijavku u ukrajinskoj regiji Herson, čiji je veći dio pod ruskom kontrolom, a u njoj su stradali civili, rekao je regionalni zvaničnik.
Eksplozija se dogodila jutros na tržnici, rekao je Serjih Klan, savjetnik ukrajinskog čelnika regije.
Nije rekao koliko je žrtava, a događaj je nazvao ruskim „terorističkim napadom“.
„Okupator želi uplašiti ljude“, poručio je.
Iz Moskve nije bilo komentara, dok Al Jazeera nije mogla potvrditi Klanove navode.
Njemačka: Smanjenje isporuke plina iz Rusije je politički motivirano
Nedavno smanjenje isporuke plina iz Rusije u Njemačku je politički motivirano i ne radi se o tehničkim stvarima, rekao je njemački ministar ekonomije Robert Habeck.
Ruski Gazprom u utorak je objavio da je smanjio isporuku kroz podmorski plinovod Sjeverni tok 1 na 100 miliona kubnih metara (mcm) dnevno, sa dotadašnjih 167, obrazlažući to kašnjenjem povratka opreme sa popravka.
Habeck tvrdi da postoji mogućnost novih restrikcija iz Rusije.
„Još nije gotovo“, naveo je.
Zaharova: Smrtne kazne su jasan primjer svim plaćenicima
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova saopštila je danas da su smrtne kazne izrečene stranim borcima u samoproglašenoj Donjeckoj Narodnoj Republici (DNR) „jasan primjer drugim plaćenicima koji se bore za Ukrajinu“.
„Ovako oštra kazna izgleda kao jasan primjer za sve druge plaćenike koji se bore na strani ukrajinskih neonacista ili samo namjeravaju da im se pridruže, jer je riječ o zločinu nad mirnim stanovništvom Donbasa“, naglasila je Zaharova, prenosi TAS S.
Dva Britanca i jednog Marokanca, koji su se borili na ukrajinskoj strani, sud DNR-a osudio je na smrt pod optužbom da su plaćenici, prenosi Reuters.
Britanska agencija dodaje da zapadni zvaničnici tvrde da ove ljude treba tretirati kao regularne vojnike zarobljene u ratu i da stoga imaju pravo na zaštitu prema Ženevskim konvencijama.
Zelenski: Napad na Ukrajinu prvi korak ruskog osvajanja
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je danas Evropsku uniju da pooštri sankcije Rusiji i upozorio da bi ruske snage mogle da napadnu druge države nakon invazije na njegovu zemlju, prenosi Reuters.
„Kao i u prošlosti, ruska invazija na Ukrajinu je prvi korak koji ruskom rukovodstvu treba da otvori put ka drugim zemljama i osvajanju drugih naroda“, poručio je Zelenski.
U obraćanju pred oba doma češkog parlamenta putem video veze, on je ponovio pozive EU da dozvoli Ukrajini da krene na putu ka članstvu u Uniji dajući joj status zemlje kandidata, navodi britanska agencija.
Ukrajina: Ostat će nepožnjeveno 2,4 milona hektara ozimih usjeva
U Ukrajini će ostati ostati nepožnjeveno oko 2,4 miliona hektara ozimih usjeva ukupne vrednosti 1,435 milijardi dolara zbog vojnog napada Rusije, saopštilo je danas ukrajinsko Ministarstvo poljoprivrede.
U saopštenju se navodi da je ukrajinski poljoprivredni sektor do sada pretrpio gubitke od 4,292 milijarde dolara zbog ruske invazije, prenosi Reuters.
Procjenjuje se da broj ubijenih životinja na područjima pogođenim borbama uključuje 42.000 ovaca i koza, 92.000 krava, 258.000 svinja i više od 5,7 miliona živine.
Dritan Abazović i Edi Rama stigli u Kijev
Premijer Crne Gore Dritan Abazović i albanski premijer Edi Rama stigli su danas u Kijev na poziv ukrajinskog predsjednika Volodomira Zelenskog.
“Stigli smo u Kijev sa Edijem Ramom da pružimo iskrenu podršku Ukrajini i njenim građanima u odbrani prava na slobodu. Crna Gora će nastaviti da pomaže Ukrajini u ovom teškom trenutku i humanitarnoj katastrofi”, napisao je Abazović na Twitteru.
