Putin upozorio Zapad zbog isporuka težeg naoružanja Ukrajini
Isporuke moćnijeg oružja nose rizik od daljnje destabilizacije situacije i povećanja humanitarne krize, rekao je Putin Macronu i Scholzu.
- Ukrajinski predsjednik je poručio zemlji „Donbas će biti ukrajinski“, dok Rusija udara na Sjeverodonjeck
- Ukrajina optužuje Rusiju za krađu metala
- Macron i Scholz od Putina traže da oslobodi 2.500 vojnika iz Azovstala
- Ruski ministar finansija kaže da očekuje da će ove godine dobiti dodatnih 13,7 milijardi eura od izvoza ugljikovodika, od čega će dio namijeniti za nastavak ofanzive u Ukrajini
- Građani Litvanije prikupljaju novac da bi kupili napredni vojni dron Bayraktar namijenjen Ukrajini za ratovanje protiv Rusije.
U nastavku su najnovije informacije o ratu u Ukrajini:
Putin potpisao zakon kojim se ukida starosna granica za prijavu u vojsku
Vladimir Putin potpisao je u subotu zakon kojim se omogućava osobama starijim od 40 godina da se prijave u vojsku Ruske Federacije.
Rusija je ukinula starosnu granicu za profesionalne vojnike, otvarajući mogućnost da regrutuje više civilnih stručnjaka, uključujući medicinare, inženjere i specijaliste za vojne operacije i komunikacije za sukob u Ukrajini, navodi BBC.
Ranije su ruskoj vojsci mogli pristupiti ruski državljani od 18 do 40 godina starosti i strani državljani od 18 do 30 godina.
Ukrajina: Muškarcu 15 godina zatvora zbog pomaganja Rusima
Sud u Ukrajini osudio je muškarca na 15 godina zatvora zbog pomaganja ruskim trupama u oblasti Donjecka.
Muškarac star oko 40 godina proglašen je krivim jer je ruskim trupama dao informacije o lokaciji ukrajinskih vojnih objekata u Harkovu koji je potom granatiran, prenio je BBC.
On je priveden u Užgorodu, blizu granice sa Slovačkom, gdje su tužioci rekli da je otišao da bi sprovodio nove subverzivne aktivnosti.
Proruski zvaničnik Hersona: Odluka o pripajanju Rusiji vjerovatno iduće godine
Visoki proruski zvaničnik u okupiranoj ukrajinskoj regiji Herson rekao je za Reuters da bi borbe koje se vode u okruženju mogle utjecati na termin formalne kandidature za pridruživanje regije Rusiji, te da bi se ta odluka vjerovatno mogla donijeti „sljedeće godine“.
Kiril Stremusov, zamjenik čelnika vojno-civilne administracije Hersona koja uživa podršku Moskve, rekao je da bi mogao biti organiziran i referendum o pridruživanju, što je zaokret u odnosu na njegove ranije izjave, u kojima je govorio da izjašnjavanje o pridruživanju Rusiji neće biti potrebno.
Macron i Scholz od Putina traže da oslobodi 2.500 vojnika iz Azovstala
Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Olaf Scholz od ruskog predsjednika Vladimira Putina zatražili su da oslobodi 2.500 ukrajinskih vojnika koji su se bili opkoljeni u čeličani Azovstal u Mariupolju, a koje je Rusija zarobila.
Francusko predsjedništvo objavilo je ovu informaciju nakon telefonskog razgovora između tri lidera.
Tokom 80-minutnog razgovora, Putin je Scholza i Macrona upozorio na isporuku težeg naoružanja Ukrajini.
Takve isporuke moćnijeg oružja, rekao je Putin, predstavljaju rizik od daljnje destabilizacije situacije i povećanja humanitarne krize, saopštio je Kremlj.
Ukrajini počeli dolaziti projektili Harpoon i američke haubice
Počela je isporuka protubrodskih projektila Harpoon Ukrajni iz Danske, kao i samohodne haubice iz SAD-a, objavio je ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov, rekavši da će to oružje ojačati snage koje se bore protiv ruske invazije.
„Obalna straža naše zemlje neće biti ojačana samo projektilima Harpoon, već i ukrajinski timovima koji su obučeni za njihovu upotrebu“, dodao je.
Projektili kopno-more Harpoon, bit će korišteni zajedno sa ukrajinskim projektilima Neptun u odbrani ukrajinske obale.
U luku Mariupolj uplovio ruski teretnjak
Prvi put otkako je Rusija zauzela Mariupolj u luku tog grada je uplovio jedan teretni brod.
