Ažuriranja uživo,
Svijet|Ukrajina

Francuska nudi pomoć za siguran pristup luci u Odesi

Savjetnik francuskog predsjednika Emmanuela Macrona rekao je da je Francuska spremna pomoći kako bi se omogućio siguran pristup ukrajinskoj crnomorskoj luci Odesi.

Luka je de facto bila blokirana od strane Rusije, a žito čeka na izvoz usred sve većeg straha od globalne nestašice hrane (EPA)
Published On 10 Jun 2022
|
Ažurirano: 
11 Jun 2022
08:30 AM (GMT+2)
  • Američki ambasador pri OSCE-u: Herson je Kremljova laboratorija užasa
  • Guverner: Uništen je jedan od simbola Sjeverodonjecka
  • Ukrajinska vojska tvrdi da i dalje pruža otpor u Sjeverodonjecku
  • Rusi uništavaju sve što im je na putu, kaže guverner Luganska
  • Finska planira graditi prepreke na granici s Rusijom
  • Velika Britanija: Rizik od epidemije kolere u Mariupolju

U nastavku su najnovije informacije o ratu u Ukrajini.

Estoniji neprihvatljive pohvale Putina upućene Petru Velikom

Za Estoniju je neprihvatljivo to što je predsjednik Rusije Vladimir Putin hvalio ruskog cara Petra Velikog, koji je zauzeo estonski grad Narvu, pa je tim povodom pozvala na razgovor ruskog ambasadora u Talinu.

Putin je juče odao počast caru Petru Velikom, za koga je rekao da je vratio teritoriju koja je bila ruska tokom dugog rata sa Švedskom od 1700. do 1721. godine, prenio je Reuters.

Putin je posebno pomenuo Narvu, koja pripada Estoniji, jednoj od tri baltičke države i članici NATO.

Ministar spoljnih poslova Estonije saopštio je da je ruski ambasador Vladimir Lipajev pozvan na razgovor radi osude nedavne izjave ruskog predsjednika Putina, uključujući njegove komentare o estonskom gradu Narvi.

U vrijeme kada Rusija pokušava da uništi državnost i narod Ukrajine, to je takođe, potpuno neprihvatljivo, stoji u saopštenju.

Izvještaj: Francuska ponudila pomoć u osiguranju pristupa Odesi

Savjetnik francuskog predsjednika Emmanuela Macrona rekao je da je Francuska spremna pomoći kako bi se omogućio siguran pristup ukrajinskoj crnomorskoj luci Odesi, javlja AFP.

Luka je de facto bila blokirana od strane Rusije, a žito čeka na izvoz usred sve većeg straha od globalne nestašice hrane, posebno u zemljama u razvoju.

“Na raspolaganju smo stranama da provedu operaciju koja bi omogućila potpuno siguran pristup luci Odesa, odnosno da brodovi prolaze uprkos činjenici da je more minirano”, rekao je savjetnik, koji je tražio da se ne imenuje.

Macron će iduće sedmice otputovati u susjedne Ukrajine Moldaviju i Rumuniju, ali nije određen datum za Macronov posjet Kijevu, rekao je savjetnik.

Austrijski kancelar stao u obranu razgovora francuskog i njemačkog čelnika s Putinom

Austrijski kancelar Karl Nehammer stao je u petak u obranu telefonskih razgovora čelnika Francuske i Njemačke s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, nakon ruske invazije na Ukrajinu.

“Moje je stajalište da je uvijek, čak i u ratu, potrebno razgovarati sa svim stranama koje su uključene u sukob”, rekao je Nehammer nakon sastanka s estonskom premijerkom Kajom Kallas u Tallinnu. “Ulozi su veliki.”

Pozivi poput onih koje su obavili njemački kancelar Olaf Scholz i francuski predsjednik Emmanuel Macron bili su nužni kako bi se raspravilo o pitanjima sigurnih koridora za hranu, razmjene zatvorenika i humanitarne pomoći, smatra Nehammer.