Posjetili smo i grad #Irpin gdje je 1100 domaćinstava razoreno. Građani su dominatno napustili svoje domove, infrastruktura je uništena… Saosjećamo sa Ukrajinom zbog brojnih gubitaka života i patnje kroz koju prolaze mjesecima. 🇲🇪❤🇺🇦
Mir nema cijenu 🙏@ediramaal pic.twitter.com/mXeBNRRwTY
— Dr Dritan Abazovic (@DritanAbazovic) June 15, 2022
Abazović je od poljsko-ukrajinske granice putovao vozom.
Nakon dočeka u Kijevu, kako prenose mediji, planirana je posjeta Borođanki, gradu nedaleko od Kijeva koji je bio pogođen ratnim razaranjima.
Premijer Crne Gore će se tokom dana sastati sa predsjednikom Ukrajine Zelenskim.
Planiran je i niz sastanaka sa drugim ukrajinskim zvaničnicima.
Abazović je prihvatio poziv Zelenskog da posjeti glavni grad Ukrajine, nakon razgovora telefonom koji su imali prošle sedmice.
Biden: Gradnja silosa na ukrajinskoj granici za izvoz žita
Američki predsjednik Joe Biden najavio je izgradnju privremenih silosa duž granice s Ukrajinom kako bi se pomoglo izvozu žitarica.
“Blisko sarađujem s našim evropskim partnerima da 20 miliona tona žitarica zarobljenih u Ukrajini plasiramo na tržište čime bismo pomogli u snižavanju cijena hrane. Pošto ne može da prođe Crnim morem, gradit ćemo privremene silose na ukrajinskim granicama”, rekao je Biden, prenosi Tanjug agenciju Reuters.
On je saopštio i da Sjedinjene Američke Države rade na planu za izvlačenje žitarica iz Ukrajine željeznicom, ali je napomenuo da su širine ukrajinskih željezničkih kolosijeka različite od onih u Evropi, i da žito mora da se pretovara u različite vozove na granici, navodi britanska agencija.
Britanija: Rusija kontrolira veći dio Sjeverodonjecka
Rusija kontrolira veći dio Sjeverodonjecka, nakon mjesec dana intenzivnih borbi koje su prouzrokovale “veliku kolateralnu štetu” u strateški važnom gradu na istoku Ukrajine, saopštilo je britansko Ministarstvo odbrane.
U svom najnovijem izvještaju u srijedu, ministarstvo je napomenulo da je “malo vjerovatno” da je Rusija očekivala tako “snažan otpor“ ili “iscrpljujući sukob”, prenosi Tanjug BBC.
Britansko ministarstvo ukazalo je i na probleme “nekoliko stotina civila” koji se kriju u podzemnim bunkerima hemijskog postrojenja Azot, zajedno sa ukrajinskim vojnicima.
Rusija poručuje Ukrajini: Položite oružje u Sjeverodonjecku
Rusija je ukrajinskim snagama opkoljenima u kemijskoj tvornici u Sjeverodonjecku poručila da do srijede ujutro polože oružje, nakon što je ojačala svoju poziciju u bitci za kontrolu istočne Ukrajine.
Iz Ukrajine kažu da je u hemijskoj tvornici Azot s vojnicima zatočeno i više od 500 civila koju se zajedno već sedmicama odupiru ruskim bombardiranjima i napadima, zbog kojih je veliki dio Sjeverodonecka već pretvoren u ruševine, prenosi Hina.
Borci bi trebali “zaustaviti svoj nepromišljen otpor i položiti oružje od osam ujutro po moskovskom vremenu” , kazao je za agenciju Interfax Mihail Mizincev, čelnik ruskog Nacionalnog centra za upravljanje odbranom.
Civile bi pustili da tvornicu napuste humanitarnim koridorom, tvrdi Mizincev.
Stoltenberg: Ojačati NATO kapacitete duž istočne granice
NATO mora da demonstrira “još veću spremnost” i ojača svoje oružane kapacitete duž svoje istočne granice, rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg nakon neformalnih razgovora sa holandskim premijerom Markom Ruteom i liderima Danske, Poljske, Letonije, Rumunije, Portugala i Belgije u Holandiji, uoči samita NATO-a u Madridu krajem meseca.
“U Madridu ćemo se dogovoriti o značajnom jačanju našeg stava. Večeras smo razgovarali o potrebi za borbeno spremnijim isturenim prisustvom, još višim stepenom spremnosti i unapred pripremljenom opremom i zalihama”, rekao je Stoltenberg, prenosi Reuters.