U izvještaju agencije TASS se navodi da je brod uplovio u luku kako bi utovario metal i transportovao ga na istok u Rusiju, što je zvanični Kijev okarakterisao kao pljačku, prenosi Reuters.
Portparol luke rekao je za TASS da će na brod biti utovareno 2.700 tona metala koji će biti transportovan 160 kilometara na istok do ruskog grada Rostova na Donu.
Ukrajinski ombudsman za ljudska prava Ljudmila Denisova rekla je da je ova operacija pljačka koju provodi Rusija.
“Pljačka na privremeno okupiranim teritorijama Ukrajine se nastavlja. Nakon krađe ukrajinskog žita, okupatori su pribjegli odvoženju metalnih proizvoda iz Mariupolja”, napisala je na Telegramu.
Ruska vojska: Preuzeli smo kontrolu nad Limanom
Predstavnik Ministarstva odbrane Rusije Igor Konašenkov izjavio je da su oružane snage Ruske Federacije i samoproglašene Donjecke narodne republike preuzele potpunu kontrolu nad strateškim gradom Liman na istoku Ukrajine, prenosi RIA Novosti.
Izjava dolazi nakon što su proruske snage samoproglašene Donjecke Narodne Republike juče saopštile da su uspostavile potpunu kontrolu nad Limanom.
Ukrajinske i ruske snage borile su se nekoliko dana za kontrolu nad Limanom.
Reporter Al Jazeere: Za čišćenje mina i do pet godina
Al Jazeerin reporter Zen Basravi je u javljanju iz Buče rekao da su ruske snage iza sebe ostavile toliko neeksplodiranih sredstava i mina u Ukrajini, da eksperti procjenjuju da će trebati „do pet godina“ da se teritorije koje su vraćene pod kontrolu Kijeva, očiste od njih.
„I dalje se gube životi i imovina od sredstava koje su [ruske snage] ostavile iza sebe. Svaki nacionalni park i šumsko područje u Buči trenutno su pod zabranom – zbog opasnosti od mina koje bi mogle biti i tamo”, dodao je Basravi.
„Spor napredak u čišćenju teritirorije znači da će biti potrebno više vremena da se ljudi vrate svojim domovima u gradovima koje je vratila ukrajinska vlada“, dodao je.
Ukrajinski pregovarač: Nikakvom sporazumu sa Rusijom se ne može vjerovati
Savjetnik ukrajinskog predsjednika pregovarač Mihajlo Podoljak rekao je da se nijednom sporazumu sa Rusima ne može vjerovati i da se njihova invazija može zaustaviti samo silom.
„Bilo kakav dogovor sa Rusijom nije vrijedan ni penija“, napisao je Podoljak na Telegramu.
„Je li moguće pregovarati da zemljom koja uvijek laže klinički i propagandno?“, dodao je.
Litvanci sakupljaju novac da kupe dron Ukrajini
Građani Litvanije prikupljaju novac da bi kupili napredni vojni dron Bayraktar namijenjen Ukrajini za ratovanje protiv Rusije.
Oko tri miliona eura (3,2 miliona dolara) od potrebnih pet miliona prikupljeno je za samo tri dana, uglavnom u malim iznosima, navodi se u izvještaju lokalne TV Laisves, litvanskom internet emiteru koji je pokrenuo akciju, prenosi Tanjug.
“Prije nego što je počeo ovaj rat, niko od nas nije mislio da ćemo kupovati oružje. Ali sada je to normalna stvar. Nešto se mora učiniti da bi svijet postao bolji”, rekla je Agne Belickajte (32), koja je poslala 100 eura čim je u srijedu pokrenuta akcija prikupljanja sredstava.
Bespilotne letjelice su se poslednjih godina pokazale efikasnim protiv ruskih snaga i njihovih saveznika u sukobima u Siriji i Libiji, a kupovinu ovog naoružanja koordiniše ministarstvo odbrane Litvanije, koje je Reutersu saopštilo da planira da sljedeće sedmice potpiše pismo o namjerama za kupovinu dronova od Turske.
Ukrajina je poslednjih godina kupila više od 20 naoružanih dronova tipa Bayraktar TB2 od turske kompanije Baikar, a 27. januara narucila je još 16 komada.
“Ovo je prvi slučaj u historiji da obični ljudi skupljaju novac da kupe naoružanje. To je bez presedana, nevjerovatno je”, rekao je za TV Laisves Bešta Petro, ukrajinski ambasador u Litvaniji.
Zelenski: Donbas će biti ukrajinski
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da se Rusija vara ako misli da će Liman ili Sjeverodonjeck biti njeni.
