Tribina u Beogradu: Političari na Zapadnom Balkanu i antifašističku borbu koriste za podjele

Evropa 9. maj slavi kao dan kapitulacije nacističke Njemačke, no 77. godišnjica dočekana je u sjeni ruske invazije na Ukrajinu.

Učesnici tribine 'Antifašizam danas – ko nam krade pobjedu' održana u beogradskom Kulturnom centru Grad u organizaciji društva Koraci [Koraci]

Antifašizam je nadnacionalna, internacionalna kategorija koja simbolizira zajedništvo, svenarodni otpor fašizmu u Drugom svjetskom ratu, no taj je pojama posljednjih godina duboko devalviran u zemljama Zapadnog Balkana, rečeno je na tribini „Antifašizam danas – ko nam krade pobjedu“ održana u ponedjeljak navečer u beogradskom Kulturnom centru Grad u organizaciji društva Koraci.

„Partizanske ofanzive su bile ofanzive zajedništva, bio je to svenarodni otpor [fašizmu]”, rekao je Dino Musfatić, redatelj i direktor Narodnog pozorišta Sarajevo, dodajući da oni koji danas ne žele dobro zemljama nastale raspadom Jugoslavije čak i tu antifašističku borbu koristiti za podjele, pa antifašizam pripisuju samo jednom narodu.

Dan pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu – 9. maj, slavi se kao kapitulacija nacističke Njemačke. U Berlinu je 9. maja 1945. godine sovjetski maršal Georgij Žukov ispred savezničkih snaga ratifikovao sporazum o njemačkoj kapitulaciji, koji je dan ranije u ime Trećeg rajha potpisao njemački feldmaršal Wilhelm Keitel.

Dan pobjede nad fašizmom ove godine svijet je dočekao u bitno drugačijim okolnostima i atmosferi nego svih prethodnih godina. Kao su to primijetili i u društvu Koraci, godišnjica pobjede nad fašizmom ove je godine obilježena u sjenci rata u Ukrajini i novih globalnih podjela, opterećena posljedicama pandemije korona virusa i narastajućom ekonomskom krizom ali i neprekinutim trendom rasta desnog ekstremizma u svijetu, falsifikovanjem historije, retrogradnim društvenim procesima u kojima propaganda, laž i šarlatanstvo zamjenjuju odgovorno političko vodstvo, nauku i istinu.

Odustajanje od antifašizma krenulo ‘80-ih

Porastom fašizma danas su naročito ugrožene zemlje na Zapadnom Balkanu, opterećene nacionalističkim politikama.

Prema Dubravki Stojanović, historičarki, profesorici Filozofskog fakulteta u Beogradu, zemlje u regiji su od istinskih antifašističkih vrijednosti počele odustajati još 80-ih godina prošlog stoljeća, pa su danas izrasla u društva koja ne nude budućnost.

“Udžbenike istorije [u Srbiji] je napisala jedna marginalna pročetnička grupa istoričara, koji su potpuno promijenili odnos četnika i partizana, pa su kolaboraciju i ratne zločine skinuli sa četnika, i pripisali ih partizanima“, rekla je Stojanović, upozoravajući na opasan ambijent u kojem se školuju i u kojem odrastaju nove generacije mladih ljudi.

Osim Mustafića i Stojanović, na tribini su govorili još; Lidija Dimkovska, makedonska književnica i teoretičarka književnosti; Varja Đukić, filmska i pozorišna glumica iz Crne Gore i Aleksandra Bosnić Đurić, kulturološkinja i aktivistkinja iz Novog Sada.

Izvor: Al Jazeera