“Mislim da je ispravno i važno da se predsjednik Putin smjesta i izravno suoči sa svojim ratnim zločinima”, rekao je austrijski kancelar.

Kallas, koja ga je ugostila, ponovila je svoj stav kojim se protivi izravnom kontaktu s Putinom.

Čelnica Estonije, zemlje koja je nekoć bila dijelom Sovjetskog Saveza i graniči s Rusijom, kazala je da smatra da nema smisla razgovarati s Putinom te da sumnja da on ima dobre namjere.

Scholz i Macron razgovarali su telefonski s Putinom više puta otkad je krajem veljače počeo ruski napad na Ukrajinu.

UN: Posljedice prehrambene krize mogu biti izuzetno teške

Zbog smanjenog izvoza pšenice i drugih prehrambenih proizvoda iz Ukrajine i Rusije broj hronično gladnih ljudi na planeti sljedeće godine može biti povećan za 11 do 19 miliona, saopštio je danas Bubaker Ben Belhasen, direktor Odjeljenja za tržišta i trgovinu Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih nacija.

Ova preliminarna procjena zasnovana je na smanjenom izvozu prehrambenih proizvoda iz Ukrajine i Rusije, prenosi Reuters.

U izvještaju FAO je navedeno da bi rastući troškovi poljoprivrednih investicija, poput đubriva, mogli da odvrate uzgajivače od proširenja proizvodnje i da pogoršaju snabdjevanje hranom u siromašnijim zemljama koje se suočavaju sa rekordnim računima za uvoz prehrambenih proizvoda.

„Najviše su pogođene zemlje u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike s obzirom na njihovo veliko oslanjanje na uvoz pšenice, ali i biljnog i suncokretovog ulja iz Rusije i Ukrajine“, naveo je Belhasen, prenosi Reuters.

Neke zemlje u podsaharskoj Africi i Aziji, kao što su Bangladeš i Indonezija, takođe su bile veoma pogođene krizom, dodao je on.

Rusija i Ukrajina obezbjeđuju skoro trećinu svjetskih zaliha pšenice. Osim toga, Rusija je i ključni izvoznik đubriva, a Ukrajina kukuruza i suncokretovog ulja, navodi britanska agencija.

(EPA)

I Švicarska uvela šesti paket sankcija Rusiji

Švicarska, zemlja koja nije članica Evropske unije, podržala je šesti paket sankcija Rusiji i Bjelorusiji, uključujući i embargo na izvoz ruske sirove nafte, saopštila je danas vlada na zvaničnom sajtu.

“Od 10. juna, Savezno vijeće se složilo sa odlukom da se usvoje nove sankcije EU protiv Rusije i Bjelorusije”, navodi se u saopštenju, prenio je TAS S.

Takođe, vlada je “odobrila sankcionisanje još 100 ruskih i bjeloruskih pojedinaca i preduzeća”, dodaje se, uz napomenu da je lista identična kao EU.

Šesti paket sankcija EU prema Rusiji, usvojen 3. juna, uključuje naftni embargo na sirovu naftu i određene prerađene naftne derivate iz Rusije.

Lavrov: Osuđeni na smrt počinili ratne zločine

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da su dva britanska državljanina i jedan Marokanac, koji su u Donjecku osuđeni na smrtne kazne, počinili ratne zločine u samoproglašenoj Narodnoj Republici Donjeck.

„Suđenja se održavaju na bazi zakona Narodne Republike Donjeck, jer su zločini počinjeni na njenoj teritoriji“, rekao je Lavrov.

Ranije, britanska vlada objavila je da Rusija mora preuzeti odgovornost za „lažno suđenje“ dvojici britanskih državljana.

Aiden Aslin i Shaun Pinner, koji su se borili na ukrajinskoj strani, u četvrtak su osuđeni na smrt.

Britanski ministar Robin Walker odbacio je presudu, rekavši da ju je izrekao „nelegalni sud u lažnoj vladi“.

Guverner: Bitka za svaku kuću i svaku ulicu

U Sjeverodonjecku se vode „bitke za svaku kuću i svaku ulicu“, kaže guverner Luganska Serhij Hajdaj.