Odgovarajući na apel ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za dodatnim oružjem dugog dometa, Stoltenberg je rekao da se slaže da Kijev treba da dobije više teškog naoružanja, ali nije naveo detalje.
“Ukrajina bi trebalo da ima više teškog naoružanja, a saveznici i partneri iz NATO su obezbijedili teško naoružanje”, rekao je Stoltenberg.
Gazprom: Isporuke ruskog plina Evropi će opasti za oko 40 posto
Isporuke ruskog prirodnog plina kroz glavni gasovod ka Evropi ove godine će opasti za oko 40 posto, saopštio je Gazprom.
Kanadske sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu sprečavaju njemačkog partnera Siemens Energy da isporuči remontovanu opremu.
Njemačka agencija za komunalne mreže saopštila je da ne smatra da su isporuke plina ugrožene i da je smanjen protok kroz plinovod Sjeverni tok 1 ispod Baltičkog mora u skladu sa ranije najavljenim prekidom isporuke plina za Dansku i Holandiju.
Evropska unija je već iznijela planove za smanjenje zavisnosti od ruskog plina za dvije trećine do kraja godine.
Ekonomisti kažu da bi potpuno isključenje zadalo ozbiljan udarac privredi, potrošačima i industrijama koje koriste plin.
Visoke cijene energenata već doprinose rekordnoj inflaciji od 8,1 posto u 19 zemalja koje koriste euro.
U Briselu ministri odbrane NATO-a danas o pomoći Ukrajini
Ministri odbrane zemalja članica NATO i drugih zemalja razgovaraće danas u Briselu o važnosti jačanja partnerstava, ali i o isporuci oružja Ukrajini koja traži značajno povećanje, kako bi zadržala ruske trupe na istoku zemlje, saopštili su zvaničnici Reutersu.
Bitka za Sjeverodonjeck, grad sa jedva više od 100.000 ljudi prije rata, trenutno je poprište najvećeg sukoba u Ukrajini, a Kijevu je potrebno 1.000 haubica, 500 tenkova i 1.000 dronova između ostalog teškog naoružanja, rekao je u ponedjeljak savjetnik ukrajinskog predsednika Mihail Podoljak, navodi britanska agencija.
Današnji sastanak na marginama Sjevernoatlantskog savjeta u formatu ministara odbrane (NAC), vodiće američki ministar odbrane Lloyd Austin po treći put, kada će se grupa od skoro 50 zemalja sastati kako bi razgovarala i koordinirala pomoć Ukrajini.
Prethodni takav sastanak održan je u aprilu u vazduhoplovnoj bazi Ramstein u Njemačkoj.
„Rusija nije odustala od borbe, uprkos njenom prilično slabom napretku. Ono što ovde imamo je uporna, spora, postepena ruska operacija, a glavni fokus ministara odbrane biće šta je potrebno Ukrajincima da nastave uspjeh koji već imaju u usporavanju i osujećivanju tog ruskog cilja “, saopštio je za Reuters visoki zvaničnik američke odbrane, koji je želeo da ostane anoniman.
Američki zvaničnici takođe očekuju saopštenja o dodatnom naoružanju ukrajinskim snagama u narednim danima, a Sjedinjene Države su od ruske invazije 24. februara izdvojile oko 4,6 milijardi dolara pomoći Ukrajini uključujući artiljerijske sisteme poput haubica i raketnog sistema visoke pokretljivosti (HIMARS).
Bidenova administracija je saopštila ranije da je od Kijeva dobila uvjeravanja da to oružje većeg dometa neće biti korišteno za napad na rusku teritoriju, strahujući da bi to moglo da dovode do eskalacije sukoba, navodi Reuters.
Evropski regulator zabrinut za sigurnost aviona koji lete u Rusiji
Čelni čovjek glavnog evropskog regulatora za sigurnost u zračnom prometu (EASA) rekao je kako je vrlo zabrinut za sigurnost aviona zapadne proizvodnje koji nastavljaju letjeti u Rusiji bez pristupa rezervnim dijelovima i pravilnog održavanja.
Evropska unija i Sjedinjene Američke Države odlučile su ograničiti ruski pristup rezervnim dijelovima nakon ruske invazije na Ukrajinu.
“Ovo je vrlo nesigurno”, rekao je izvršni direktor Agencije za sigurnost zračnog prometa Evropske unije (EASA) Patrick Ky, dodavši da regulatori nemaju dobre podatke o mnogim avionima koji lete u Rusiji.