“Donbas će biti ukrajinski”, rekao je Zelenski u video obraćanju. Dodao je da čak i ako Rusija svuda donese razaranja i stradanja, Ukrajina će ipak obnoviti svaki grad, prenosi Tanjug.
Zelenski je ocijenio da je situacija u Donbasu veoma teška i da ruske snage pokušavaju da bar za 100 dana rata ostvare ciljeve za koje su se nadale da će da ostvare već prvih dana sukoba.
Satelitski snimci pokazuju ruske manevre i uništavanje
Objavljeni su novi satelitski snimci koji daju uvid u ono što se dešava u istočnoj Ukrajini i razmjere razaranja.
Ukrajinska pravoslavna crkva zbog rata se odvojila od Moskovske patrijaršije
Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovske patrijaršije proglasila je “potpunu autonomiju i neovisnost” o Moskvi u petak obrazloživši da se ne slaže sa stajalištem moskovskoga patrijarha Kirila prema sukobu.
Ukrajinska crkva rekla je da osuđuje rat i pozvala Ukrajinu i Rusiju da nastave pregovarački proces i zaustave krvoproliće, prenosi Hina.
Kiril, poglavar Ruske pravoslavne crkve, čvrsto podržava ruskog predsjednika Vladimira Putina u njegovoj invaziji na Ukrajinu, koja je počela 24. februara.
U zadnje vrijeme povećao se pritisak unutar Crkve da se odvoji od Moskve, dok sukob i dalje bijesni. Stotine svećenika čak su pozvale da se patrijarha pozove pred crkveni sud.
Ukrajinska pravoslavna crkva Moskovske patrijaršije po broju svećenika najveća je od triju glavnih crkava u Ukrajini.
Uprkos prijašnjoj povezanosti s Moskvom, crkveni poglavar Onufrij jasno je osudio rat.
Moskovska Crkva tradicionalno Ukrajinu drži unutar svoje sfere utjecaja.
Ukrajina optužila IAEA-u kako je podlegla ruskoj propagandi
Ukrajinski nuklearni inspektorat optužio je Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (IAEA) za podlijeganje ruskoj propagandi te zatražio podršku zahtjevu Kijeva za izbacivanjem ruskih snaga iz najveće ukrajinske nuklearne elektrane Zaporižje.
Pvi čovjek inspektorata Oleg Korikov kritizirao je generalnog direktora IAEA-e Ragaela Grossija koji je ranije ove sedmice na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu izjavio kako su u Zaporižju pronađene velike zalihe plutonija i obogaćenog urana koji bi se mogli iskoristiti za izradu nuklearnog oružja, prenosi Hina.
“Vrlo je tužno kada najviši dužnosnik IAEA-e objavljuje debele laži ruske propagande”, kazao je Korikov koji se požalio i kako IAEA nije reagirala na ukrajinske zahtjeve da se učini više kako bi se suzbio ruski nuklearni terorizam.
Neposredno uoči invazije na Ukrajinu, ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je kako se Ukrajina koristi znanjem iz sovjetskog doba kako bi izradila vlastito nuklearno oružje.
Rusija će dio prihoda od ugljikovodika potrošiti na ofanzivu u Ukrajini
Rusija treba dobiti još 13,7 milijardi eura od svog izvoza ugljikovodika u 2022., od čega će dio namijeniti za nastavak ofanzive u Ukrajini, rekao je u petak ruski ministar finansija, prenosi Hina.
“Ocjenjujemo da bi dodatni prihodi od ugljikovodika mogli iznositi do 13,7 milijardi eura, pokazuju procjene koje smo izradili s ministarstvom ekonomskog razvoja”, rekao je Anton Siluanov u razgovoru koji je prenosila televizija.
“Ranije smo dio tog novca od nafte i plina stavljali u zalihe, ali ove godine ćemo ga u cijelosti potrošiti”, rekao je.
“Omogućit će nam da više novca damo penzionerima, porodicama s djecom i za posebnu operaciju” u Ukrajini, dodao je. “Imamo sredstva”, istaknuo je ministar.
Zahvaljujući ponajprije veoma visokoj cijeni plina, Rusija trenutno ubire rekordne prihode od prodaje ugljikovodika koji su uglavnom izuzeti od sankcija uvedenih Moskvi zbog njene ofanzive u Ukrajini.
Zemlje Evropske unije nastoje smanjiti svoju ovisnost o ruskoj nafti i plinu, ali se zasad nisu uspjele dogovoriti o postepenom prekidu kupovine ruske nafte jer Mađarska blokira prijedlog naftnog embarga.