On je za AP rekao da ukrajinske trupe trenutno kontrolišu industrijsku zonu na rubu grada, koji je u fokusu ruske ofanzive zadnjih dana.

Britanija: Rizik od epidemije kolere u Mariupolju

U gradu Mariupolju postoji rizik od kolere, jer se Rusija muči da stanovnicima okupiranih teritorija u Ukrajini osigura osnovne javne usluge, tvrdi Ministarstvo odbrane Velike Britanije u novom obavještajnom izvještaju.

„Ukrajina je 1995. godine imala veliku epidemiju kolere, i od tada je doživjela manje epidemije, posebno oko obale Azovskog mora – što uključuje Mariupolj”, priopćilo je ministarstvo dodajući da su u gradu od maja prijavljivani izolirani slučajevi.

Zdravstvene usluge u Mariupolju su već pred kolapsom, a velika epidemija kolere bi to dodatno pogoršala”, dodalo je ministarstvo.

Hajdaj: Rusi uništavaju sve što im je na putu

Ruske snage napadaju Sjeverodonjeck i „uništavaju sve što im je na putu“, želeći regiju Luganska načiniti „pustinjom“, rekao je guverer.

Serhij Hajdaj je kazao da se Sjeverodonjeck i dalje drži, dok se borbe u gradu i njegovoj okolini nastavljaju.

(EPA)

Strah u Ukrajini od ‘zamora ratom’ na Zapadu

Dok ruska invazija na Ukrajinu ide ka četvrtom mjesecu, zvaničnici iz Kijeva izražavaju strah da od „zamora ratom“ koji bi mogao umanjiti odlučnost Zapada u pomaganju Ukrajini da se izbori sa agresijom.

„Zamor raste, ljudi žele neku vrstu ishoda koja bi im koristila, a mi želimo svoj ishod“, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, govoreći na temu sugestija da bi se Kijev trebao odreći dijela svoje teritorije za završetak rata.

Svaki mjesec rata ukrajinu košta pet milijardi dolara, tvrdi politički analitičar iz Penta Centera Volodimir Fesenko za AP i to „čini ijev ovisnim o konsolidiranoj poziciji zapadnih zemalja“.

“Očito je da je Rusija odlučna iscrpiti Zapad i sada svoju strategiju gradi na pretpostavci da će se zapadne zemlje umoriti i postupno početi mijenjati svoju militantnu retoriku u susretljiviju”, rekao je Fesenko.

Američki diplomata: Herson Kremljova laboratorija užasa

Američki ambasador pri Organizaciji za evropsku sigurnost i suradnju (OSCE) opisao je područje Hersona, koji su okupirali Rusi, kao “laboratoriju užasa Kremlja”.

„Unaprijed planirana i višestruka kampanja Rusije za apsorpciju Hersona u Rusiju i postavljanje marionetskih vlasti ‘ogoljava istinu o njenoj viziji potčinjene i rusificirane Ukrajine”, rekao je Michael Carpenter u govoru u Vijeću OSCE-a u Beču.

“Herson je Kremljova laboratorija užasa. Svakim danom dok je pod grad kontrolom Rusije, Kremlj radi na realizaciji svog plana zamjene demokratske vlade, slobodnih medija i civilnog društva u Hersonu policijskom državom u stilu Kremlja, ponižavajući lokalno stanovništvo, zloupotrebljavajući njegova ljudska prava, otimajući, mučeći ili ubijajući one koje Kremlj smatra prijetnjom”, rekao je Carpenter.

Sekretar Vijeća za sigurnost Ukrajine: Rusija ne štedi svoj narod

Ruska vojska u Sjeverodonjeck šalje vojnike kao da su „topovsko meso“, rekao je sekretar ukrajinskog Vijeća za sigurnost, dodajući da je situacija u gradu „ekstremeno komplikovana“, a ruske snage sve snage usmjeravaju na njega.

„Ne štede svoj narod. Šalju ih kao topovsko meso. Granatiraju nas i po danu i po noći“, tvrdi Oleksij Danilov.

Finska planira graditi prepreke na granici sa Rusijom

Finska vlada planira donijeti zakon kojim će omogućiti gradnju prepreka na svojoj istočnoj granici sa Rusijom, objavio je Helsinki, u potezu koji ima za cilj jačanje spremnosti na hibridne prijetnje nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.

Finska, koja je podnijela zahtjev a članstvo u NATO-u, ima dugu historiju ratova s Rusijom.

Trenutno, veći dio granice duge 1.300 kilometara, koja se proteže kroz šumsku zonu, obilježena je znakovima i plastičnim linijama.

Finska je požurila da ojača granicu iz straha da bi Rusija mogla na nju početi slati tražioce azila u nastojanju da na nju izvrši pritisak, kao što je, kako tvrdi Evropska unija, Bjelorusija to isto radila s Poljskom krajem prošle godine.

Ukrajinska vojska: Rusi nastavljaju pokušaje da zauzmu Sjeverodonjeck

Ukrajinska vojska tvrdi da nastavlja zaustavljati ruske pokušaje da preuzme Sjeverodonjeck.

„Okupatori uz pomoć motoriziranih jedinica i artiljerije, vrše ofanzivne operacije u Sjeverodonjecku. Nisu uspješni; borba se nastavlja“, tvrdi Generalštab ukrajinske vojske.

Dodaju da je odbijen ruski napad na selo Toškivka, sjeverozapadno od Sjevernodonjecka.

Guverner Luganska Serhij Hajdaj rekao je da ruske snage nastavljaju granatirati susjedni grad Lisičansk koristeći oružje velikog kalibra koje “probija čak i beton”, dodajući da je za civile “izuzetno opasno” ostati u gradu, “čak i u skloništima”.

Guverner: Uništen jedan od simbola Sjeverodonjecka

Ruske snage uništile su veliki sportski kompleks u Sjeverodonjecku, Ledenu palaču, rekao je guverner Luganska.

„Jedan od simbola Sjeverdonjecka je uništen. Ledena palača je spaljena“, napisao je Serhij Hajdai na Telegramu.

„Led, umjetničko klizanje, hokej, odbojka, škole sporta, koncerti, mature – skoro 50 godina historije sportskog i kulturnog razvoja našeg Sjeverodonjecka“ sada je nestalo, dodao je.

Nikaragva dozvolila raspoređivanje ruskih vojnika, aviona i brodova

Vlada predsjednika Nikaragve Daniela Ortege dozvolila je ruskim vojnicima, avionima i brodovima raspoređivanje u toj srednjoameričkoj državi, u svrhe treninga, provođenja zakona ili hitnog odgovora.

U dekretu iz ove sedmice, čiji je sadržaj potvrdila Ruisja, Ortega će tako dozvoliti ruskim trupama da u Nikaragvi izvršavaju akcije provođenja zakona, „humanitarne pomoći, spasilačkih misija i potraga  hitnim i slučajeviva prirodnih katastrofa“.

Nikaragvanska vlada je dozvolila i prisustvo malih kontigenata ruskih vojnika za „razmjenu iskustava i obuku“.

Od rezolucije 1979. godine u kojoj su snage koje je predvodio zbacile sa vlasti diktatora Anastasio Somoza, Ortega je blizak saveznik Rusije.

UN-ova agencija: Siromašni plaćaju više za manje hrane

S obzirom na to da bi sljedeća žetva žitarica u Ukrajini trebala biti za nekoliko sedmica, a nema znakova smirivanja rata, stanje sa hranom u zemljama ovisnim o uvozu u Africi i na Bliskom istoku mogla bi se pogoršati, objavila je Agencija za hranu Ujedinjenih nacija u novom izvještaju.

„Cijena uvozne hrane dostići će rekord ove godine, a tržišta hrane će se vjerovatno stegnuti širom svijeta, prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu (FAO), koja je također saopštila da „mnoge ranjive zemlje pri uvozu plaćaju više, ali primaju manje hrane”.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Reklama